Kada spomenemo riječ totalitarizam, većini na pamet padnu slike iz povijesti – Hitler, Mussolini, Staljin. Logori, jednopartijski sustavi, zabrane govora i misli. To su bile otvorene diktature u kojima se znalo: slobode nema, vlast je apsolutna.
Ali današnje vrijeme je suptilnije. Danas živimo u društvima koja se na prvi pogled čine slobodnima. Imamo izbore, više stranaka, slobodne medije i Ustav koji nam jamči ljudska prava. No, je li to dovoljno?
Demokracija kao kulisa
Koliko puta imamo osjećaj da institucije rade za one “odozgo”, a ne za običnog čovjeka? Koliko puta vidimo da kritički novinari ili prijavitelji nepravilnosti ostaju sami, bez stvarne zaštite?
Mediji postoje, ali ovise o oglašavanju države i lokalne vlasti. Izbori postoje, ali ključne odluke donosi uvijek isti krug ljudi. Institucije postoje, ali se rijetko usude stati protiv moćnika. Sve izgleda demokratski – ali kad malo zagrebemo ispod površine, pitamo se: gdje je stvarna moć i gdje je naš glas?
Nove metode kontrole
Umjesto represije, danas se koristi nešto drugo:
➡️ informacijska igra – vijesti i priče se oblikuju tako da uvijek idu u korist određenih narativa,
➡️ psihologija utjecaja – emocije, strah i podjele koriste se kako bi nas se uvjerilo da nema alternative,
➡️ iluzija izbora – više stranaka, a iste politike; više medija, a iste poruke,
➡️ ovisnost – posao, kredit, socijalna pomoć – sve to ljude drži u šutnji i pokornosti.
Nema logora ni zabrana knjiga, ali postoji suptilna kontrola koja oblikuje kako razmišljamo, što osjećamo i za koga glasamo.
Sloboda ili privid slobode?
Ostaje pitanje: jesmo li slobodni ako se bojimo reći što mislimo? Ako znamo da institucije neće reagirati? Ako osjećamo da naš glas na izborima ne mijenja ništa?
Možda ne živimo u klasičnom totalitarizmu, ali živimo u nečemu što mu opasno nalikuje – u “mekom” obliku, skrivenom iza demokratske fasade.
Što možemo učiniti?
Prvi korak je prepoznati obrasce. Govoriti o njima. Ne dopustiti da nas uvjere kako je normalno da se ništa ne mijenja. Demokracija nije papir na kojem piše da smo slobodni – ona je praksa, hrabrost i stalno propitivanje onih na vlasti.
Jer, dokle god šutimo i pristajemo na privid izbora, drugi će odlučivati umjesto nas. A sloboda postoji samo ako je stvarna, a ne nacrtana na kulisi.
Autor: I.P.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?
U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.
Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav
Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Otvoreno eSavjetovanje o Zakonu o obrtu: Obrtnici traže ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori
U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Kada prijetnje postaju SLAPP: Slučaj profesorice i Udruge 'Roditelji za djecu'
U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti).
Pučka pravobraniteljica utvrdila povredu prava pacijentice – slučaj Joske Periša otvara pitanje odgovornosti zadarske bolnice
Slučaj smrti pacijentice Joske Periša iz Zadra dobio je novi razvoj nakon što je Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske proveo ispitni postupak po pritužbi njezine kćeri Sofija Periša.
Add comment
Comments