Zašto je članak o "lažnim optužbama" opasan za žrtve nasilja u Hrvatskoj
Nedavni članak portala Express pod naslovom "Zatvori su nam krcati: Dobar dio čine istražni zatvorenici, a neki od njih su zaglavili zbog lažnih optužbi" potaknuo je zabrinutost stručnjaka i aktivista koji se zalažu za prava žrtava nasilja. Tekst insinuira kako velik broj ljudi završava u istražnom zatvoru zbog lažnih prijava, a pritom potpuno zanemaruje kontekst sigurnosti i zaštite žena koje su pretrpjele nasilje.
Što u članku nedostaje?
Podaci o korisnicama sigurnih kuća u isto razdoblje nisu navedeni, iako su upravo sigurne kuće često jedini spas za žene i djecu izložene nasilju. Bez tih podataka, ne možemo razumjeti pravu dimenziju problema ni koliko je žena doista zatražilo i dobilo zaštitu.
Primjer iz prakse:
> Udruga Hera iz Koprivničko-križevačke županije od 2021. zbrinula je 29 žena i 45 djece, dok su nakon proširenja kapaciteta evidentirali dodatnih 6 žena i 17 djece (jutarnji.hr).
> Sigurne kuće su najzastupljenije u Zagrebu i okolici, dok ih u nekim županijama uopće nema (n1info.hr).
Koliko nasilnika je na slobodi?
Članak uopće ne spominje koliko je nasilnika na slobodi, uključujući one koji su već počinili više kaznenih djela, a žene nemaju adekvatnu zaštitu. To stvara lažni kontrast u kojem se problem "lažnih optužbi" stavlja u prvi plan, dok stvarna sigurnost žrtava ostaje zanemarena.
Sigurne kuće: utočište ili nedovoljna zaštita?
U Hrvatskoj žene i djeca traže spas u sigurnim kućama, no njihovi kapaciteti su ograničeni i neravnomjerno raspoređeni. Dok neke županije nemaju niti jednu sigurnu kuću, u Zagrebu i okolici mjesta nema dovoljno za sve kojima je hitno potrebna zaštita.
Županija - Broj sigurnih kuća - Kapacitet (broj osoba) - Procjena korisnica godišnje*
Grad Zagreb - 5 - 80 - 150+
Zagrebačka - 2 - 30 - 50+
Koprivničko-križevačka - 1 - 20 - 30+
Osječko-baranjska - 1 - 15 - 25+
Primorsko-goranska - 1 - 12 - 20+
*Podaci su okvirni, temelje se na izvještajima udruga i dostupnim službenim informacijama.
Prilikom podnošenja prijave nasilja, svaka osoba je jasno i uvijek upozorena da je lažna prijava kazneno djelo te da može imati ozbiljne pravne posljedice. Ovo upozorenje je sastavni dio postupka prijave i ima za cilj osigurati istinitost i ozbiljnost prijavljenih navoda. Svjesno podnošenje neistinite prijave može dovesti do pokretanja kaznenog postupka protiv prijavitelja.
Zašto tvrdnja da su “lažne optužbe” glavni uzrok prenatrpanosti zatvora obmanjuje javnost i šteti žrtvama
Članak iz Expressa sugerira da su “lažne optužbe” i veliki broj istražnih zatvorenika glavni razlog prenatrpanosti hrvatskih zatvora. Ovakav pristup je vrlo problematičan jer:
⚠️ Prenatrpanost zatvora ima višestruke i složene uzroke, uključujući dugotrajna suđenja, prekomjernu primjenu istražnog zatvora, recidivizam i manjak alternativnih sankcija.
⚠️ Fokusiranje samo na “lažne optužbe” omalovažava stvarne žrtve nasilja, a ujedno odvraća pažnju od nužnih reformi u pravosudnom sustavu.
⚠️ Ne spominje se da veliki broj nasilnika i zlostavljača ostaje na slobodi, dok žene i djeca ostaju nezaštićeni.
Opasnost od stigmatizacije žrtava nasilja
Statistike pokazuju da su lažne prijave nasilja izrazito rijetke — procjenjuje se da ih je manje od 3% svih prijava nasilja u obitelji i spolnog nasilja. No, medijski naslovi koji sugeriraju da su “lažne optužbe” česte, doprinose:
‼️ Obeshrabrivanju žena da prijave nasilje, jer se boje da im se neće vjerovati.
‼️ Jačanju stereotipa da su žrtve neiskrene ili manipulativne, što otežava pristup pravdi i zaštiti.
‼️ Minimiziranju problema nasilja i njegovih razarajućih posljedica na žrtve i društvo u cjelini.
Takve poruke mogu ozbiljno ugroziti sigurnost žena i djece u Hrvatskoj.
⚠️ Prenatrpanost zatvora rezultat je složenih društvenih i sustavnih problema koji zahtijevaju cjelovita i promišljena rješenja, a ne pojednostavljene i senzacionalističke narative.
Pravi problem: nedovoljna zaštita žrtava i pravosudni izazovi
Umjesto da se usmjeravamo na senzacionalističke naslove, potrebno je:
✔️ Povećati kapacitete sigurnih kuća i sustava za zaštitu žrtava.
✔️ Unaprijediti učinkovitost pravosudnog sustava, smanjiti vrijeme čekanja i osigurati brže postupke.
✔️ Osigurati primjenu mjera koje štite žrtve, a ne samo kažnjavaju počinitelje.
✔️ Podići svijest i educirati javnost o stvarnim činjenicama i važnosti prijave nasilja.
Tek tada možemo govoriti o pravičnom, sigurnom i funkcionalnom sustavu koji štiti ranjive skupine i istovremeno poštuje prava svih građana.
Zaključak
⚠️ Zaštita žrtava nasilja ne smije biti kolateralna šteta u javnim raspravama. Potrebna je transparentnost i odgovornost — kako institucija tako i medija. Hrvatska hitno treba:
➡️ redovito i jasno objavljivanje podataka o korisnicama sigurnih kuća,
➡️ ravnomjernu raspodjelu kapaciteta po županijama,
➡️ sustavne mjere za povećanje sigurnosti žena i djece,
➡️ edukaciju i senzibilizaciju javnosti o problemu nasilja.
⚠️ Samo uz ozbiljan pristup možemo izgraditi društvo u kojemu žrtve nasilja neće biti dodatno stigmatizirane, a zatvori neće biti prepuni onih koji čekaju pravdu zbog sustavnih problema.
Autor: I.P.
Mega-farma u SMŽ: Zašto se domaće farme gase dok se dogovaraju ukrajinske investicije?
Dok Hrvatska gubi svoje tradicionalne farme i domaće proizvođače, u pozadini se dogovaraju ogromne strane investicije u peradarsku industriju – s velikim ulaganjima, ali i sporom javnom raspravom o rizicima za okoliš i lokalnu zajednicu. U ovom izvještaju analiziramo ne samo projekt ukrajinske mega-farme u Sisačko-moslavačkoj županiji (SMŽ), već i širi problem zatvaranja hrvatskih farmi, dok se projekti velikih stranih korporacija intenzivno promiču.
HITNO ZA OBITELJI: Ne propustite rok od 30 dana za isplatu inkluzivnog dodatka vaših pokojnih – Evo što trebate učiniti!
Nakon presude Upravnog suda Republike Hrvatske i najave povlačenja žalbe od strane Vlade, otvara se nova prilika za tisuće obitelji koje su izgubile svoje najmilije tijekom postupka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak.
OD KBC-A RIJEKA DO MINISTARSKE FOTELJE: Tko vještači našu djecu?
Što se događa kada sustav postane sam sebi svrha? Dok se ravnatelj riječkog KBC-a Alen Ružić seli u ministarsku fotelju, podsjećamo na ono što se događa "na terenu", u hodnicima gdje se odlučuje o sudbinama naše djece.
Dok Thompson šuti, a mediji ispiru mozak: Demokracija bez prava je raj za kriminal
Danas svjedočimo opasnom fenomenu. Mlađe generacije, razočarane stanjem u državi, kroničnim nedostatkom perspektive i osjećajem duboke nepravde, sve glasnije zazivaju duhove prošlosti. U njihovim očima, fašizam ili čvrsti autoritarni režimi postaju simboli "reda", dok se demokracija i liberalizam krive za apsolutno sve – od propasti industrije do moralnog rasula.
Zadrani "zabrinuti" za zdravlje vrha države: Bolnici Vrapče upućen nesvakidašnji apel
Dok se politička scena u Hrvatskoj svakodnevno puni statistikama o rastu BDP-a i inflacije, jedan je Zadranin odlučio stvari sagledati iz drugog kuta – onog medicinskog. Mario Živković iz Zadra uputio je službeni e-mail Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, tražeći hitnu intervenciju za osobu koju naziva „Andrija Pleković“.
Sumrak institucija: Kako je brončana medalja postala alat za suspenziju pravne države
Događaji koji su uslijedili nakon osvajanja brončane medalje hrvatske rukometne reprezentacije u veljači 2026. godine ostat će zapamćeni kao jedan od najmračnijih trenutaka za hrvatsku demokraciju. Ono što je trebao biti trenutak nacionalnog ponosa, pretvoreno je u opasan presedan u kojem su sportaši, nacionalni savez i izvršna vlast zajednički zaobišli ustavni poredak Republike Hrvatske, koristeći metodu "zavadi pa vladaj" kako bi suspendirali zakone.
DOSJE CRES: Kronologija sustavnog zanemarivanja – Od silovanja djeteta do snimki užasa na TikToku
Dok djeca iz odgojnog doma na Cresu snimaju videe moleći za pomoć, Ministarstvo šalje generičke odgovore o "zaštiti privatnosti". Donosimo potresnu priču o tome kako je jedna od najljepših otočkih lokacija postala poprište straha i nasilja.
Udruga Sjena oštro upozorava: Sustav socijalne skrbi zakazao, djeca su ugrožena, a Pravobranitelj šuti
Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom „Sjena“ uputila je dramatičan apel Pravobranitelju za osobe s invaliditetom. U dopisu koji nosi težinu vapaja upomoć, udruga upozorava na stravične događaje u ustanovama, sustavno kršenje ljudskih prava i pasivnost nacionalnih institucija koja graniči s podržavanjem trenutnog, neodrživog stanja.
Djeca s Cresa mole za pomoć: Udruga "Roditelji za djecu" šalje apel Vladi RH i premijeru Plenkoviću
Šokantni videozapisi i poruke djece iz podružnice Centra za pružanje usluga u zajednici na Cresu otkrili su alarmantnu situaciju u kojem djeca bez roditeljske skrbi ili iz popravnog doma žive u uvjetima bez adekvatne podrške.
Od pravnog inzistiranja do krvavog epiloga: Tko je odgovoran za napad na profesoricu u Cresu?
Dok se vrh sustava socijalne skrbi bavio smjenama i sudskim procesima oko bivše ravnateljice Silvije Kocijan, stvarni život u bivšem Odgojnom domu na Cresu postao je poprište straha. Najnovija snimka koja kruži među djecom ne prikazuje samo razbijene stvari i palicu kojom je udarana profesorica; ona prenosi najtežu moguću poruku onih koji tamo žive: "Nemojte završiti ovdje."
ZAMKA BRZIH KREDITA: Kako strane tvrtke koriste EU zakone za legalno lihvarenje?
Dok se domaće banke nalaze pod strogim nadzorom Hrvatske narodne banke, na našem tržištu nesmetano operiraju digitalni zajmodavci poput Ferratuma, Alfa Credit Teama i sličnih. Reklamiraju se brzinom i jednostavnošću, ali iza toga stoji sustav koji često graniči s lihvarenjem, koristeći pravne praznine unutar Europske unije.
BIROKRACIJA KAO EGZEKUTOR: Dok bolesni umiru čekajući inkluzivni dodatak, država štedi na djeci i nemoćnima
Hrvatska 2026. godine proživljava vrhunac socijalnog cinizma. Dok se proračun puni zahvaljujući inflaciji, a plaće državnih dužnosnika rastu brzinom koja prkosi gravitaciji, sustav socijalne skrbi postao je poligon za strateško iscrpljivanje građana.
Add comment
Comments