U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Postupak koji „nije postupak“
U konkretnim slučajevima radi se o:
- procjenama obiteljskih odnosa
- intervencijama u zaštiti djece
- donošenju mjera i preporuka
- kontinuiranom radu sa strankama
Unatoč tome, institucija tvrdi da ne postoji upravni postupak – jer, kako navode, isti nije evidentiran u službenoj aplikaciji.
Ovakvo obrazloženje otvara ključno pitanje: može li administrativni sustav (aplikacija) određivati pravnu prirodu postupanja tijela?
Zakon je jasan – nije bitno kako nešto nazovete
Prema Zakonu o općem upravnom postupku, upravni postupak postoji kada tijelo odlučuje o pravima, obvezama ili pravnim interesima građana.
Drugim riječima: nije presudno naziva li institucija nešto „postupkom“, „procjenom“ ili „radom sa strankom“.
Presudno je: 👉 ima li to postupanje učinak na prava i život ljudi.
A u slučaju djece – taj učinak je nesporno prisutan.
Problem bez rješenja – doslovno
Kada se postupak formalno ne vodi:
👉 ne donosi se rješenje
👉 nema prava na žalbu
👉 nema sudske kontrole
👉 nema pravne sigurnosti
Građani se tako nalaze u situaciji u kojoj država djeluje – ali bez odgovornosti koju zakon propisuje.
Sustav bez kontrole
Ovakva praksa potencijalno omogućava:
⚠️ donošenje odluka bez formalnog traga
⚠️ izbjegavanje pravnih lijekova
⚠️ ograničavanje pristupa sudu
To predstavlja ozbiljan problem u kontekstu:
➡️ vladavine prava
➡️ zaštite djece
➡️ ustavnog prava na pravnu zaštitu
Tko štiti građane?
Ako institucija može tvrditi da ne vodi postupak, a istovremeno donositi odluke koje utječu na obitelj, postavlja se pitanje:
⚠️ tko uopće nadzire takvo postupanje?
I još važnije: kako građanin može zaštititi svoja prava ako formalni postupak – ne postoji?
Vrijeme za odgovore
Ova pitanja nisu teorijska – ona se odnose na stvarne ljude i stvarne obitelji.
Zato smo uputili službeni upit Hrvatskom zavodu za socijalni rad: na temelju čega se ovakva praksa provodi i kako se osigurava pravna zaštita građana.
Odgovori koje dobijemo bit će ključni za razumijevanje radi li se o:
👉 pogrešnom tumačenju zakona
ili
⚠️ sustavno uspostavljenom modelu postupanja izvan pravnog okvira.
U oba slučaja – posljedice su ozbiljne.
Jer kada postupak ne postoji, a odluke postoje – tada pravna država prestaje funkcionirati.
Autor: I.P.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?
U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.
Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav
Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Otvoreno eSavjetovanje o Zakonu o obrtu: Obrtnici traže ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori
U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Kada prijetnje postaju SLAPP: Slučaj profesorice i Udruge 'Roditelji za djecu'
U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti).
Pučka pravobraniteljica utvrdila povredu prava pacijentice – slučaj Joske Periša otvara pitanje odgovornosti zadarske bolnice
Slučaj smrti pacijentice Joske Periša iz Zadra dobio je novi razvoj nakon što je Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske proveo ispitni postupak po pritužbi njezine kćeri Sofija Periša.
Add comment
Comments