Foto: Portal ReStart
Država nudi do 80.000 eura Hrvatima koji bi se vratili u BiH, dok mnogi u Hrvatskoj nemaju ni osnovne uvjete za život. Kome je ova politika zapravo namijenjena?
Nedavno je objavljena vijest da će Hrvatska kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan RH ponuditi i do 80.000 eura poticaja za Hrvate koji se žele vratiti u Bosnu i Hercegovinu. Ideja je, tvrdi Vlada, "ojačati hrvatsku zajednicu u BiH", no za mnoge građane Hrvatske ovo zvuči kao još jedan šamar zdravom razumu.
🔗 Hrvatska nudi do 80.000 eura Hrvatima koji bi se vratili u BiH
Jer kako objasniti da država s rekordnim brojem iseljenih, s tisućama mladih obitelji koje jedva spajaju kraj s krajem, ulaže novac u život izvan svojih granica – dok istovremeno ignorira one koji ovdje pokušavaju preživjeti?
Dok se hrvatska sela prazne, dok Slavonija, Lika i Dalmatinska zagora vape za radnim mjestima, sigurnim smještajem, dostupnim liječnicima i vrtićima – država ulaže u simboličnu “demografsku obnovu” izvan svojih granica.
Naravno, Hrvati u BiH su povijesna i ustavna činjenica. Oni nisu “stranci”, i njihova povezanost s Hrvatskom je duboka. Ali postavlja se pitanje prioriteta: zašto se sredstva za obnovu i poticaje ne preusmjeravaju tamo gdje je hitno – ovdje, u Hrvatskoj?
Također, zašto Hrvati iz BiH uopće više ne žele ostati ni tamo, ni ovdje – nego odlaze dalje, prema Irskoj, Njemačkoj, Austriji? Odgovor je jednostavan: jer u ovim regijama nema sigurnosti, dostojanstva ni perspektive. A državne mjere su, umjesto da adresiraju uzroke iseljavanja, usmjerene na održavanje političkih mitova.
U konačnici, tko će ostati u Hrvatskoj, ako je isplativije biti Hrvat u BiH nego Hrvat u Hrvatskoj?
Ovakvi programi možda zvuče "nacionalno važno" na papiru, ali u stvarnosti samo produbljuju dojam da živimo u državi koja više brine o simbolici nego o stvarnom životu građana.
😠 Zašto iseljavamo narod iz Hrvatske, a dajemo poticaje za BiH?
E tu dolazimo do apsurda i političke stvarnosti:
1. RH je izgubila preko 500.000 ljudi u zadnjih 10-ak godina.
2. Mladi, stručni, vrijedni ljudi bježe iz Hrvatske zbog korupcije, loših uvjeta, nesigurnosti.
3. Umjesto da se sustavno rješava uzrok iseljavanja, političari troše novac na "demografsku obnovu Hrvata izvan RH", dok ni ne zadržavaju one unutar granica.
🧩 Dodatak članku: Povratak u Hrvatsku ili povratak u BiH – gdje su prioriteti?
Važno je napomenuti da ovo nije prvi put da država RH nudi novac za povratak.
U proteklim godinama uvedena je i mjera kojom se potiče povratak iseljenih Hrvata u Republiku Hrvatsku — kroz razne demografske mjere i subvencije. No tu je ključna razlika:
🔹 Poticaji za povratak u RH – odnose se na:
➡️ naknade za pokretanje obrta ili malog poduzeća (do 27.000 €),
➡️ subvencije za stanovanje ili kupnju kuće,
➡️ jednokratne naknade (oko 10.000 – 27.000 €) za preseljenje iz inozemstva (npr. Njemačke, Irske),
➡️ fokus na aktivno zapošljavanje i integraciju u tržište rada u Hrvatskoj.
🔸 Poticaji za povratak Hrvata u BiH (najnovija mjera):
⚠️ do 80.000 € po korisniku,
⚠️ ne odnose se na povratak u RH, već na ostanak ili povratak u BiH (drugoj državi),
⚠️ cilj nije osobna integracija, već "očuvanje hrvatskog identiteta u BiH".
Ova razlika postavlja pitanje:
Zašto se više isplati biti Hrvat u BiH nego Hrvat koji želi živjeti u Hrvatskoj?
Mnogi koji se odluče vratiti iz dijaspore u RH suočavaju se s birokratskim labirintima, lošom infrastrukturom i nedostatkom dugoročne sigurnosti. Dok za Hrvate u BiH postoje konkretne svote za gradnju kuće, otvaranje obrta i "jačanje zajednice", građani Hrvatske često nemaju niti osnovne uvjete za dostojanstven život.
Zaključak:
Vrijeme je da prestanemo šutjeti i da postavimo jasno pitanje:
Kome služi ova država – ljudima koji ovdje žive i trpe – ili političkim interesima koji su odavno izgubili doticaj sa stvarnošću?
Umjesto da jasno postavi cilj: zaustavljanje iseljavanja iz Hrvatske, Vlada se razbacuje mjerama koje više služe političkim porukama, nego stvarnoj demografskoj obnovi.
Ostaje pitanje za sve nas:
Zašto se Hrvate potiče da žive bilo gdje — samo ne u vlastitoj zemlji?
Autor: I.P.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?
U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.
Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav
Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Otvoreno eSavjetovanje o Zakonu o obrtu: Obrtnici traže ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori
U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Kada prijetnje postaju SLAPP: Slučaj profesorice i Udruge 'Roditelji za djecu'
U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti).
Pučka pravobraniteljica utvrdila povredu prava pacijentice – slučaj Joske Periša otvara pitanje odgovornosti zadarske bolnice
Slučaj smrti pacijentice Joske Periša iz Zadra dobio je novi razvoj nakon što je Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske proveo ispitni postupak po pritužbi njezine kćeri Sofija Periša.
Add comment
Comments