Zakon o pučkom pravobranitelju nije usklađen sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Zakon o pučkom pravobranitelju nije izmijenjen od 2012. godine stoga prema istom ne možemo dobiti jasne informacije

Pučki pravobranitelj može se smatrati tijelom za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, posebno kada se radi o pitanjima zaštite ljudskih prava i sloboda. Evo kako se Pučki pravobranitelj uklapa u kontekst vanjskog prijavljivanja nepravilnosti:

• Pučki pravobranitelj kao tijelo za vanjsko prijavljivanje:

  • Pučki pravobranitelj ima ovlasti da prima prijave građana o povredama ljudskih prava i drugih nepravilnosti. Ako unutarnje prijavljivanje nepravilnosti nije moguće ili nije dalo rezultate, građani se mogu obratiti Pučkom pravobranitelju za pomoć.
  • Pučki pravobranitelj može pokrenuti istragu, zatražiti očitovanja od nadležnih tijela i preporučiti mjere za ispravljanje nepravilnosti.

• Područje djelovanja Pučkog pravobranitelja:

  • Pučki pravobranitelj djeluje kao neovisno tijelo koje štiti ljudska prava i slobode. To uključuje zaštitu prijavitelja nepravilnosti od odmazde, diskriminacije i drugih povreda njihovih prava.
  • Uloga Pučkog pravobranitelja uključuje i educiranje javnosti o njihovim pravima, kao i davanje preporuka za poboljšanje zakonodavnog okvira i praksi koje se odnose na zaštitu prijavitelja nepravilnosti.

• Prijava nepravilnosti Pučkom pravobranitelju:

  • Građani mogu podnijeti pritužbu Pučkom pravobranitelju putem pošte, e-maila ili osobnim dolaskom u ured pravobranitelja.
  • Pritužba treba sadržavati sve relevantne informacije o nepravilnosti, uključujući dokaze i opise situacija koje potvrđuju navode.

• Postupanje Pučkog pravobranitelja po prijavi:

  • Nakon prijema pritužbe, Pučki pravobranitelj može pokrenuti istragu, zatražiti dodatne informacije od podnositelja pritužbe i drugih relevantnih strana.
  • Pravobranitelj može izdati preporuke, upozorenja ili izvješća nadležnim tijelima, kao i javno objaviti svoja zapažanja i preporuke.

Dakle, iako Pučki pravobranitelj prvenstveno djeluje kao zaštitnik ljudskih prava, njegova uloga u zaštiti prijavitelja nepravilnosti i mogućnost podnošenja pritužbi ovom tijelu ga svrstavaju među vanjska tijela za prijavljivanje nepravilnosti.

Dok Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti jasno propisuje:

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_04_46_572.html

Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti

Članak 23.

(1) Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti je prijavljivanje nepravilnosti nadležnom tijelu.

(2) Prijavitelj nepravilnosti može prijaviti nepravilnost nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti:

– nakon što je prvo podnio prijavu kroz sustav unutarnjeg prijavljivanja ili

– izravno nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje.

(3) Ako prijava nepravilnosti nije zaprimljena putem sustava za vanjsko prijavljivanje ili su je u tijelu nadležnom za vanjsko prijavljivanje zaprimile osobe koje nisu nadležne za postupanje s prijavama, iste su ih dužne bez odgode i bez izmjena proslijediti osobama nadležnima za postupanje.

(4) Osobe iz stavka 3. ovoga članka su pri postupanju s prijavom nepravilnosti dužne štititi identitet prijavitelja i prijavljene osobe te podatke iz prijave.

Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti

Članak 24.

(1) Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti je pučki pravobranitelj.

(2) Pučki pravobranitelj sukladno ovom Zakonu:

1. zaprima prijavu o nepravilnosti

2. bez odgode, a najkasnije u roku od sedam dana od dana prijave, potvrđuje taj primitak, osim ako je prijavitelj izričito zatražio suprotno ili ako nadležno tijelo opravdano vjeruje da bi se potvrdom primitka prijave ugrozila zaštita identiteta prijavitelja

3. ispituje pojedinačne prijave radi poduzimanja radnji iz svoje nadležnosti potrebnih za zaštitu prava prijavitelja, ako je prijavitelj nepravilnosti učinio vjerojatnim da jest ili bi mogao biti žrtva osvete zbog prijave nepravilnosti

4. prijavu o nepravilnosti u razumnom roku na siguran način prosljeđuje tijelima ovlaštenim za postupanje prema sadržaju prijave te o tome bez odgađanja obavještava prijavitelja nepravilnosti

5. izrađuje izvještaj kojim ocjenjuje jesu li ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava prijavitelja nepravilnosti

6. daje opće pravne informacije o postupcima prijavljivanja i javnog razotkrivanja nepravilnosti te o zaštiti prava u skladu s ovim Zakonom

7. čuva identitet prijavitelja nepravilnosti i podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja odnosno objave drugim osobama, osim ako to nije suprotno nacionalnom pravu

8. u svom godišnjem izvješću izvješćuje Hrvatski sabor o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a to može činiti i posebnim izvješćima ako se radi o ugroženosti ustavnih i zakonskih prava većeg stupnja ili značaja

9. nadležnim institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Europske unije pravodobno prosljeđuje informacije iz prijave radi provođenja daljnje istrage, ako je tako predviđeno pravom Europske unije ili nacionalnim pravom

10. na svojim mrežnim stranicama u zasebnom, lako prepoznatljivom i lako dostupnom odjeljku objavljuje opće informacije o primitku prijava i daljnjem postupanju na temelju njih te druge opće informacije relevantne za primjenu ovoga Zakona, a osobito:

a) uvjete pod kojima se ostvaruje pravo na zaštitu

b) podatke za kontakt za zaprimanje prijava, posebno adresu elektroničke pošte i poštansku adresu te brojeve telefona, uz napomenu snimaju li se telefonski razgovori

c) postupke koji se primjenjuju na prijavu nepravilnosti, uključujući način na koji nadležno tijelo može od prijavitelja zatražiti objašnjenje prijavljene informacije ili pružanje dodatnih informacija, rok za pružanje povratne informacije te vrstu i sadržaj takve povratne informacije

d) opis sustava zaštite povjerljivosti koji se primjenjuje na prijave, u skladu s člankom 16. ovoga Zakona i odredbama nacionalnog prava

e) vrstu potrebnog daljnjeg postupanja prema prijavi

f) pravna sredstva i postupke za zaštitu od osvete te mogućnosti dobivanja povjerljivih savjeta za osobe koje razmatraju podnošenje prijave

g) izjavu u kojoj se jasno obrazlažu uvjeti pod kojima su osobe koje podnose prijavu nadležnom tijelu zaštićene od odgovornosti za povredu povjerljivosti.

(3) Pučki pravobranitelj, u okviru svojih ustavnih ovlasti, provodi postupak zaštite prijavitelja nepravilnosti, povezanih osoba i povjerljivih osoba te njihovih zamjenika sukladno propisima koje primjenjuje te odredbama ovoga Zakona.

Dakle, iako Pučki pravobranitelj prvenstveno djeluje kao zaštitnik ljudskih prava, njegova uloga u zaštiti prijavitelja nepravilnosti i mogućnost podnošenja pritužbi ovom tijelu ga svrstavaju među vanjska tijela za prijavljivanje nepravilnosti.

Autor: I.P.