Dok Hrvatska gubi svoje tradicionalne farme i domaće proizvođače, u pozadini se dogovaraju ogromne strane investicije u peradarsku industriju – s velikim ulaganjima, ali i sporom javnom raspravom o rizicima za okoliš i lokalnu zajednicu. U ovom izvještaju analiziramo ne samo projekt ukrajinske mega-farme u Sisačko-moslavačkoj županiji (SMŽ), već i širi problem zatvaranja hrvatskih farmi, dok se projekti velikih stranih korporacija intenzivno promiču.
Veliki projekt ukrajinske mega-farme u Banovini – razvoj ili privilegija?
Investicija vrijedna više od 500 milijuna eura, iza koje stoji MHP Grupa (vlasnik Yuriy Kosyuk) i povezana kompanija, planira izgradnju 18 peradarskih farmi, klaonice, pogona za preradu i tvornice stočne hrane u SMŽ, uglavnom na području Siska, Petrinje, Sunje i okolnih općina.
Projekt se promovira kao potencijal za zapošljavanje oko 1.500 ljudi i revitalizaciju potresom pogođenih krajeva, ali tijekom javne rasprave niz udruga i lokalnih inicijativa upozorava na ekološke, prometne i zdravstvene rizike.
👉 Podršku građanskom otporu možeš vidjeti i u peticiji:
https://www.openpetition.eu/hr/petition/seite2/ne-mega-peradarskim-kompleksima-u-sisacko-moslavackoj-zupaniji
(više od 20.000 potpisa protiv projekta).
POZIV NA PROSVJED
Veliki građanski prosvjed protiv izgradnje mega-peradarskih kompleksa održat će se:
📍 Zagreb – Trg kralja Tomislava
📅 Subota, 21. veljače 2026.
🕙 u 10:00 sati
Organizatori pozivaju građane, poljoprivrednike, stručnjake, studente i sve koji smatraju da Hrvatska mora imati jasnu strategiju zaštite domaće proizvodnje i okoliša — da se pridruže i iskažu svoj stav.
Ovo nije pitanje jedne županije.
Ovo je pitanje modela razvoja Hrvatske.
Hoćemo li biti zemlja koja štiti vlastite proizvođače — ili zemlja koja ih gasi dok uvozi industrijske megasustave?
Odgovor neće dati priopćenja.
Odgovor će dati građani.
Taj kontrast: domaće farme se gase, strani investitori se dogovaraju
Jedan od najšokantnijih elemenata cijele priče je kako se odnos države i institucija prema domaćim i stranim igračima doima značajno različit:
Domaće farme – trend zatvaranja i gašenja
Hrvatska peradarska i stočarska proizvodnja suočava se s ozbiljnim padom broja proizvođača. Informacije iz domaćih medija ukazuju da se više farmi jaja zatvara zbog visokih troškova, niskih otkupnih cijena i nepovoljnih tržišnih uvjeta.
Ne radi se samo o jednom slučaju: mediji su pisali kako se “domaće farme gase, iako imaju tradiciju i znanje”, a proces zatvaranja proizvođača mlijeka i drugih OPG-ova traje godinama – svakih nekoliko dana jedna farma prestane s radom.
Uz slučaj Marijan Lukač i farme koja je zatvorena nakon nalaza salmonele, čemu je prethodilo uništavanje stotina tisuća kokoši, mnogi domaći proizvođači osjećaju se proizvoljno pogaženima.
No, dok se domaće farme gase…
U isto vrijeme, intenzivno se promoviraju strateški projekti velikog kapitala iz inozemstva — s administrativnom potporom, političkim naglascima na gospodarski razvoj i relativno malo transparentnosti o dugoročnim utjecajima na ruralne zajednice.
Takav kontrast potiče mnoge kritike o dvostrukim kriterijima:
⚠️ domaći proizvođači gube proizvodne kapacitete i tržišni prostor
⚠️ strani investitori dobivaju priliku za velike projekte i potencijalno monopoliziranje sektora
Uz to, kritičari ističu strah da bi novi kompleks, osim što klima tržište u korist velikih proizvođača, mogao dodatno potisnuti male i srednje OPG-ove koji već teško opstaju.
Građanski otpor i šira podrška
Otpor ovom modelu nije izoliran slučaj:
Čitav peradarski sektor u Hrvatskoj izrazio je opoziv prema mega-peradarskom projektu Banovine, ističući da bi mogao ugroziti domaću proizvodnju i potisnuti male proizvođače.
Udruga Zelena akcija, Prijatelji životinja i niz lokalnih pokreta zatražili su od ministarstva da odbije izdavanje dozvola za projekt, argumentirajući da sustav ne provodi adekvatnu procjenu kumulativnih utjecaja na okoliš.
Veliki prosvjed zakazan za 21. veljače 2026. u 10:00 sati na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu trebao bi biti jedan od ključnih trenutaka u kojem građani i poljoprivrednici pokušavaju potaknuti širu javnu raspravu i institucionalnu odgovornost.
Zaključna misao: razvoj ili napuštanje domaćih proizvođača?
Pitanje koje sve više dominira javnom raspravom jest:
Zašto se domaće farme zatvaraju, ponekad pod sumnjivim ili administrativno rigoroznim okolnostima, dok se u isto vrijeme velike strane investicije guraju naprijed?
Je li to:
znak strategije razvoja i gospodarskog rasta —
ili
primjer nepravednog favoriziranja kapitala nad domaćom proizvodnjom i zajednicama?
Zaključak mnogih sudionika javne rasprave jest da bi odgovori na ova pitanja trebali biti transparentni, objektivni i podložni širokoj javnoj i stručnoj raspravi — umjesto da se takve odluke prepuštaju samo političkim i korporativnim interesima.
Autor: I.P.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?
U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.
Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav
Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Otvoreno eSavjetovanje o Zakonu o obrtu: Obrtnici traže ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori
U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Kada prijetnje postaju SLAPP: Slučaj profesorice i Udruge 'Roditelji za djecu'
U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti).
Pučka pravobraniteljica utvrdila povredu prava pacijentice – slučaj Joske Periša otvara pitanje odgovornosti zadarske bolnice
Slučaj smrti pacijentice Joske Periša iz Zadra dobio je novi razvoj nakon što je Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske proveo ispitni postupak po pritužbi njezine kćeri Sofija Periša.
Add comment
Comments