Projekt "Humanitarni online"

Digitalno doba donosi nam prednosti s kojima možemo prikupljati i pružati humanitarnu pomoć, jednostavnim online radnjama, bez potrebe za uplatom novčanih sredstava! Ovu prednost svakako treba iskoristiti s obzirom da je broj građana u potrebi svakim danom sve veći.

Prepoznate potrebe za realizaciju projekta 

Prema zakonodavstvu Republike Hrvatske, humanitarne akcije mogu organizirati samo pravne osobe koje su registrirane za obavljanje takvih aktivnosti, odnosno koje imaju odobrenje nadležnog tijela. Postoji nekoliko kategorija organizacija koje mogu legalno prikupljati humanitarnu pomoć i organizirati humanitarne akcije:

  1. Ustanove registrirane za obavljanje humanitarne djelatnosti: Ove ustanove su posebno registrirane za humanitarnu djelatnost i imaju potrebna odobrenja za organiziranje i provođenje humanitarnih akcija.

  2. Udruge: Udruge koje su registrirane u Republici Hrvatskoj mogu prikupljati humanitarnu pomoć ako je to u skladu s njihovim statutom i ako su dobile odobrenje nadležnog tijela.

  3. Zaklade i fondacije: Registrirane zaklade i fondacije koje su osnovane u svrhu prikupljanja i distribucije humanitarne pomoći mogu provoditi takve aktivnosti.

  4. Vjerske zajednice: Vjerske zajednice koje su registrirane u skladu sa zakonom također mogu organizirati humanitarne akcije, ali pod uvjetom da je to predviđeno njihovim statutom ili pravilima.

S druge strane, fizičke osobe (pojedinci) ili neformalne grupe nisu ovlaštene za samostalno organiziranje i provođenje humanitarnih akcija, jer za to nemaju zakonsko ovlaštenje. To znači da ne mogu legalno prikupljati donacije ili organizirati aktivnosti koje su usmjerene na prikupljanje sredstava za humanitarne svrhe, osim ako to rade u suradnji s registriranom pravnom osobom koja ima potrebno odobrenje.

Za provedbu humanitarne akcije potrebno je također prijaviti akciju nadležnom tijelu, obično Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koje izdaje odobrenje i nadzire zakonitost prikupljanja i raspodjele sredstava.

Je li ustavno da zakonom bude zabranjeno fizičkoj osobi da organizira humanitarnu akciju?

Pitanje o tome je li ustavno da zakonom bude zabranjeno fizičkoj osobi da organizira humanitarnu akciju zavisi od specifičnih ustavnih odredbi i zakonodavnog okvira zemlje u pitanju. Međutim, uopćeno govoreći, ključno je razmotriti nekoliko faktora:

  1. Sloboda udruživanja i okupljanja: U mnogim zemljama, ustavom je zajamčeno pravo na slobodu udruživanja i okupljanja. To pravo može uključivati i mogućnost organiziranja različitih vrsta okupljanja, uključujući humanitarne akcije. Ako zakon zabranjuje fizičkim osobama da organiziraju humanitarne akcije, to bi moglo biti u suprotnosti s tim pravima.

  2. Javni interes i zaštita: Države imaju pravo donositi zakone koji su u interesu javne sigurnosti, reda ili zaštite drugih prava. U nekim slučajevima, država može odlučiti regulirati tko smije organizirati humanitarne akcije kako bi se spriječile zloupotrebe ili osiguralo da se prikupljeni fondovi koriste u skladu s namjenom.

  3. Proporcionalnost: Ako zakon ograničava pravo fizičke osobe da organizira humanitarnu akciju, važno je da to ograničenje bude proporcionalno legitimnom cilju koji se želi postići. To znači da bi mjere koje se primjenjuju trebale biti nužne i najmanje restriktivne moguće kako bi se postigao željeni cilj.

  4. Jednakost pred zakonom: Ustav obično garantira jednakost pred zakonom. Ako zakon diskriminira fizičke osobe u odnosu na druge subjekte, kao što su pravne osobe ili nevladine organizacije, to bi moglo biti smatrano neustavnim.

Na kraju, ustavnost zakona bi se mogla osporavati pred ustavnim sudom ili drugim nadležnim sudskim tijelima, koji bi ocijenili jesu li zakonske odredbe u skladu s ustavom i temeljnim pravima.

Koji legitimni cilj se želi postići odredbama zakona, odnosno, ograničavanjem fizičkih osoba u organizaciji i provođenju Humanitarnih akcija?

Moglo bi se reći da je ova odredba s ciljem sprječavanja zlouporabe i/ili osiguravanjem da se prikupljeni fondovi koriste u skladu s namjenom. No, za to već postoje već predviđene odredbe koje određuju da se provedba humanitarne akcije prijavljuje nadležnom tijelu, da se za istu otvara poseban račun u banci koji u potpunosti nadzire Porezna uprava, FINA i slične institucije koje vode javne registre upravnih državnih tijela koji se odnose na kontroliranje novca i novčanih transakcija, odnosno primanja po računima fizičkih i pravnih osoba. 

S obzirom na činjenice nije jasno zbog čega zakon diskriminira fizičke osobe u odnosu na druge subjekte, kao što su pravne osobe ili nevladine organizacije. Iako bi se ustavnost zakona mogla osporavati pred ustavnim sudom ili drugim nadležnim tijelima, koji bi ocijenili jesu li zakonske odredbe u skladu s ustavom i temeljnim pravima, znamo da bi isto bio dugotrajan proces bez pozitivnog ishoda s obzirom na pravosudne prekršaje kojima su svjedočili mnogi građani zatraživši svoja ustavna prava i/ili ukazujući na nepravilnosti kojima su ista zakinuta. 

Projekt "Humanitarni online" savršeno je rješenje ovom problemu, a bez potrebe da se prijavitelj nepravilnosti izlaže, odnosno da se pokrene pitanje suglasnosti ovih odredbi s ustavom i temeljnim pravima. Ovo jednostavno protu rješenje za zaštitu ljudskih prava i sloboda, uz dovoljan broj aktivnih online volontera može riješiti mnoga pitanja - pomoći obiteljima u zaštiti djece, pomoći bolesnima i osobama s invaliditetom, pomoći starijim i nemoćnim osobama - te zaštiti iste od ekonomskog nasilja koje građani RH doživljavaju već godinama i od istog se ne mogu zaštiti jer nema valjane pravne zaštite odnosno pravosudnog sustava kakav je propisan zakonskim odredbama, već njime upravlja interesna strana zavisno o situacijama i spornim predmetima. Stoga, VAŠA PODRŠKA I SUDJELOVANJE SU NAM VRLO VAŽNI, kako bi uspjeli u cilju da se svakom građaninu RH omogući pravo na dostojanstven život, te osigurati djeci djetinjstvo jednakih mogućnosti.

Najveća prednost online volontirinja u Projektu "Humanitarni online" je u tome što uz volontiranje ostvarujete novčane bonuse i/ili nagrade, ovisno o vremenu provedenom obavljanjem volonterskog rada, odnsono aktivnom sudjelovanju u jednoj ili više online humanitarnih akcija.

NAPOMENA: NOVČANI BONUSI I NAGRADE NISU SREDSTVA OSTVARENA IZ RADNOG ODNOSA, TE SE NE SMATRAJU PRIHODIMA


Online humanitarne akcije

Popis svih online humanitarnih akcija Projekta "Humanitarni online" koje su aktualne nalazi se na linku: 

https://www.restartaj.org/gradanska-upravna-kontrola/projekt-humanitarni-online/humanitarne-akcije


Pravo na ostvarivanje humanitarne pomoći

Projekt "Humanitarni online"

Pravo na ostvarivanje humanitarne pomoći iz Projekta "Humanitarni online" građani u potrebi mogu ostvariti sukladno pojedinoj humanitarnoj akciji, te cilju s kojim je ista organizirana, odnosno prema Uvjetima iste. 

Osim toga, svaki građanin može poslati i individualni zahtjev za humanitarnu pomoć, ukoliko se isti ne može ostvariti iz aktualnih online humanitarnih akcija. Svaki građanin može poslati i prijedlog za pokretanje nove online humanitarne akcije uz opis potrebe i prepoznatog problema.

Autor: I.P.



Kada brojke šute, stigmatizacija progovara

Nedavni članak portala Express pod naslovom "Zatvori su nam krcati: Dobar dio čine istražni zatvorenici, a neki od njih su zaglavili zbog lažnih optužbi" potaknuo je zabrinutost stručnjaka i aktivista koji se zalažu za prava žrtava nasilja. Tekst insinuira kako velik broj ljudi završava u istražnom zatvoru zbog lažnih prijava, a pritom potpuno zanemaruje kontekst sigurnosti i zaštite žena koje su pretrpjele nasilje.

Read more »

Grad i Autotrolej o imenovanju Dijane Trošelj: “Nemamo saznanja” – odgovori bez potpisa i službenog dopisa

Nakon nedavne objave Grada Rijeke o imenovanju Dijane Trošelj za vršiteljicu dužnosti direktorice komunalnog društva KD Autotrolej d.o.o., našoj redakciji pristiglo je više apela sadašnjih i bivših zaposlenika tog poduzeća. U njima izražavaju zabrinutost zbog, kako navode, dugogodišnjeg štetnog ponašanja prema podređenima – uključujući optužbe za mobing, vrijeđanje, zloupotrebu položaja i psihičko zlostavljanje, što je navodno dovelo do bolovanja, psihijatrijskih intervencija i odlazaka radnika iz tvrtke.

Read more »

Alternativa Rinčić ili IPAK Marko – tko je zapravo na vlasti?

Na prvi pogled, izbori su donijeli promjenu. Kandidatkinja nezavisne liste Iva Rinčić slavila je kao "alternativa", uz najavu novog smjera i transparentnijeg upravljanja gradom. No samo nekoliko tjedana nakon izbora, sjednice Gradskog vijeća i potezi pojedinih aktera otkrivaju drugačiju realnost: vlast u Rijeci, čini se, nije prešla iz ruku bivših u ruke novih, već je ostala u krugu istih – pod novim licima.

Read more »

Podrška osobama s invaliditetom: Zaustavimo nasilje i zatražimo strože kazne!

Na portalu Restart već smo pisali o alarmantnim slučajevima nasilja nad osobama s invaliditetom, koje pogađa i njih same, ali i njihovu obitelj i zajednicu. Psihičko i fizičko nasilje nad ovom ranjivom skupinom, nažalost, još uvijek ostaje nedovoljno prepoznato i sankcionirano. Zato želimo pružiti punu podršku inicijativi Danijele Ćuk, koja je pokrenula online peticiju “Podrška osobama s invaliditetom – zaustavimo nasilje“.

Read more »

Portal za digitalizaciju društva građana predstavlja novi oblik organiziranja društvenog i kulturnog sadržaja te decentralizaciju javnih politika.