Zašto je članak o "lažnim optužbama" opasan za žrtve nasilja u Hrvatskoj
Nedavni članak portala Express pod naslovom "Zatvori su nam krcati: Dobar dio čine istražni zatvorenici, a neki od njih su zaglavili zbog lažnih optužbi" potaknuo je zabrinutost stručnjaka i aktivista koji se zalažu za prava žrtava nasilja. Tekst insinuira kako velik broj ljudi završava u istražnom zatvoru zbog lažnih prijava, a pritom potpuno zanemaruje kontekst sigurnosti i zaštite žena koje su pretrpjele nasilje.
Što u članku nedostaje?
Podaci o korisnicama sigurnih kuća u isto razdoblje nisu navedeni, iako su upravo sigurne kuće često jedini spas za žene i djecu izložene nasilju. Bez tih podataka, ne možemo razumjeti pravu dimenziju problema ni koliko je žena doista zatražilo i dobilo zaštitu.
Primjer iz prakse:
> Udruga Hera iz Koprivničko-križevačke županije od 2021. zbrinula je 29 žena i 45 djece, dok su nakon proširenja kapaciteta evidentirali dodatnih 6 žena i 17 djece (jutarnji.hr).
> Sigurne kuće su najzastupljenije u Zagrebu i okolici, dok ih u nekim županijama uopće nema (n1info.hr).
Koliko nasilnika je na slobodi?
Članak uopće ne spominje koliko je nasilnika na slobodi, uključujući one koji su već počinili više kaznenih djela, a žene nemaju adekvatnu zaštitu. To stvara lažni kontrast u kojem se problem "lažnih optužbi" stavlja u prvi plan, dok stvarna sigurnost žrtava ostaje zanemarena.
Sigurne kuće: utočište ili nedovoljna zaštita?
U Hrvatskoj žene i djeca traže spas u sigurnim kućama, no njihovi kapaciteti su ograničeni i neravnomjerno raspoređeni. Dok neke županije nemaju niti jednu sigurnu kuću, u Zagrebu i okolici mjesta nema dovoljno za sve kojima je hitno potrebna zaštita.
Županija - Broj sigurnih kuća - Kapacitet (broj osoba) - Procjena korisnica godišnje*
Grad Zagreb - 5 - 80 - 150+
Zagrebačka - 2 - 30 - 50+
Koprivničko-križevačka - 1 - 20 - 30+
Osječko-baranjska - 1 - 15 - 25+
Primorsko-goranska - 1 - 12 - 20+
*Podaci su okvirni, temelje se na izvještajima udruga i dostupnim službenim informacijama.
Prilikom podnošenja prijave nasilja, svaka osoba je jasno i uvijek upozorena da je lažna prijava kazneno djelo te da može imati ozbiljne pravne posljedice. Ovo upozorenje je sastavni dio postupka prijave i ima za cilj osigurati istinitost i ozbiljnost prijavljenih navoda. Svjesno podnošenje neistinite prijave može dovesti do pokretanja kaznenog postupka protiv prijavitelja.
Zašto tvrdnja da su “lažne optužbe” glavni uzrok prenatrpanosti zatvora obmanjuje javnost i šteti žrtvama
Članak iz Expressa sugerira da su “lažne optužbe” i veliki broj istražnih zatvorenika glavni razlog prenatrpanosti hrvatskih zatvora. Ovakav pristup je vrlo problematičan jer:
⚠️ Prenatrpanost zatvora ima višestruke i složene uzroke, uključujući dugotrajna suđenja, prekomjernu primjenu istražnog zatvora, recidivizam i manjak alternativnih sankcija.
⚠️ Fokusiranje samo na “lažne optužbe” omalovažava stvarne žrtve nasilja, a ujedno odvraća pažnju od nužnih reformi u pravosudnom sustavu.
⚠️ Ne spominje se da veliki broj nasilnika i zlostavljača ostaje na slobodi, dok žene i djeca ostaju nezaštićeni.
Opasnost od stigmatizacije žrtava nasilja
Statistike pokazuju da su lažne prijave nasilja izrazito rijetke — procjenjuje se da ih je manje od 3% svih prijava nasilja u obitelji i spolnog nasilja. No, medijski naslovi koji sugeriraju da su “lažne optužbe” česte, doprinose:
‼️ Obeshrabrivanju žena da prijave nasilje, jer se boje da im se neće vjerovati.
‼️ Jačanju stereotipa da su žrtve neiskrene ili manipulativne, što otežava pristup pravdi i zaštiti.
‼️ Minimiziranju problema nasilja i njegovih razarajućih posljedica na žrtve i društvo u cjelini.
Takve poruke mogu ozbiljno ugroziti sigurnost žena i djece u Hrvatskoj.
⚠️ Prenatrpanost zatvora rezultat je složenih društvenih i sustavnih problema koji zahtijevaju cjelovita i promišljena rješenja, a ne pojednostavljene i senzacionalističke narative.
Pravi problem: nedovoljna zaštita žrtava i pravosudni izazovi
Umjesto da se usmjeravamo na senzacionalističke naslove, potrebno je:
✔️ Povećati kapacitete sigurnih kuća i sustava za zaštitu žrtava.
✔️ Unaprijediti učinkovitost pravosudnog sustava, smanjiti vrijeme čekanja i osigurati brže postupke.
✔️ Osigurati primjenu mjera koje štite žrtve, a ne samo kažnjavaju počinitelje.
✔️ Podići svijest i educirati javnost o stvarnim činjenicama i važnosti prijave nasilja.
Tek tada možemo govoriti o pravičnom, sigurnom i funkcionalnom sustavu koji štiti ranjive skupine i istovremeno poštuje prava svih građana.
Zaključak
⚠️ Zaštita žrtava nasilja ne smije biti kolateralna šteta u javnim raspravama. Potrebna je transparentnost i odgovornost — kako institucija tako i medija. Hrvatska hitno treba:
➡️ redovito i jasno objavljivanje podataka o korisnicama sigurnih kuća,
➡️ ravnomjernu raspodjelu kapaciteta po županijama,
➡️ sustavne mjere za povećanje sigurnosti žena i djece,
➡️ edukaciju i senzibilizaciju javnosti o problemu nasilja.
⚠️ Samo uz ozbiljan pristup možemo izgraditi društvo u kojemu žrtve nasilja neće biti dodatno stigmatizirane, a zatvori neće biti prepuni onih koji čekaju pravdu zbog sustavnih problema.
Autor: I.P.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?
U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.
Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav
Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Otvoreno eSavjetovanje o Zakonu o obrtu: Obrtnici traže ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori
U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Kada prijetnje postaju SLAPP: Slučaj profesorice i Udruge 'Roditelji za djecu'
U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti).
Pučka pravobraniteljica utvrdila povredu prava pacijentice – slučaj Joske Periša otvara pitanje odgovornosti zadarske bolnice
Slučaj smrti pacijentice Joske Periša iz Zadra dobio je novi razvoj nakon što je Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske proveo ispitni postupak po pritužbi njezine kćeri Sofija Periša.
Add comment
Comments