Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
FOTO: Portal ReStart
Nedavna događanja u riječkim dvoranama ponovno su pokrenula lavinu komentara na društvenim mrežama i forumima. Građani su jasni: plaćanje visokih cijena ulaznica za koncerte koji se održavaju u prostorima građenim za rukomet ili košarku postalo je uvreda za publiku, ali i za same izvođače.
Zamet kao „manje zlo“
U raspravama se često provlači usporedba između Dvorane mladosti na Trsatu i Centra Zamet. Iako je Centar Zamet modernije zdanje s boljom logistikom i određenom razinom akustične obrade, on ostaje upravo to – sportski centar.
Komentari građana sugeriraju da bi, u nedostatku pravog prostora, dvorana na Zametu trebala biti standard, a ne iznimka. No, tu dolazimo do ključnog pitanja javnog interesa: Je li javni interes zadovoljen ako gradski oci problem nedostatka koncertne infrastrukture rješavaju isključivo iznajmljivanjem sportskih parketa?
Gdje je nestao „Riječki Lisinski“?
Projekt Europske prijestolnice kulture (EPK 2020) donio je Rijeci impresivan kvart u Benčiću. Dobili smo muzeje i knjižnicu, što je hvalevrijedan infrastrukturni iskorak. Međutim, najveći propust ostaje nepostojanje polivalentne dvorane srednjeg kapaciteta (1.500 – 3.000 mjesta) s vrhunskom akustikom.
Dok gradovi slične veličine u regiji ulažu u objekte koji mogu ugostiti i simfonijski orkestar i svjetsku rock zvijezdu, Rijeka se oslanja na:
👉 HNK Zajc (premalen i specifičan za moderne produkcije).
👉 Exportdrvo (sjajan industrijski ambijent, ali akustički i infrastrukturno ograničen).
👉 Teatro Fenice (tužni spomenik kulturne degradacije koji godinama propada u privatno-javnom limbu).
Improvizacija kao jedini plan
Problem održavanja koncerata u sportskim dvoranama nije samo estetski ili akustički. To je pitanje poštovanja prema građanima. Kada koncert organizirate u prostoru koji nema adekvatnu ventilaciju za masovna okupljanja, gdje je vidljivost s tribina loša, a zvuk postaje nerazumljiva buka, šaljete poruku da je kultura u Rijeci tek „popunjavanje rupa“ u proračunu dvorana.
Javni interes bi trebao podrazumijevati pravo na kvalitetan kulturni doživljaj. Rijeci ne treba još jedna „zakrpa“. Gradu treba prostor u kojem glazba neće biti gost u sportskom terminu, već domaćin u vlastitoj kući.
Što vi mislite? Je li Centar Zamet jedino realno rješenje ili je vrijeme da Rijeka konačno dobije pravu koncertnu dvoranu? Pišite nam u komentarima.
Autor: I.P.
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
Zašto koncert u sportskom objektu otvara pitanja javnog interesa
Najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dvorani mladosti u Rijeci otvorio je niz pitanja koja nadilaze glazbeni ukus, političke podjele ili osobni stav prema izvođaču. Riječ je o pitanju upravljačkih odluka Grada Rijeke, korištenja javnih prostora i mogućeg financijskog učinka na gradski proračun.
Je li Grad doista oštećen? Kako je Rijeka sama stvorila problem s zakupninama za knjižare
Odluka Grada Rijeke da od 2026. godine ukine mjeru 50-postotnog umanjenja zakupnine za knjižare, uz obrazloženje da je time gradski proračun oštećen i pozivom na zakonitost, otvara ozbiljna pitanja pravne logike, dosljednosti i stvarnih motiva gradske vlasti.
ZAKONITOST ZA KNJIGE, IZUZECI ZA MILIJUNE? Dvostruki kriteriji gradske vlasti Ive Rinčić
Izvor fotografije: https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/gradonacelnica/iva-rincic/
Ekskluzivno: Je li „priuštivo stanovanje“ u Rijeci rezervirano samo za poslušne?
RIJEKA – Dok se gradska vlast u javnosti hvali novim mjerama priuštivog stanovanja, iza kulisa se odvija pravna drama koja baca ozbiljnu sumnju na transparentnost i zakonitost samog procesa. Kao autorica ovog teksta i nakladnica portala, izravno sam se suočila s nevjerojatnim uvjetom u natječaju: ako tužite Grad, nemate pravo na stan.
DRAMA NA TRSATU: Jurnjava i pucnjava iz automobila, meci letjeli prema kafiću i ljekarni!
Sinoćnji incident na Trsatu uznemirio je brojne Riječane. Prema izjavama svjedoka, tri automobila jurila su ulicama dok se iz njih pucalo, a policija je potvrdila oštećenja na ugostiteljskom objektu, ljekarni i parkiranim vozilima.
Rijeka pod vodom: 10. rujna 2025. u kontekstu rekordne 2022. — što su pokazali službeni podaci i koji su uzroci kolapsa?
Foto: Facebook Burin.br
Rijeka pod vodom: lišće ili sustavni propust?
Jutro 10. rujna 2025. ostat će zapamćeno kao jedan od najtežih dana za Rijeku u posljednjih nekoliko desetljeća. Nakon obilnih i ekstremno intenzivnih pljuskova, grad je doslovno stao – ulice su se pretvorile u rijeke, podvožnjaci u jezera, a u pojedinim dijelovima razina vode dosegla je prozore automobila.
Kad kiša padne, a informacije ne stižu: kako se snaći u Rijeci na koncertu
Krenuli su na koncert Crvene jabuke u Rijeci — karta u ruci, djeca spremna, a plan jasan: uživati u glazbi i stići kući suhi. Ali priroda je imala drugačiji plan: “Otvorilo se nebo, grunuo potop biblijskih razmjera”, priča Martina Frka Milotić.
Park Mlaka – nekad perivoj, danas prilika za obnovu
Izvor fotografije: https://riportal.net.hr/rijeka/u-parku-mlaka-ce-se-u-cetvrtak-dijeliti-trajnice-bilja-na-cvjetnim-gredicama/345591/
Mala pobjeda za prostor – velika za zajednicu
Izvor: službena stranica MO Centar-Sušak
Podrška osobama s invaliditetom: Zaustavimo nasilje i zatražimo strože kazne!
Na portalu Restart već smo pisali o alarmantnim slučajevima nasilja nad osobama s invaliditetom, koje pogađa i njih same, ali i njihovu obitelj i zajednicu. Psihičko i fizičko nasilje nad ovom ranjivom skupinom, nažalost, još uvijek ostaje nedovoljno prepoznato i sankcionirano. Zato želimo pružiti punu podršku inicijativi Danijele Ćuk, koja je pokrenula online peticiju “Podrška osobama s invaliditetom – zaustavimo nasilje“.
Add comment
Comments