Budi li se Hrvatska? Dva rujanska prosvjeda – glas mladih i zaštita kulture

Published on 29 August 2025 at 19:44

Zagreb ovog rujna postaje središte društvenih poruka: dva najavljena prosvjeda na Trgu bana Josipa Jelačića jasno ukazuju na porast građanske angažiranosti i zabrinutosti s različitih strana društva. Međutim, dok su poruke glasa “mladih” i “kulture” snažne, postavlja se pitanje – je li to početak buđenja ili tek površno zagrijavanje društvenog konteksta?


Prosvjed protiv obveznog vojnog roka (13. rujna 2025.)

Organizator: Centar za ekonomsko obrazovanje.

Datum i vrijeme: subota, 13. rujna 2025. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu .

Povod: Rekonstrukcija uvođenja dva mjeseca obveznog vojnog roka za sve punoljetne muškarce, uz civilni rok za priziv savjesti (3–4 mjeseca). Mjera je već prošla prvo čitanje u Saboru .

Argumenti organizatora:

Vojnici s rokom mogli bi imati prednost na tržištu rada, stavljajući mlade i domaće radnike u nepovoljan položaj .

Trošak provedbe vojnog roka visok je, dok se stranci zapošljavaju za istu, ako ne i veću plaću uz smještaj i prehranu .

Dosadašnje aktivnosti:

➡️ Peticija s 5 000 potpisa, inicijative na društvenim mrežama s više milijuna pregleda .

➡️ Priprema za pravno djelovanje – najavljuje se moguće podnošenje tužbe za zaštitu od diskriminacije .

 

Kako će izgledati prosvjed: miran, s pozivom na javnu pažnju kroz slogane, transparente, kratke govore i donacije za logistiku (pozornica, razglas) .

Izvor : 🔗 Najavljen prosvjed protiv obveznog vojnog roka: ‘Pokazat ćemo političarima što mladi misle’

Izvor fotpgrafije: https://www.srednja.hr/novosti/najavljen-prosvjed-protiv-obveznog-vojnog-roka-pokazat-cemo-politicarima-sto-mladi-misle/


Prosvjed "Za spas hrvatske kulture – NE uvozu stranih radnika!" (20. rujna 2025.)

Organizator: Politička inicijativa Bolja Hrvatska, uz navođenje veze s grupom “Hrvatska može bolje” (nejasna povezanost) .

Datum i vrijeme: subota, 20. rujna 2025., 17:00, na istom mjestu – Trg bana Josipa Jelačića .

Ciljevi i poruke:

Kritika masovnog uvoza radne snage i naglasak na očuvanje domaćih kulturnih vrijednosti i radnog identiteta .

Širi zahtjevi (prema zip.com.hr i poskok.info):

➡️ Uvođenje kvota za strane radnike, zabrana deportiranih migranata, jačanje sigurnosti, očuvanje hrvatskog jezika u javnim institucijama, povećanje plaća za domaće radnike i stroža zdravstvena i inspekcijska kontrola .

Organizacijska nota:

Poziv za volontersku podršku, logistiku i donacije, uz poruku da skup nije politički napad na pojedine stranke, već inicijativa za zaštitu identiteta .

Dodatne informacije: 🔗 Prosvjed 'Za spas hrvatske kulture – NE uvozu stranih radnika!' najavljen za 20. rujna na Trgu Bana Jelačića


Jesu li ovi prosvjedi znak demokratskog buđenja?

Da, u smislu da se različiti segmenti društva mobiliziraju za bitna pitanja: mladi – prava rada i vojna obveza, kultura – posao, identitet i migracije. Ali, realnost je složenija:

Prijepor: Prosvjed protiv vojnog roka / Prosvjed za zaštitu kulture

➡️ Jasnoća ciljeva:  Visoko fokusirani, argumentirani kroz diskriminaciju i tržište rada  / Širi spektar zahtjeva – od kvota do kulturnog identiteta, uključuje nacionalistički narativ

➡️ Transparentnost:  Organizator i razlozi transparentni / Organizacija i veza s inicijativom “Hrvatska može bolje” dvosmisleni

➡️ Metode:  Mirna, pravno potkrepljena kampanja /  Potencijalno polarizirajući ton; nedostatno jasni izvori financiranja i poziva

➡️ Mobilizacijska snaga:  Podržano peticijom i online aktivizmom /  Podrška nejasna, okružena kontroverzama

➡️ Društveni utjecaj: Jasna poruka mladima i institucijama /  Mogu pokrenuti identitetsku raspravu, ali i podijeliti javnost


Buđenje ili površno hrkanje?

Ova dva skupa događanja nisu jednaki. Prosvjed protiv vojnog roka djeluje kao dobro strukturirana građanska akcija – refleksija mladih koji reagiraju na zakonske promjene. Za razliku od njega, prosvjed za kulturu kontra uvoza djeluje labavije organiziran, s potencijalom da se razvije u identitetski pokret s elementima populizma.

U konačnici, da – Hrvatska „se budi“. Ali buđenje je dvosjekli mač: može značiti rast demokratske participacije ili vodi u fragmentaciju i polarizaciju.

⚠️ Za stvarno progresivno buđenje, razvoj dogodilo bi se kroz inkluzivni dijalog, jasne argumente, transparentnost i konstruktivnu kritiku – i toga će biti potrebno više nego ovih nekoliko prosvjednih vikenda.

Autor: I.P.


Mega-farma u SMŽ: Zašto se domaće farme gase dok se dogovaraju ukrajinske investicije?

Dok Hrvatska gubi svoje tradicionalne farme i domaće proizvođače, u pozadini se dogovaraju ogromne strane investicije u peradarsku industriju – s velikim ulaganjima, ali i sporom javnom raspravom o rizicima za okoliš i lokalnu zajednicu. U ovom izvještaju analiziramo ne samo projekt ukrajinske mega-farme u Sisačko-moslavačkoj županiji (SMŽ), već i širi problem zatvaranja hrvatskih farmi, dok se projekti velikih stranih korporacija intenzivno promiču.

Read more »

Sumrak institucija: Kako je brončana medalja postala alat za suspenziju pravne države

Događaji koji su uslijedili nakon osvajanja brončane medalje hrvatske rukometne reprezentacije u veljači 2026. godine ostat će zapamćeni kao jedan od najmračnijih trenutaka za hrvatsku demokraciju. Ono što je trebao biti trenutak nacionalnog ponosa, pretvoreno je u opasan presedan u kojem su sportaši, nacionalni savez i izvršna vlast zajednički zaobišli ustavni poredak Republike Hrvatske, koristeći metodu "zavadi pa vladaj" kako bi suspendirali zakone.

Read more »

Udruga Sjena oštro upozorava: Sustav socijalne skrbi zakazao, djeca su ugrožena, a Pravobranitelj šuti

Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom „Sjena“ uputila je dramatičan apel Pravobranitelju za osobe s invaliditetom. U dopisu koji nosi težinu vapaja upomoć, udruga upozorava na stravične događaje u ustanovama, sustavno kršenje ljudskih prava i pasivnost nacionalnih institucija koja graniči s podržavanjem trenutnog, neodrživog stanja.

Read more »

Od pravnog inzistiranja do krvavog epiloga: Tko je odgovoran za napad na profesoricu u Cresu?

​Dok se vrh sustava socijalne skrbi bavio smjenama i sudskim procesima oko bivše ravnateljice Silvije Kocijan, stvarni život u bivšem Odgojnom domu na Cresu postao je poprište straha. Najnovija snimka koja kruži među djecom ne prikazuje samo razbijene stvari i palicu kojom je udarana profesorica; ona prenosi najtežu moguću poruku onih koji tamo žive: "Nemojte završiti ovdje."

Read more »

Add comment

Comments

There are no comments yet.