Park Mlaka – nekad perivoj, danas prilika za obnovu

Izvor fotografije: https://riportal.net.hr/rijeka/u-parku-mlaka-ce-se-u-cetvrtak-dijeliti-trajnice-bilja-na-cvjetnim-gredicama/345591/

Park Mlaka, poznat i kao Giardino Pubblico, jedan je od najstarijih riječkih parkova – nastao 1874. godine prema projektu dr. Filiberta Bazariga i ideji gradonačelnika Giovannija Ciottea, kao očaravajuća veza između središta grada i zapadnog predgrađa . Smješten na padini okrenutoj prema jugu, dobro zaštićen od bure i obilježen izvorskom vodom i zelenilom hrastovine te lovorikom, park je bio osmišljen kao romantična senzacija XIX. stoljeća .

Danas, nažalost, park djeluje zapušteno: suho zelenilo, travnjak bez života, stabalca posađena bez jasne kompozicije te bolesne biljke koje ne doprinose skladnoj estetici. Cvijeća je vrlo malo, uglavnom uz prometnicu na donjem ulazu .

Ipak, nada nije izgubljena – Novilist je 2019. najavio planove za obrezivanje zelenila, naročito lovorike, kako bi se park postupno revitalizirao . U posljednjih nekoliko godina građanska inicijativa „Rijeka jestivi grad“ oplemenila je kvart Mlaka sadnjom jestivog bilja kao što su smokve, mandarine, kaki i nara, te postavljanjem drvene sjenice za okupljanje i jačanje lokalne zajednice .

Mlaka danas – potencijal

Park Mlaka, nekada ponos zapadnog dijela Rijeke, danas je zapušten – trava je suha, cvijeća gotovo da i nema, a neka stabla su bolesna ili neuklopljena.

Unatoč tome, ovaj povijesni perivoj ima sve preduvjete da ponovno zasja: uređeni travnjaci, cvjetne gredice, sjenovite staze, autohtone biljke i prostori za zajednicu mogli bi ga pretvoriti u živu, zelenu oazu grada.

Kako bi Park Mlaka trebao izgledati – vizija obnove

Zelene terase i bujni travnjaci: Vratiti terasastu strukturu parka, sa zdravim travnjacima, cvjetnim gredicama i stablima umjereno raspoređenim radi skladnog izgleda.

Jasna kompozicija sadnji: Ukloniti neuklopljena i bolesna stabala; zamijeniti ih posebno odabranim (npr. mediteranskim vrstama otpornih na sušu) i oplemenjenim u uređenim grupacijama.

Vodeni elementi & sjenice: Ponovno integrirati dodir vode – fontane, ribnjake ili umetnute sustave za hvatanje kišnice. Dodati sjenice i klupe za odmor i promatranje okoliša.

Interaktivni kutak: Proširiti ideju “Parka znanosti” s novim edukativnim elementima poput glazbenih instalacija, zrcala, možda male vrtne staze s informativnim pločama o biljkama.

Jestivi vrt: Uključiti sadnju veselih, jestivih biljaka koje potiču lokalno sudjelovanje i održivost.

Izvor fotografije: Pinterest

Primjer vizualne inspiracije – svijetlog, urednog i dobro uređena urbanističkog parka s bujnim zelene površine, raznolikim biljem i strukturiranim stazama koji bi mogao poslužiti kao uzor za obnovu Parka Mlaka.

Ovakva obnova, inspirirana prikazanim vizualom, vraća Parku Mlaka njegovu ljepotu i središnju gradsku ulogu. On bi mogao ponovno postati omiljeno mjesto za šetnju, druženje i odmor – mjesto koje povezuje povijest, prirodu i zajednicu.

 Park Mlaka (Rijeka) 

Površina oko 4,6 hektara 

Godina osnivanja 1874. 

Tip urbani perivoj s alejama, cvjetnim gredicama i stablima

Bioraznolikost ograničen broj vrsta; uglavnom mediteranske i gradske 

Stanje trenutačno zapušten; nedostatak travnjaka, cvijeća i sustavne njege 

Sadržaji dječje igralište, Park znanosti, sjenice 

Uloga u gradu kvartovski park i gradska zelena oaza.

Mlaka bi se mogla inspirirati Maksimirom u smislu raznolikosti sadržaja, ali bi zbog svoje male površine i povijesnog karaktera trebala razviti kompaktnu, tematsku i estetsku posebnost – primjerice, „mediteranski botanički perivoj“ ili „vrt zajednice“.

Od Vukovarske do Mlake: šetnja kroz zaboravljeni park

U ovoj video-šetnji krećemo s ulaza u Vukovarskoj ulici i prolazimo cijelim putem do srca parka Mlaka. Snimka otkriva trenutno stanje ovog povijesnog perivoja – suhe travnjake, bolesna stabla, rijetko cvijeće i stihijski posađene biljke – ali i njegov skriveni potencijal da ponovno postane zelena oaza grada.

Autor: I.P.

🌳 Kritike na račun novih zelenih inicijativa

Dok se planira sadnja 40 maslina u žardinjerama u Ulici Ivana Pavla II., postojeće drvorede uz prometnice često su zanemarene. Na terenu se primjećuje da su stabla zatrpana tucanikom, što može oštetiti njihov korijenski sustav i smanjiti dotok vode i zraka. Ovakav pristup postavlja pitanje opravdanosti ulaganja u nove žardinjere umjesto obnove postojećih drvoreda.  

🔄 Preporuke za održiviji pristup

Prioritizacija obnove postojećih drvoreda: Umjesto sadnje u žardinjerama, fokusirati se na revitalizaciju postojećih zelenih površina i drvoreda. 

Stručna analiza lokacija: Provoditi detaljne analize kako bi se odabrale odgovarajuće vrste biljaka za svaku lokaciju, uzimajući u obzir klimatske uvjete i urbanu infrastrukturu. 

Transparentnost u trošenju sredstava: Osigurati javnu nabavu i transparentnost u trošenju sredstava za sadnju i održavanje zelenih površina. 

Uključivanje zajednice: Aktivno uključiti lokalnu zajednicu i stručnjake u planiranje i implementaciju zelenih inicijativa. 

Obnavljanjem postojećih zelenih površina i drvoreda, Rijeka može postići održiviji i estetski ugodniji urbani prostor. 

Povezani članci;

🔗 MASLINE U ŽARDINJERAMA, A POSTOJEĆI DRVOREDI – ZATRPANI?

🔗 Tisuće eura u betonu: Dok zelene površine zjape prazne, masline i oleandri završavaju u skupim vazama