MASLINE U ŽARDINJERAMA, A POSTOJEĆI DRVOREDI – ZATRPANI?

Foto: Portal ReStart

Dok Grad Rijeka najavljuje sadnju 40 maslina u žardinjerama u Ulici Ivana Pavla II, kao dio projekta vrijednog 300 tisuća eura financiranog iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na terenu svjedočimo zabrinjavajućim prizorima.

Na lokaciji uz cestu i nogostup – neposredno uz postojeće drvorede – jasno se vidi kako su stabla zatrpana tucanikom, a dio kamenja se rasipa po javnoj površini, ugrožavajući i pješake.

Ova praksa može ozbiljno naštetiti korijenskom sustavu stabala, smanjiti dotok vode i zraka te dugoročno ugroziti njihov opstanak. Istovremeno se planira sadnja novih stabala u mobilne žardinjere – što dodatno otvara pitanje prioriteta i opravdanosti ulaganja.

📷 [FOTO] Kamenjem zatrpani postojeći drvoredi

Foto: Portal ReStart

❓ Je li ovakav pristup "zaštita okoliša"?

Drvored podrazumijeva stabla posađena u tlo, u nizu i uzduž prometnica ili pješačkih zona. Sadnja u žardinjerama je privremeno rješenje koje ne nudi iste ekološke benefite – poput snižavanja temperature, filtracije zraka, veće trajnosti i otpornosti.

Umjesto očuvanja postojećih stabala i revitalizacije postojećih drvoreda, svjedočimo betonskim saksijama i zatrpavanju živih korijena kamenjem.

Nova nepravilnost u Rijeci? Masline u asfaltu umjesto održavanja postojećeg zelenila

 Projekt je dio investicije vrijedne 300.000 eura, financirane sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kojom se planira zasaditi 300 stabala i 2.000 grmova diljem Rijeke.

🔗 https://www.fiuman.hr/ispred-garaza-zagrad-u-rijeci-ce-se-postaviti-40-zardinjera-sa-stablima-maslina/

No, iako se projekt na papiru doima "zelenim", u praksi otvara niz pitanja:

🔍 Ključna pitanja:

1. Zašto masline u žardinjerama?

Masline su mediteranske biljke koje nisu tipične za sadnju u urbanoj sredini s malo tla i puno betona.

Postavlja se pitanje: je li stručna analiza pokazala da je to najprimjerenija biljka za ovu lokaciju?

2. Zašto u žardinjerama, a ne u tlu?

Postavljanje žardinjera može značiti skuplje održavanje i upitnu trajnost.

Postoje li tehnički ili imovinskopravni razlozi zašto stabla nisu zasađena direktno u tlo?

3. Zašto ne obnova postojećih zelenih površina?

Rijeka ima velik broj zapuštenih drvoreda, praznih sadnih mjesta i loše održavanih grmova.

Je li ulaganje u nove lokacije prioritet u odnosu na obnovu postojećih zelenih sustava?

4. Tko su izvođači i dobavljači?

Tko je dobio posao sadnje? Koliko koštaju pojedinačne žardinjere, masline i njihovo održavanje?

Je li bilo javne nabave i postoji li transparentnost trošenja sredstava?

5. Je li javnost konzultirana?

Lokalna zajednica i stručnjaci nisu informirani niti uključeni u odlučivanje o sadnji, što otvara pitanje participacije.

> U vremenu kad Rijeka gubi stabla zbog prenamjene prostora, betonizacije i lošeg održavanja, postavlja se pitanje – je li sadnja maslina u tegle stvarna zelena transformacija ili tek forma bez sadržaja?

🔍 Ključne razlike između drvoreda i žardinjera sa stablima:

Element:  Drvored (u tlu) / Žardinjera (povišeni kontejner)

Učvršćenost:  stabla Visoka – prirodno korijenje u podzemlju / Niska – ovisna o volumenu posude

Vijek trajanja stabla:  Desetljećima, potencijalno i >50 godina / Ograničen – često 5–10 godina, ovisno o uvjetima

Ekološka funkcija:  Visoka – hladi zrak, pročišćava zrak i upija CO₂ / Ograničena – manji volumen krošnje i korijena

Učinkovitost hlada:  Velika – posebno u nizu (drvoredu) / Minimalna – stablo izolirano i često manje krošnje

Tlo i voda:  Direktna veza s prirodnim tlo-vodnim sustavima / Ograničeno – potrebno stalno zalijevanje i gnojidba

Održavanje:  Relativno nisko / Visoko – treba češće zalijevati, gnojiti, presađivati

Estetika i integracija:  Prirodna, skladna s okolišem /  Dekorativna, često estetski upitna u velikim brojevima

Masline u žardinjerama – nova zelena Rijeka ili samo skupi ukras?

Na prvu, vijest zvuči obećavajuće – još zelenila u urbanim sredinama. No, čim se pogleda pobliže, otvaraju se pitanja o svrsi, održivosti i transparentnosti ovog zahvata.

🌳 Žardinjere vs. drvoredi: nije isto

Unatoč službenoj retorici, sadnja stabala u žardinjerama nije usporediva sa stvarnim drvoredom. Dok drvored podrazumijeva sadnju stabala u tlo, s razgranatim korijenjem i prirodnim razvojem krošnje, žardinjere su ograničene po volumenu, trajnosti i ekološkoj funkciji.

📍 Masline uz asfalt: pogodna lokacija ili vizualna kozmetika?

Ulica Ivana Pavla II poznata je po velikom betonskom prostoru uz garaže Zagrad. Umjesto sadnje stabala u tlo ili revitalizacije zapuštenih gradskih zelenih površina, odlučeno je postaviti žardinjere uz rub nogostupa – na prostoru gdje će sunce pržiti stabla bez hlada, dok korijen neće imati doticaj s prirodnim podzemnim vodama.

Takav pristup može se činiti skupom kozmetikom, osobito kad znamo da brojni postojeći drvoredi u Rijeci ostaju zapušteni, s praznim sadnim mjestima i osakaćenim krošnjama.

💶 Gdje ide novac?

Ukupna vrijednost projekta iznosi 300.000 eura, a obuhvaća 11 lokacija, uključujući Ulicu Vjekoslava Kneževića (D-404) i Radničku ulicu. No javnost nema uvid u:

➡️ jedinične cijene sadnje (stabla, žardinjera, održavanje),

➡️ troškove projektiranja,

➡️ izvođače radova i kriterije odabira.

📌 Zaključak:

Sadnja stabala u žardinjerama može imati privremenu ili ukrasnu funkciju, ali nije zamjena za pravi drvored.

U kontekstu gradske politike sadnje drveća – predstavljanje sadnje maslina u žardinjerama kao "drvoreda" ili jednakovrijedne sadnje je obmanjujuće. To bi moglo predstavljati oblik zelenog "greenwashinga" – ulaganje u prividne zelene intervencije koje ne donose stvarnu korist zajednici.

Autor: I.P.

📩 SLUŽBENI UPIT GRADU I FONDU

U ime javnosti postavljamo sljedeća pitanja Gradu Rijeci i Fondu za zaštitu okoliša:

Poštovani,

povodom objave Radio Rijeke o skoroj sadnji 40 maslina u žardinjerama u Ulici Ivana Pavla II, u sklopu projekta financiranog iz Fonda za zaštitu okoliša u iznosu od 300 tisuća eura za sadnju ukupno 300 stabala i 2 tisuće grmova, upućujemo Vam sljedeći upit:

Na terenu smo, na lokaciji uz nogostup i prometnicu u Rijeci, zabilježili prizore zatrpavanja postojećih stabala tucanikom i kamenjem, što može negativno utjecati na zdravlje drveća i sigurnost pješaka. Fotografije su u prilogu.

Molimo Vas da nam dostavite odgovore na sljedeća pitanja:

1. Je li zatrpavanje korijena postojećih stabala tucanikom dio projektne dokumentacije i tko je za to odgovoran?

2. Postoji li nadzor nad izvođenjem radova na terenu te tko ga provodi?

3. Je li izvođač radova educiran ili obvezan poštivati arborističke i ekološke smjernice za zaštitu drvoreda?

4. Zašto se u projekt sadnje uključuju žardinjere, a ne sadnja stabala izravno u tlo kao oblik trajnog drvoreda?

5. Kako se projekt nadzire, vrednuje i izvještava prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost?

Zanima nas također postoji li javno dostupna projektna dokumentacija, plan sadnje i troškovnik koji su predani Fondu uz zahtjev za sufinanciranje.

Molimo Vas da nam odgovor dostavite u zakonskom roku, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama.

S poštovanjem,