Foto: https://images.app.goo.gl/pTWX9
Rijeka se suočava s nizom infrastrukturnih i okolišnih izazova na poluotoku Delta, gdje se već godinama planiraju veliki projekti: Akvarij, marina, Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) i kontejnerski terminal Brajdica. Iako svaki od ovih projekata ima potencijal poboljšati ponudu i funkcionalnost grada, njihov zajednički učinak i način realizacije izazivaju ozbiljne dileme i zabrinutost među građanima.
🐚 Projekt akvarija na Delti od STUDIO 3LHD
Projekt akvarija na Delti bio je samo dio urbanističko-arhitektonskog natječaja iz 2013. godine, koji je trebao ponuditi viziju cijelog prostora Delte i Porto Baroša, a ne konkretan plan izgradnje akvarija.
Što se zapravo dogodilo:
✔️ 2013. — Arhitektonski studio 3LHD predložio je akvarij kao dio idejnog rješenja za uređenje Delte (bio je to natječajni koncept koji nije automatski značio realizaciju). Njihov prijedlog osvojio je jednu od nagrada, ali nije odmah pretočen u operativni projekt.
❌ Projekt nikada nije konkretiziran: akvarij se nije našao u planovima gradske uprave, niti je osigurano financiranje. Niti jedna gradska vlast nije ga uključila u prioritete.
💧 UPOV (uređaj za pročišćavanje otpadnih voda) dobio je prednost zbog sufinanciranja iz EU fondova i zakonskih obveza u vezi s okolišem i komunalnom infrastrukturom.
Zaključak:
Akvarij nije bio službeno osporen, nego nikada nije ušao u fazu konkretne razrade i provedbe.
U međuvremenu je prostor Delte dodijeljen za druge infrastrukturne projekte, osobito UPOV (2021), čime je lokacija djelomično “izgubljena” za potencijalni akvarij.
🛥️ Porto Baroš
Porto Baroš je istočni dio riječkog zaljeva (u okviru Delte) planiran kao luka nautičkog turizma i mješovita urbana zona:
U okviru emancipacije prostora od 2013. godine, natječaj za "Delta i Porto Baroš" predviđao je upravo razvoj luke i južne urbane zone uz more .
Prema Planu "Delta – Rijeka Waterfront", ukupno je predviđeno do 200.000 m² novih građevina (stambeno-poslovni, ugostiteljski, akvarij) u južnoj Delti, kao i novo uređena marina na Baroševim pontonima .
🚧 Trenutno stanje: ACI Marina Rijeka
Koncept: Koncesija za izgradnju luke nautičkog turizma dodijeljena je zajednici ACI d.d. + Gitone Kvarner (ACI‑GITONE). Riječ je o najvećoj nautičkoj investiciji u Hrvatskoj do sad, procijenjenoj na oko 50 mil € (≈363,7 mil kn) .
Što uključuje:
➡️ Morski dio: plovni pontoni za 226–230 plovila (prosječne dužine ~16–19 m) .
➡️ Kopneni dio: restorani, trgovine, caffe barovi, spa, wellness, garaže s 500+ mjesta, fuel pumpa i lučki servisi .
Vremenski plan:
⚠️ Koncesija uručena: početkom lipnja 2023. .
⚠️ Početak radova: krajem 2023. (etapa 1: pontoni, lukobrani) .
⚠️ Otvorena prva faza: morski dio već 2025., kompletna marina 2026. .
🌱 Značaj za grad i okoliš
✔️ Marina donosi nova radna mjesta – oko 130 direktno .
✔️ Prostorna koncepcija: projekt je prilagođen zakonima luka, uz izgraničenje lučkog područja, sprječavanje stanogradnje unutar morske zone .
✔️ Studija utjecaja na okoliš zaključila je da je projekt ekološki prihvatljiv – s više od 100 mjera zaštite .
🚶♀️Šetnica – gdje i kako se uklapa?
Šetnica je planirana kao nastavak Molo longa, kroz Delta park i obalni dio do marine Porto Baroš.
Također se proteže iznad podzemnih cijevi i/ili uz rub UPOV-a.
U urbanističkim dokumentima šetnica je zamišljena kao element povezivanja grada i mora, ali fizički prolazi uz infrastrukturne objekte.
UPOV — problematični uređaj u srcu grada
UPOV je izgrađen na Delti zbog dostupnosti postojećeg ispusta u more, što je formalno olakšalo lokaciju, ali u praksi znači da se otpadne vode ispuštaju u neposrednoj blizini plaža i stambenih zona. To donosi niz negativnih posljedica: zagađenje mora, neugodne mirise, te narušavanje ugleda Pećina i drugih dijelova centra grada.
Iako je UPOV tehnički nužan za pročišćavanje otpadnih voda, pitanje je jesu li urbanistički i okolišno njegovi negativni učinci dovoljno razmotreni i zaštićeni od posljedica na stanovnike i okoliš.
Što je UPOV Delta?
UPOV Delta je veliki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda koji treba služiti aglomeraciji Rijeka i okolnim općinama (Kastav, Viškovo, Jelenje, Kostrena). Projekt vrijedan oko 233 milijuna eura financira se europskim sredstvima i predviđa se kao moderni centar za pročišćavanje, smješten na južnoj strani Delte.
Studija utjecaja na okoliš predviđa zatvorene sustave i filtre za kontrolu mirisa, no u praksi je često problematično održati idealne uvjete. Lokacija UPOV-a je vrlo blizu obale i područja predviđenog za javnu šetnicu te marine.
Terminal Brajdica — buka i zagađenje u centru grada
Terminal Brajdica, koji je smješten u blizini Delte, dodatno opterećuje grad buku, prometom i onečišćenjem. Suvremeni kontejnerski brodovi enormne su veličine, a njihov utjecaj na okoliš i kvalitetu života stanovnika oko terminala ozbiljno je narušen.
Mjerenja pokazuju prekoračenje dozvoljenih razina buke, no institucije ne provode učinkovite mjere. Građani svakodnevno trpe buku, vibracije i povećanu kamionsku frekvenciju kroz gradske ulice.
UPOV, Marina Porto Baroš i šetnica na Delti – mogu li ići zajedno?
Rijeka se posljednjih godina suočava s izazovima prostornog planiranja na području Delte, jedne od najvažnijih zona za grad, turizam i okoliš. Tri ključna projekta – uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV), marina Porto Baroš i javna šetnica – planirani su na vrlo uskom prostoru. Postavlja se pitanje: mogu li ove namjene funkcionirati skladno i bez narušavanja kvalitete života građana i doživljaja turista?
Sukob interesa i problemi u povezivanju
Iako je na papiru zamišljeno da UPOV, marina i šetnica čine skladnu cjelinu, u stvarnosti postoje brojni izazovi:
⚠️ Mirisi i buka s UPOV-a mogu negativno utjecati na doživljaj turista i građana na šetnici i u marini, unatoč zaštitnim mjerama predviđenim u studiji.
⚠️ Sigurnosna ograničenja zbog infrastrukturnih objekata otežavaju slobodan pristup i ugodno kretanje uz obalu.
⚠️ Vizualni utjecaj betonskog pročistača kvari ambijent, što je problem za turističku ponudu.
⚠️ Postoji rizik da će se područje Delte pretvoriti u kombinaciju industrijske zone i turističke marine, bez jasnog prostornog identiteta.
Zaključak: Idu li zajedno?
Mogu formalno ići zajedno – ali je to rizično, kontradiktorno i loše planirano.
➡️ UPOV i marina su infrastrukturno razdvojeni, ali vizualno i funkcionalno susjedni.
➡️ Šetnica između njih je nategnuta i traži brojne kompromise: zatvorene zidove, filtere, zelenilo kao masku.
➡️ Cijeli koncept stvara dojam planskog nesklada i kratkovidnog urbanizma.
Sinergija problema — što to znači za građane?
Kombinacija ovih infrastrukturnih projekata stvara složeni sustav problema:
⚠️ Zagađenje i neugodni mirisi uzrokuju ispusti povezani s UPOV-om, što ugrožava plaže i turističku atraktivnost Pećina.
⚠️ Buka i prometna gužva s terminala Brajdica narušavaju kvalitetu života u naseljima i centru grada.
⚠️ Nepostojanje realizacije Akvarija znači propuštenu priliku za razvoj turističkih i rekreativnih sadržaja.
⚠️ Gubitak javnih prostora za odmor i uživanje na moru, što dodatno smanjuje kvalitetu života i mogućnosti rekreacije.
🔁 Što bi bio bolji model?
📢 UPOV treba biti podalje od turističkih zona, po mogućnosti podzemno ili izvan centra.
📢 Delta bi trebala ostati javna rekreativna zona, s parkovima, akvarijem, javnim kupalištem.
📢 Grad bi trebao revidirati prostorne planove uz javnu raspravu: da se izbjegne „šoping-centar kraj pročistača“.
Što građani mogu učiniti?
1. Informirati se i educirati druge — poznavanje činjenica je prvi korak prema promjeni.
2. Aktivno sudjelovati u javnim raspravama i savjetovanjima o prostornim planovima.
3. Poticati transparentnost — zahtijevati od gradskih i državnih institucija da jasno izvještavaju o statusu i utjecajima ovih projekata.
4. Organizirati građanske inicijative koje će pratiti stanje i utjecati na donošenje odluka.
5. Koristiti pravne mehanizme poput prigovora, žalbi i sudskih tužbi kada se krše zakoni i prava građana.
Zaključak
Delta kao prostor Rijeke može biti potencijalno dragocjeni gradski biser, no razvoj bez vizije i sustavnog pristupa ugrožava njegovu budućnost i kvalitetu života građana. Potrebna je nova vizija koja će uskladiti infrastrukturne potrebe s ekološkom i društvenom održivošću. Građani Rijeke imaju pravo na grad u kojem se poštuje njihova dobrobit i okoliš.
Autor: I.P.
Sretan Dan žena… ali samo na papiru? Žrtve nasilja u Rijeci i dalje bez prava
Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.
NOVI UDAR NA MLADE: Bijeli prah u slobodnoj prodaji – Je li ovo novi „Galaxy“ pod maskom energetika?
Hrvatskom se širi novi, iznimno uznemirujući trend među tinejdžerima. Nakon što smo se godinama borili s posljedicama tzv. „osvježivača zraka“ (Galaxy i slični sintetski kanabinoidi), na tržište je stigao novi proizvod koji koristi slične pravne praznine: energetski prah za udisanje kroz nos.
RIJEKA NA RUBU: Od "Grada tolerancije" do ulica straha i krvi
Dok se gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Ivom Rinčić i dalje služi predizbornim krilaticama o sigurnosti i zajedništvu, stvarnost na riječkim ulicama demantira ih na najbrutalniji mogući način. Ubojstvo, pucnjava, premlaćivanje osobe s invaliditetom i horor u centru grada – je li Rijeka postala grad koji je izgubio kontrolu?
PRAVNI APSURD NA RIJEČKI NAČIN: Tko zapravo vlada gradom – gradonačelnik ili "nepostojeća" tijela?
Dok se gradonačelnici Zagreba i Varaždina javno "drže za ruke" u borbi za autonomiju, u Rijeci svjedočimo opasnom presedanu. Je li moguće da gradska vlast, uz blagoslov Upravnog suda, ne zna tko donosi konačne odluke o prigovorima građana?
APEL ZA POMOĆ: U Rijeci nestao 17-godišnji Rafael Majdandžić, obitelj moli za bilo kakvu informaciju
Majka nestalog mladića poručila je putem Facebooka da je Rafael nađen!
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
Zašto koncert u sportskom objektu otvara pitanja javnog interesa
Najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dvorani mladosti u Rijeci otvorio je niz pitanja koja nadilaze glazbeni ukus, političke podjele ili osobni stav prema izvođaču. Riječ je o pitanju upravljačkih odluka Grada Rijeke, korištenja javnih prostora i mogućeg financijskog učinka na gradski proračun.
Je li Grad doista oštećen? Kako je Rijeka sama stvorila problem s zakupninama za knjižare
Odluka Grada Rijeke da od 2026. godine ukine mjeru 50-postotnog umanjenja zakupnine za knjižare, uz obrazloženje da je time gradski proračun oštećen i pozivom na zakonitost, otvara ozbiljna pitanja pravne logike, dosljednosti i stvarnih motiva gradske vlasti.
ZAKONITOST ZA KNJIGE, IZUZECI ZA MILIJUNE? Dvostruki kriteriji gradske vlasti Ive Rinčić
Izvor fotografije: https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/gradonacelnica/iva-rincic/
Ekskluzivno: Je li „priuštivo stanovanje“ u Rijeci rezervirano samo za poslušne?
RIJEKA – Dok se gradska vlast u javnosti hvali novim mjerama priuštivog stanovanja, iza kulisa se odvija pravna drama koja baca ozbiljnu sumnju na transparentnost i zakonitost samog procesa. Kao autorica ovog teksta i nakladnica portala, izravno sam se suočila s nevjerojatnim uvjetom u natječaju: ako tužite Grad, nemate pravo na stan.
DRAMA NA TRSATU: Jurnjava i pucnjava iz automobila, meci letjeli prema kafiću i ljekarni!
Sinoćnji incident na Trsatu uznemirio je brojne Riječane. Prema izjavama svjedoka, tri automobila jurila su ulicama dok se iz njih pucalo, a policija je potvrdila oštećenja na ugostiteljskom objektu, ljekarni i parkiranim vozilima.
Add comment
Comments