Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav

Published on 16 March 2026 at 14:47

Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.

Radi se o računima na koje država isplaćuje naknade poput inkluzivnog dodatka ili drugih socijalnih prava. No umjesto jednostavnog pristupa tim sredstvima, mnoge obitelji suočavaju se s nizom administrativnih ograničenja.

Račun postoji – ali novac nije dostupan

Dok je dijete maloljetno, roditelj kao zakonski zastupnik može koristiti račun i karticu kako bi podmirivao troškove života i terapija.

Problemi često nastaju kada osoba navrši 18 godina.

Roditelji navode da tada dolazi do promjene modela upravljanja računom:

⚠️ sredstva se više ne mogu primati na račun roditelja

⚠️ otvara se poseban račun na ime punoljetne osobe

⚠️ skrbniku se često ne izdaje kartica

⚠️ nije omogućen pristup internet bankarstvu

⚠️ novac se može podići samo osobno u banci uz rješenje o skrbništvu

⚠️ nakon podizanja sredstava račun se ponovno administrativno „zaključava“.

U nekim slučajevima novac se može podići samo u jednoj poslovnici banke, onoj u kojoj je evidentirano rješenje o skrbništvu.

To znači da roditelj ili skrbnik koji skrbi o osobi s invaliditetom – primjerice tijekom putovanja ili boravka izvan mjesta prebivališta – praktično nema pristup sredstvima koja su namijenjena za svakodnevni život.

Pitanje bez jasnog odgovora: gdje je zakon?

Ključno pitanje koje se postavlja jest jednostavno:

Na temelju kojeg zakona postoji takva praksa?

Prema važećim propisima, osoba s navršenih 18 godina postaje punoljetna i poslovno sposobna, osim ako sud ne odluči drugačije.

U slučaju skrbništva, skrbnik ima pravo upravljati imovinom štićenika i odgovoran je za njezino korištenje u interesu osobe o kojoj skrbi.

Međutim, zakon ne propisuje:

➡️ “zaključane” bankovne račune

➡️ zabranu izdavanja kartica skrbnicima

➡️ zabranu internet bankarstva

➡️ ograničenje podizanja novca samo u jednoj poslovnici.

U mnogim slučajevima u praksi se koristi jednostavniji model: račun na ime štićenika uz punomoć ili karticu skrbnika.

Nelogična razlika u odnosu na druge skrbnike

Roditelji ističu još jednu nelogičnost.

Kod starijih osoba koje imaju skrbnika zbog demencije ili drugih zdravstvenih razloga, bankovni računi najčešće ostaju potpuno funkcionalni. Skrbnici u pravilu imaju karticu ili punomoć i mogu raspolagati sredstvima za potrebe štićenika.

Zašto se onda drugačiji i restriktivniji režim primjenjuje na osobe s invaliditetom koje primaju socijalne naknade?

Administracija koja otežava svakodnevni život

Roditelji upozoravaju da takav sustav stvara konkretne probleme u svakodnevnom životu.

Primjerice:

➡️ troškovi terapija ili medicinskih pomagala često se moraju plaćati odmah

➡️ putovanja ili rehabilitacije izvan mjesta prebivališta postaju logistički problem

➡️ svaki pristup sredstvima zahtijeva odlazak u banku.

Za obitelji koje se već suočavaju s izazovima skrbi o osobi s invaliditetom, takva procedura predstavlja dodatni administrativni teret.

Institucije bez jasnih smjernica

Portal Restart poslao je novinarski upit nadležnim institucijama:

📣 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

📣 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom.

Od institucija se traži odgovor na nekoliko ključnih pitanja:

➡️ postoji li zakonska osnova za tzv. „zaključane račune“

➡️ jesu li takve bankarske procedure obvezne ili su interne odluke banaka

➡️ te ograničava li takav sustav pravo osoba s invaliditetom na raspolaganje vlastitim sredstvima.

Tehnologija kao izgovor?

U javnosti se povremeno najavljuju nova digitalna rješenja i informatički sustavi koji bi trebali olakšati upravljanje socijalnim pravima.

No dio stručnjaka upozorava da problem možda nije tehnološki nego sustavni: ako zakon već omogućuje skrbnicima upravljanje imovinom štićenika, postavlja se pitanje zašto se uvode dodatne administrativne prepreke.

Tema koja pogađa tisuće obitelji

Ovo pitanje ne tiče se samo pojedinačnih slučajeva.

U Hrvatskoj desetci tisuća osoba primaju različite oblike naknada zbog invaliditeta. Velik dio njih ima skrbnike koji upravljaju njihovim financijama.

Ako se pokaže da restriktivne bankarske procedure nemaju jasnu zakonsku osnovu, postavlja se pitanje treba li sustav pojednostaviti kako bi se osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima omogućio normalan i dostojanstven život.

Portal Restart nastavit će pratiti ovu temu i objaviti odgovore institucija čim stignu.

Autor: I.P.


Mega-farma u SMŽ: Zašto se domaće farme gase dok se dogovaraju ukrajinske investicije?

Dok Hrvatska gubi svoje tradicionalne farme i domaće proizvođače, u pozadini se dogovaraju ogromne strane investicije u peradarsku industriju – s velikim ulaganjima, ali i sporom javnom raspravom o rizicima za okoliš i lokalnu zajednicu. U ovom izvještaju analiziramo ne samo projekt ukrajinske mega-farme u Sisačko-moslavačkoj županiji (SMŽ), već i širi problem zatvaranja hrvatskih farmi, dok se projekti velikih stranih korporacija intenzivno promiču.

Read more »

Sumrak institucija: Kako je brončana medalja postala alat za suspenziju pravne države

Događaji koji su uslijedili nakon osvajanja brončane medalje hrvatske rukometne reprezentacije u veljači 2026. godine ostat će zapamćeni kao jedan od najmračnijih trenutaka za hrvatsku demokraciju. Ono što je trebao biti trenutak nacionalnog ponosa, pretvoreno je u opasan presedan u kojem su sportaši, nacionalni savez i izvršna vlast zajednički zaobišli ustavni poredak Republike Hrvatske, koristeći metodu "zavadi pa vladaj" kako bi suspendirali zakone.

Read more »

Add comment

Comments

There are no comments yet.