Budi li se Hrvatska? Dva rujanska prosvjeda – glas mladih i zaštita kulture

Published on 29 August 2025 at 19:44

Zagreb ovog rujna postaje središte društvenih poruka: dva najavljena prosvjeda na Trgu bana Josipa Jelačića jasno ukazuju na porast građanske angažiranosti i zabrinutosti s različitih strana društva. Međutim, dok su poruke glasa “mladih” i “kulture” snažne, postavlja se pitanje – je li to početak buđenja ili tek površno zagrijavanje društvenog konteksta?


Prosvjed protiv obveznog vojnog roka (13. rujna 2025.)

Organizator: Centar za ekonomsko obrazovanje.

Datum i vrijeme: subota, 13. rujna 2025. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu .

Povod: Rekonstrukcija uvođenja dva mjeseca obveznog vojnog roka za sve punoljetne muškarce, uz civilni rok za priziv savjesti (3–4 mjeseca). Mjera je već prošla prvo čitanje u Saboru .

Argumenti organizatora:

Vojnici s rokom mogli bi imati prednost na tržištu rada, stavljajući mlade i domaće radnike u nepovoljan položaj .

Trošak provedbe vojnog roka visok je, dok se stranci zapošljavaju za istu, ako ne i veću plaću uz smještaj i prehranu .

Dosadašnje aktivnosti:

➡️ Peticija s 5 000 potpisa, inicijative na društvenim mrežama s više milijuna pregleda .

➡️ Priprema za pravno djelovanje – najavljuje se moguće podnošenje tužbe za zaštitu od diskriminacije .

 

Kako će izgledati prosvjed: miran, s pozivom na javnu pažnju kroz slogane, transparente, kratke govore i donacije za logistiku (pozornica, razglas) .

Izvor : 🔗 Najavljen prosvjed protiv obveznog vojnog roka: ‘Pokazat ćemo političarima što mladi misle’

Izvor fotpgrafije: https://www.srednja.hr/novosti/najavljen-prosvjed-protiv-obveznog-vojnog-roka-pokazat-cemo-politicarima-sto-mladi-misle/


Prosvjed "Za spas hrvatske kulture – NE uvozu stranih radnika!" (20. rujna 2025.)

Organizator: Politička inicijativa Bolja Hrvatska, uz navođenje veze s grupom “Hrvatska može bolje” (nejasna povezanost) .

Datum i vrijeme: subota, 20. rujna 2025., 17:00, na istom mjestu – Trg bana Josipa Jelačića .

Ciljevi i poruke:

Kritika masovnog uvoza radne snage i naglasak na očuvanje domaćih kulturnih vrijednosti i radnog identiteta .

Širi zahtjevi (prema zip.com.hr i poskok.info):

➡️ Uvođenje kvota za strane radnike, zabrana deportiranih migranata, jačanje sigurnosti, očuvanje hrvatskog jezika u javnim institucijama, povećanje plaća za domaće radnike i stroža zdravstvena i inspekcijska kontrola .

Organizacijska nota:

Poziv za volontersku podršku, logistiku i donacije, uz poruku da skup nije politički napad na pojedine stranke, već inicijativa za zaštitu identiteta .

Dodatne informacije: 🔗 Prosvjed 'Za spas hrvatske kulture – NE uvozu stranih radnika!' najavljen za 20. rujna na Trgu Bana Jelačića


Jesu li ovi prosvjedi znak demokratskog buđenja?

Da, u smislu da se različiti segmenti društva mobiliziraju za bitna pitanja: mladi – prava rada i vojna obveza, kultura – posao, identitet i migracije. Ali, realnost je složenija:

Prijepor: Prosvjed protiv vojnog roka / Prosvjed za zaštitu kulture

➡️ Jasnoća ciljeva:  Visoko fokusirani, argumentirani kroz diskriminaciju i tržište rada  / Širi spektar zahtjeva – od kvota do kulturnog identiteta, uključuje nacionalistički narativ

➡️ Transparentnost:  Organizator i razlozi transparentni / Organizacija i veza s inicijativom “Hrvatska može bolje” dvosmisleni

➡️ Metode:  Mirna, pravno potkrepljena kampanja /  Potencijalno polarizirajući ton; nedostatno jasni izvori financiranja i poziva

➡️ Mobilizacijska snaga:  Podržano peticijom i online aktivizmom /  Podrška nejasna, okružena kontroverzama

➡️ Društveni utjecaj: Jasna poruka mladima i institucijama /  Mogu pokrenuti identitetsku raspravu, ali i podijeliti javnost


Buđenje ili površno hrkanje?

Ova dva skupa događanja nisu jednaki. Prosvjed protiv vojnog roka djeluje kao dobro strukturirana građanska akcija – refleksija mladih koji reagiraju na zakonske promjene. Za razliku od njega, prosvjed za kulturu kontra uvoza djeluje labavije organiziran, s potencijalom da se razvije u identitetski pokret s elementima populizma.

U konačnici, da – Hrvatska „se budi“. Ali buđenje je dvosjekli mač: može značiti rast demokratske participacije ili vodi u fragmentaciju i polarizaciju.

⚠️ Za stvarno progresivno buđenje, razvoj dogodilo bi se kroz inkluzivni dijalog, jasne argumente, transparentnost i konstruktivnu kritiku – i toga će biti potrebno više nego ovih nekoliko prosvjednih vikenda.

Autor: I.P.


Budi li se Hrvatska? Dva rujanska prosvjeda – glas mladih i zaštita kulture

Zagreb ovog rujna postaje središte društvenih poruka: dva najavljena prosvjeda na Trgu bana Josipa Jelačića jasno ukazuju na porast građanske angažiranosti i zabrinutosti s različitih strana društva. Međutim, dok su poruke glasa “mladih” i “kulture” snažne, postavlja se pitanje – je li to početak buđenja ili tek površno zagrijavanje društvenog konteksta?

Read more »

Reakcija načelnika PU PGŽ na slučaj fotografiranja policijskog vozila na javnoj površini

Nakon nedavnog incidenta u Rijeci, gdje sam kao nakladnik i novinar portala ReStart fotografirala policijsko vozilo parkirano na javnoj površini, načelnik Policijske uprave Primorsko-goranske županije (PU PGŽ) izdao je službeno očitovanje. U njemu navodi da je policijska službenica temeljem vlastitih zapažanja primjenjivala policijske ovlasti, zaustavila me s zahtjevom za brisanje fotografije i zbog slikanja javne površine. Prema njegovim riječima, službenica je postupala u cilju prikupljanja obavijesti i utvrđivanja činjeničnog stanja vezanog za provođenje zadaća osiguranja objekta sjedišta PU. 

Read more »

Jesmo li slobodni ako je izbor samo privid?

Kada spomenemo riječ totalitarizam, većini na pamet padnu slike iz povijesti – Hitler, Mussolini, Staljin. Logori, jednopartijski sustavi, zabrane govora i misli. To su bile otvorene diktature u kojima se znalo: slobode nema, vlast je apsolutna.

Read more »

Kada brojke šute, stigmatizacija progovara

Nedavni članak portala Express pod naslovom "Zatvori su nam krcati: Dobar dio čine istražni zatvorenici, a neki od njih su zaglavili zbog lažnih optužbi" potaknuo je zabrinutost stručnjaka i aktivista koji se zalažu za prava žrtava nasilja. Tekst insinuira kako velik broj ljudi završava u istražnom zatvoru zbog lažnih prijava, a pritom potpuno zanemaruje kontekst sigurnosti i zaštite žena koje su pretrpjele nasilje.

Read more »

Add comment

Comments

There are no comments yet.