Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti

Odgovor bez odgovora

Umjesto jasnih pojašnjenja, Ministarstvo se u svom očitovanju pozvalo na opće odredbe Obiteljskog zakona, objašnjavajući institut skrbništva i poslovne sposobnosti.

No ključna pitanja ostala su potpuno ignorirana:

- na temelju kojeg propisa se uvode tzv. „zaključani računi“

- zašto skrbnici često nemaju pristup karticama i internet bankarstvu

- po kojem zakonu se sredstva mogu podizati isključivo u jednoj poslovnici

' postoji li uopće pravna osnova za takvu praksu

Drugim riječima — Ministarstvo nije osporilo postojanje prakse, ali nije navelo ni jedan pravni temelj za nju.

Sustav koji građani već opisuju kao problem

O ovoj temi Portal ReStart već je pisao u tekstovima:

„Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom“

„EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju“

U tim objavama dokumentirana su iskustva građana koji opisuju sustav u kojem:

- sredstva postoje, ali nisu dostupna u svakodnevnim situacijama

- podizanje novca zahtijeva fizički odlazak u banku

- upravljanje sredstvima postaje administrativno ograničeno

Portal ReStart djeluje kao javni medij koji „teži promicanju demokracije, pravde i jednakosti“ , a upravo ova tema otvara pitanje — jesu li ta načela u praksi narušena kada je riječ o osobama s invaliditetom.

Digitalna kartica bez ključnih podataka

U istom odgovoru Ministarstvo se osvrnulo i na projekt tzv. inkluzivne digitalne kartice.

Navodi se da je cilj:

- povećati dostupnost sredstava

- izbjeći vezanost uz isplatna mjesta

- omogućiti fleksibilnije korištenje prava

Međutim, i ovdje izostaju ključne informacije:

- tko financira projekt

- kolika je njegova vrijednost

' tko razvija sustav

- kako će se štititi osobni podaci korisnika

- postoji li provedena analiza učinka na privatnost

Umjesto toga, javnosti su ponuđene isključivo opće izjave o ciljevima projekta.

Pitanje jednakog tretmana

Posebno se ističe dio odgovora u kojem Ministarstvo navodi da razmatra prijedloge novoosnovane udruge NovisS.

To otvara dodatno pitanje:

➡️ prema kojim kriterijima se biraju dionici u oblikovanju politika?

U kontekstu ranijih inicijativa i prijedloga koji su dolazili od dugogodišnjih organizacija i institucija, a koji su često ostajali bez odgovora, ovakav pristup dodatno pojačava sumnje u netransparentnost procesa.

Žalba zbog uskraćivanja informacija

Zbog nedostavljenih podataka i izostanka konkretnih odgovora, podnesena je žalba Povjerenik za informiranje zbog povrede prava na pristup informacijama.

Naime, prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, tijela javne vlasti dužna su:

dostaviti tražene informacije

ili

donijeti formalno rješenje o odbijanju

U ovom slučaju — nije učinjeno ni jedno ni drugo.

Više od pojedinačnog slučaja

Ova tema više nije pojedinačni problem.

Prema informacijama redakcije, više od 100 građana već je iskazalo interes za sudjelovanje u kolektivnom prigovoru zbog ograničavanja raspolaganja vlastitim sredstvima.

🔗 Sudjeluj u Kolektivnom prigovoru 

Time pitanje prelazi iz administrativne prakse u potencijalno:

- pravno

- društveno

i sustavno pitanje zaštite temeljnih prava

Ključno pitanje ostaje isto

Ako skrbnik ima zakonsko pravo zastupati osobu pod skrbništvom —

zašto ta osoba u praksi nema pristup vlastitom novcu na način koji je dostupan svim drugim građanima?

Dok institucije ne ponude konkretne odgovore, ostaje dojam da se iza administrativnih procedura krije sustav koji:

⚠️ ne olakšava život osobama s invaliditetom — nego ga dodatno ograničava.

Autor: I.P.

Odgovor Ministarstva prenosimo u cjelosti:

Poštovana,

u nastavku donosimo odgovor na Vaš upit. Ovime odgovaramo i na upit koji ste uputili i 24. ožujka, a odnosi se na dostavu informacija o projektu digitalne kartice.

Institut skrbništva u Republici Hrvatskoj propisan je odredbama Obiteljskog zakona.

Roditelj je zakonski zastupnik svog djeteta te u okviru roditeljske skrbi ima dužnosti i prava štititi i promicati djetetova osobna i imovinska prava te dobrobiti sve do punoljetnosti djeteta. Punoljetnošću osoba/dijete stječe poslovnu sposobnost, koja je definirana kao svojstvo osobe da svojom izjavom volje, odnosno očitovanjem volje, stječe prava i obveze, odnosno da sklapa pravne poslove te predstavlja sposobnost osobe da samostalno i vlastitom odgovornošću nastupa u pravnom prometu. 

Postupak lišenja poslovne sposobnosti može se pokrenuti kada netko zbog zdravstvenog stanja, intelektualnih ili psihičkih poteškoća nije sposoban samostalno donositi pravne ili životne odluke, a sud može u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu djelomično ili potpuno lišiti poslovne sposobnosti.

Odrasla osoba koja je rješenjem suda lišena poslovne sposobnosti se, u skladu s odredbama Obiteljskog zakona, stavlja pod skrbništvo rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad te joj se istim rješenjem imenuje skrbnik čime se osigurava zaštita onih prava i interesa koji su mu odlukom suda o lišenju poslovne sposobnosti ograničeni.

Odredbom članka 257. stavka 1. Obiteljskog zakona propisano je da skrbnik zastupa štićenika u poduzimanju poslova i radnji u odnosu na koje je štićenik lišen poslovne sposobnosti. Naime, ukoliko je štićenik lišen poslovne sposobnosti u pogledu raspolaganja svojom imovinom ili imovinskim pravima odnosno svojim prihodima utoliko će skrbnik u tom dijelu zastupati štićenika.

Skrbniku nije potrebno prethodno odobrenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad za obavljanje poslova redovitog upravljanja imovinom štićenika, osim ako rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili odredbama Obiteljskog zakona nije određeno drukčije.

Postupanja nadležnih tijela u tim predmetima provode se sukladno Obiteljskom zakonu i Zakonu o općem upravnom postupku, pri čemu se svaki predmet razmatra individualno, ovisno o utvrđenim činjenicama i najboljem interesom štićenika.

Potrebno je naglasiti da se primjena svih važećih propisa u Republici Hrvatskoj odnosi na sve sudionike u pravnom prometu.

Projekt digitalne financijske kartice razvija se kako bi na najvišoj razini funkcionalnosti postigli maksimalnu dostupnost roba i usluga, omogućili najširu prihvaćenost platežnog sredstva, a sve to bez potencijalnog osjećaja stigmatizacije korisnika te u skladu s njihovim potrebama i navikama, a u svrhu ispunjenja cilja dobivene naknade. Dodijeljena financijska sredstva bila bi raspoloživa korisnicima u digitalnom obliku zbog široke dostupnosti i izbjegavanja vezanosti za isplatna mjesta na što je bilo pritužbi do sada. Također, dio bi svakako bio dostupan u obliku gotovine zbog primjerice odlaska na tržnicu ili plaćanja ugostiteljskih usluga. Kao i kod usluge osobne asistencije, poticali bi individualizaciju prava i komunikaciju s korisnicima te na zahtjev omogućavali u posebnim slučajevima i cjelovite gotovinske isplate. Način knjiženja prihoda ne bi se mijenjao, a što vjerujemo da je nekim korisnicima također važno zbog prava koja se ostvaruju temeljem prihoda.

Uloga skrbnika je pravna i administrativna – on donosi odluke u ime štićenika u skladu s njegovim interesima. Osnovna namjera je da to bude osoba koja je bliska osobi kojoj se imenuje skrbnik, npr. roditelji ili netko od članova obitelji. Ukoliko to nije moguće, Hrvatski zavod za socijalni rad za skrbnika imenuje nekog od svojih stručnih radnika.

Upravo na gore navedenim principima razmatra se pilot projekt uvođenja modela elektroničkih kartica isključivo kao iskorak u funkcionalnosti i fleksibilnosti korištenja prava. Iako je projekt u razvoju i nije još javno predstavljen, neke već upućene javne kritike moramo ocijeniti potpuno neutemeljenim i dijametralno suprotnim s temeljnim postavkama i ciljevima projekta. Digitalna korisnička kartica će se nakon financijsko-informatičke tehnološke pripreme, a prije same implementacije pilot-faze, predstaviti ključnim dionicima i javnosti, svi konstruktivni komentari i prijedlozi bit će uzeti u obzir.

U odnosu na pitanje o udruzi NovisS, u ponedjeljak 23. ožujka zaprimljeni su konkretni prijedlozi poboljšanja sustava od strane udruge NovisS, koje Ministarstvo sveobuhvatno analizira, a nakon čega će biti sazvan sastanak s ciljem otvaranja dijaloga i pronalaska konstruktivnih rješenja za djelatnike i korisnike sustava.