Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Ministar Alen Ružić potvrdio je da je projekt već u fazi “financijske i informatičke izrade” – što znači da je sustav već u razvoju, s definiranim financijama i potencijalnim partnerima.
Istovremeno, najavljuje sastanak s novoosnovanom udrugom Nova vizija socijalne skrbi (NovisS) – o kojoj gotovo da nema javno dostupnih podataka.
Kartica koja odlučuje umjesto vas
Prema najavama, korisnici socijalnih naknada:
- neće moći kupovati određene proizvode
- neće moći slobodno raspolagati novcem
- bit će pod digitalnim nadzorom
👉 Drugim riječima:
⚠️ novčana naknada postaje uvjetovana dozvola za trošenje.
Projekt već postoji – ali bez transparentnosti
Izjava da je projekt u “financijskoj i informatičkoj izradi” znači:
- IT sustav se već razvija
- financijska konstrukcija postoji
- netko je već uključen u provedbu
⚠️ No javnost ne zna:
- tko razvija sustav
- koliko košta
- tko upravlja podacima
- tko će kontrolirati potrošnju
👉 To nije tehnički detalj – to je srž problema.
EU milijuni za “inkluziju” – koji su se udvostručili
U isto vrijeme, ministar govori o kartici u kontekstu EU poziva Inkluzivne usluge ustanova u kulturi.
Taj poziv:
⚠️ iznosio je oko 5,4 milijuna €
ali je 2026. povećan na više od 11 milijuna €
👉 više nego dvostruko povećanje
Službeno, novac ide za:
- radionice
- edukacije
- kulturne programe za ranjive skupine
Ali:
❌ ne financira kartice
❌ ne financira IT sustave
❌ ne financira kontrolu potrošnje
👉 Pa zašto se onda kartica komunicira upravo u tom kontekstu?
Nova udruga bez tragova – ali s pristupom ministru
U cijeloj priči pojavljuje se nova organizacija:
👉 Nova vizija socijalne skrbi (NovisS)
- novoosnovana
- bez vidljivih podataka o vodstvu
- bez javno poznatih projekata
⚠️ ali s direktnim pristupom ministru
👉 To otvara ključno pitanje:
tko je toj udruzi dao legitimitet da sudjeluje u oblikovanju sustava koji utječe na tisuće ljudi?
EU iskustva: ovakvi modeli već su izazvali kontroverze
Slični sustavi u Europi i šire nisu prošli bez otpora:
🇬🇧 Ujedinjeno Kraljevstvo
- “welfare cards” i vaučerski sustavi kritizirani su zbog:
- stigmatizacije
- ograničavanja slobode
- neučinkovitosti
🇮🇹 Italija
socijalne kartice korištene za kontrolu potrošnje izazvale su:
- političke polemike
- optužbe za paternalizam
🇦🇺 Australija
tzv. “cashless welfare card”:
- široko kritizirana
- postupno ukinuta nakon negativnih učinaka na korisnike
👉 Zaključak iz prakse: ovakvi sustavi rijetko ostaju samo “tehnička pomoć” – često postaju alat kontrole.
Obrazac koji zabrinjava
Kada se sve poveže, dobiva se jasan obrazac:
- uvodi se sustav kontrole potrošnje
- projekt se razvija bez transparentnosti
- EU sredstva rastu u području “inkluzije”
- pojavljuje se nova udruga bez javnog legitimiteta
👉 To nije izolirani potez – to je sustav.
Najopasnije pitanje: tko upravlja novcem?
Ovdje više nije riječ samo o kartici.
👉 Riječ je o tome:
- tko odlučuje što je “prihvatljiva” potrošnja
- tko upravlja sustavom
- tko ima pristup podacima
- tko dobiva novac iz projekta
Zaključak: inkluzija ili kontrola?
Pod okriljem “inkluzije” i “zaštite”, uvodi se model koji:
- ograničava financijsku slobodu
- povećava institucionalni nadzor
- uključuje netransparentne aktere
U isto vrijeme:
- EU sredstva rastu
- novi akteri ulaze u sustav
- ključne informacije izostaju
👉 Zato je pravo pitanje:
radi li se o socijalnoj pomoći – ili o sustaviu kontrole koji se uvodi bez javne rasprave?
Autor: I.P.
Priključite se kolektivnom Prigovoru, spriječimo ne potrebno trošenje državnog proračuna i diskriminaciju osoba s invaliditetom!
🔗https://www.restartaj.org/pravni-sustav-rh/temeljna-ljudska-prava-i-slobode/3078278_poziv-gradanima-sudjelujte-u-kolektivnom-prigovoru-zbog-ogranicavanja-raspolaganja-novcanim-sredstvima-osoba-s-invaliditetom
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?
U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.
Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav
Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Otvoreno eSavjetovanje o Zakonu o obrtu: Obrtnici traže ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori
U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Kada prijetnje postaju SLAPP: Slučaj profesorice i Udruge 'Roditelji za djecu'
U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti).
Pučka pravobraniteljica utvrdila povredu prava pacijentice – slučaj Joske Periša otvara pitanje odgovornosti zadarske bolnice
Slučaj smrti pacijentice Joske Periša iz Zadra dobio je novi razvoj nakon što je Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske proveo ispitni postupak po pritužbi njezine kćeri Sofija Periša.
HPV cjepivo u Hrvatskoj: preporuka ili manipulacija javnim mnijenjem?
Portal ReStart donosi analizu trenutne situacije u Hrvatskoj oko cijepljenja protiv HPV-a, temeljem službenih podataka i promišljanja o javnoj komunikaciji.
APEL ZA POMOĆ: Matiji potrebna podrška za uvjete liječenja i transplantaciju pluća
Redakciji Restart portala obratio se građanin Bjelovara, Matija Farkaš (1977.), koji se nalazi u iznimno teškoj zdravstvenoj situaciji.
Mega-farma u SMŽ: Zašto se domaće farme gase dok se dogovaraju ukrajinske investicije?
Dok Hrvatska gubi svoje tradicionalne farme i domaće proizvođače, u pozadini se dogovaraju ogromne strane investicije u peradarsku industriju – s velikim ulaganjima, ali i sporom javnom raspravom o rizicima za okoliš i lokalnu zajednicu. U ovom izvještaju analiziramo ne samo projekt ukrajinske mega-farme u Sisačko-moslavačkoj županiji (SMŽ), već i širi problem zatvaranja hrvatskih farmi, dok se projekti velikih stranih korporacija intenzivno promiču.
Add comment
Comments