Budi li se Hrvatska? Dva rujanska prosvjeda – glas mladih i zaštita kulture

Published on 29 August 2025 at 19:44

Zagreb ovog rujna postaje središte društvenih poruka: dva najavljena prosvjeda na Trgu bana Josipa Jelačića jasno ukazuju na porast građanske angažiranosti i zabrinutosti s različitih strana društva. Međutim, dok su poruke glasa “mladih” i “kulture” snažne, postavlja se pitanje – je li to početak buđenja ili tek površno zagrijavanje društvenog konteksta?


Prosvjed protiv obveznog vojnog roka (13. rujna 2025.)

Organizator: Centar za ekonomsko obrazovanje.

Datum i vrijeme: subota, 13. rujna 2025. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu .

Povod: Rekonstrukcija uvođenja dva mjeseca obveznog vojnog roka za sve punoljetne muškarce, uz civilni rok za priziv savjesti (3–4 mjeseca). Mjera je već prošla prvo čitanje u Saboru .

Argumenti organizatora:

Vojnici s rokom mogli bi imati prednost na tržištu rada, stavljajući mlade i domaće radnike u nepovoljan položaj .

Trošak provedbe vojnog roka visok je, dok se stranci zapošljavaju za istu, ako ne i veću plaću uz smještaj i prehranu .

Dosadašnje aktivnosti:

➡️ Peticija s 5 000 potpisa, inicijative na društvenim mrežama s više milijuna pregleda .

➡️ Priprema za pravno djelovanje – najavljuje se moguće podnošenje tužbe za zaštitu od diskriminacije .

 

Kako će izgledati prosvjed: miran, s pozivom na javnu pažnju kroz slogane, transparente, kratke govore i donacije za logistiku (pozornica, razglas) .

Izvor : 🔗 Najavljen prosvjed protiv obveznog vojnog roka: ‘Pokazat ćemo političarima što mladi misle’

Izvor fotpgrafije: https://www.srednja.hr/novosti/najavljen-prosvjed-protiv-obveznog-vojnog-roka-pokazat-cemo-politicarima-sto-mladi-misle/


Prosvjed "Za spas hrvatske kulture – NE uvozu stranih radnika!" (20. rujna 2025.)

Organizator: Politička inicijativa Bolja Hrvatska, uz navođenje veze s grupom “Hrvatska može bolje” (nejasna povezanost) .

Datum i vrijeme: subota, 20. rujna 2025., 17:00, na istom mjestu – Trg bana Josipa Jelačića .

Ciljevi i poruke:

Kritika masovnog uvoza radne snage i naglasak na očuvanje domaćih kulturnih vrijednosti i radnog identiteta .

Širi zahtjevi (prema zip.com.hr i poskok.info):

➡️ Uvođenje kvota za strane radnike, zabrana deportiranih migranata, jačanje sigurnosti, očuvanje hrvatskog jezika u javnim institucijama, povećanje plaća za domaće radnike i stroža zdravstvena i inspekcijska kontrola .

Organizacijska nota:

Poziv za volontersku podršku, logistiku i donacije, uz poruku da skup nije politički napad na pojedine stranke, već inicijativa za zaštitu identiteta .

Dodatne informacije: 🔗 Prosvjed 'Za spas hrvatske kulture – NE uvozu stranih radnika!' najavljen za 20. rujna na Trgu Bana Jelačića


Jesu li ovi prosvjedi znak demokratskog buđenja?

Da, u smislu da se različiti segmenti društva mobiliziraju za bitna pitanja: mladi – prava rada i vojna obveza, kultura – posao, identitet i migracije. Ali, realnost je složenija:

Prijepor: Prosvjed protiv vojnog roka / Prosvjed za zaštitu kulture

➡️ Jasnoća ciljeva:  Visoko fokusirani, argumentirani kroz diskriminaciju i tržište rada  / Širi spektar zahtjeva – od kvota do kulturnog identiteta, uključuje nacionalistički narativ

➡️ Transparentnost:  Organizator i razlozi transparentni / Organizacija i veza s inicijativom “Hrvatska može bolje” dvosmisleni

➡️ Metode:  Mirna, pravno potkrepljena kampanja /  Potencijalno polarizirajući ton; nedostatno jasni izvori financiranja i poziva

➡️ Mobilizacijska snaga:  Podržano peticijom i online aktivizmom /  Podrška nejasna, okružena kontroverzama

➡️ Društveni utjecaj: Jasna poruka mladima i institucijama /  Mogu pokrenuti identitetsku raspravu, ali i podijeliti javnost


Buđenje ili površno hrkanje?

Ova dva skupa događanja nisu jednaki. Prosvjed protiv vojnog roka djeluje kao dobro strukturirana građanska akcija – refleksija mladih koji reagiraju na zakonske promjene. Za razliku od njega, prosvjed za kulturu kontra uvoza djeluje labavije organiziran, s potencijalom da se razvije u identitetski pokret s elementima populizma.

U konačnici, da – Hrvatska „se budi“. Ali buđenje je dvosjekli mač: može značiti rast demokratske participacije ili vodi u fragmentaciju i polarizaciju.

⚠️ Za stvarno progresivno buđenje, razvoj dogodilo bi se kroz inkluzivni dijalog, jasne argumente, transparentnost i konstruktivnu kritiku – i toga će biti potrebno više nego ovih nekoliko prosvjednih vikenda.

Autor: I.P.


Opasnosti dijeljenja osobnih podataka na platformama za online zaradu

U posljednje vrijeme sve je više građana koji traže prilike za dodatnu zaradu putem različitih online platformi. Jedna od poznatijih je Clickworker, koja nudi mikroposlove poput ispunjavanja anketa, provjera podataka ili testiranja aplikacija. Iako se na prvi pogled čini da se radi o bezazlenim zadacima, važno je upozoriti na rizike koje ovakve platforme nose.

Read more »

Budi li se Hrvatska? Dva rujanska prosvjeda – glas mladih i zaštita kulture

Zagreb ovog rujna postaje središte društvenih poruka: dva najavljena prosvjeda na Trgu bana Josipa Jelačića jasno ukazuju na porast građanske angažiranosti i zabrinutosti s različitih strana društva. Međutim, dok su poruke glasa “mladih” i “kulture” snažne, postavlja se pitanje – je li to početak buđenja ili tek površno zagrijavanje društvenog konteksta?

Read more »

Reakcija načelnika PU PGŽ na slučaj fotografiranja policijskog vozila na javnoj površini

Nakon nedavnog incidenta u Rijeci, gdje sam kao nakladnik i novinar portala ReStart fotografirala policijsko vozilo parkirano na javnoj površini, načelnik Policijske uprave Primorsko-goranske županije (PU PGŽ) izdao je službeno očitovanje. U njemu navodi da je policijska službenica temeljem vlastitih zapažanja primjenjivala policijske ovlasti, zaustavila me s zahtjevom za brisanje fotografije i zbog slikanja javne površine. Prema njegovim riječima, službenica je postupala u cilju prikupljanja obavijesti i utvrđivanja činjeničnog stanja vezanog za provođenje zadaća osiguranja objekta sjedišta PU. 

Read more »

Jesmo li slobodni ako je izbor samo privid?

Kada spomenemo riječ totalitarizam, većini na pamet padnu slike iz povijesti – Hitler, Mussolini, Staljin. Logori, jednopartijski sustavi, zabrane govora i misli. To su bile otvorene diktature u kojima se znalo: slobode nema, vlast je apsolutna.

Read more »

Kada brojke šute, stigmatizacija progovara

Nedavni članak portala Express pod naslovom "Zatvori su nam krcati: Dobar dio čine istražni zatvorenici, a neki od njih su zaglavili zbog lažnih optužbi" potaknuo je zabrinutost stručnjaka i aktivista koji se zalažu za prava žrtava nasilja. Tekst insinuira kako velik broj ljudi završava u istražnom zatvoru zbog lažnih prijava, a pritom potpuno zanemaruje kontekst sigurnosti i zaštite žena koje su pretrpjele nasilje.

Read more »

Add comment

Comments

There are no comments yet.