Foto: Facebook Burin.br
U utorak, 10. rujna 2025., Rijeka je pogodila snažna oborinska epizoda koja je izazvala prometni i infrastrukturni kolaps u dijelovima grada. Iako službeni DHMZ-ovi podaci i dalje pokazuju da taj dan nije premašio apsolutni dnevni rekord zabilježen 29. rujna 2022., razmjere štete bile su velike i dovele su do ostavke čelnog čovjeka KD Vodovod i kanalizacija.
Što pokazuju službeni meteorološki podaci?
DHMZ je za 10.9.2025. izdao upozorenja o obilnim oborinama i mogućim bujičnim/urbanim poplavama za sjeverni Jadran i riječko područje. To potvrđuje da je meteorološki uvjet bio izniman.
Službeni dnevni rekord za GMP Rijeka i dalje stoji na 287,5 mm (29.9.2022.); dvodnevni iznos 28.–29.9.2022. bio je 369,4 mm. U usporedbi, DHMZ-ovi satni/podacima za 10.9.2025. (iz tablice koju ste poslali) ukupna zbrojena količina bila je manja od rekorda 2022. (otprilike ~184 mm prema zbroju satnih vrijednosti).
Usporedba s 2022.
➡️ 2022.: Rekordne oborine (287,5 mm) dovele su do masovnih poplava, ali su se uglavnom pripisale "ekstremnom vremenu".
➡️ 2025.: Iako su oborine bile manje za više od 100 mm, posljedice su bile jednako teške ili gore, jer infrastruktura nije poboljšana u međuvremenu.
Grafička usporedba (kratko objašnjenje vizuala)
Na grafu smo usporedili:
➡️ satne vrijednosti sa službene postaje za 10.9.2025. (tablica koju je dostavi DHMZ / DHMZ-ovi automatski podaci), i
➡️ aproksimiranu satnu raspodjelu iz ekstremnog dana 29.9.2022. (prema dostupnim izvješćima DHMZ-a i medijskim izvještajima o satnim ekstremima).
Graf jasno pokazuje da je 2022. imala znatno izraženiji satni maksimum (jedan sat s iznimno velikom vrijednosti koja je ključ za ukupni rekord), dok je 2025. imao više rasporeda ekstremnih količina raspoređenih kroz nekoliko sati. (Metodologija: totals iz meteo.hr + satna tablica 2025 iz DHMZ-ish podataka Excel-a).
Zašto je 10.9.2025. izazvao kolaps koji je (po posljedicama) bio usporediv ili i gori od 2022. — i treba li to iznenaditi?
➡️ Intenzitet i koncentracija oborina u prostoru i vremenu — iako ukupni dnevni iznos nije dosegao 2022. rekord, 2025. je imao vrlo intenzivne epizode u kratkom nizu sati, što je lokalno preopteretilo odvodne sustave i uzrokovalo bujične tokove.
➡️ Lokalne razlike (orografija i mikroklima) — područja kao što su Drenova i Gornja Drenova zbog reljefa mogu lokalno dobiti znatno veće količine od one koju registrira središnja postaja; nezavisni prikupljači podataka i građani izvještavali su o višim vrijednostima u nekim kvartovima.
➡️ Izvođenje aglomeracije i stanje infrastrukture — radovi na aglomeraciji Rijeka koji su u tijeku; javna priopćenja ukazuju na premještanje, prolongiranje ili izmjene projektne dokumentacije i radova, a mediji i gradske službe zabilježile su probleme na gradilištima (odroni, nanosi). Loše izvedena rješenja ili privremena uska grla u sustavu mogu pogoršati učinak obilnih oborina.
➡️ Povratni ventili i zgrade — brojni lokalni izvještaji i analize građana ističu da mnoge zgrade nemaju ispravne povratne ventile (ili ih uopće nemaju), koji sprječavaju ulaz fekalne/oborinske vode u prizemlja i podrume. To nije univerzalno potvrđeno u jedinstvenom službenom dokumentu, ali je to ponavljana lokalna primjedba i dio građanskih izvještaja nakon poplave. Dakle — radi se o važnom faktoru ali je za formalnu tvrdnju o uzroku potrebna tehnička istraga i službena analiza VIK/gradskih službi.
Zašto je šteta bila velika?
Glavna odgovornost nije isključivo meteorološka — infrastrukturne slabosti (nedovršena ili kritična faza aglomeracije, moguća neadekvatna izvedba kolektora, manjak povratnih ventila na zgradama, oštećenja na gradilištima) su znatno doprinijele kolapsu.
Kolaps infrastrukture
Štete su bile veće nego što bi se očekivalo s obzirom na količinu (koja je bila manja od rekordne), što ukazuje na infrastrukturne slabosti: kanalizacija, oborinski sustavi, povratni ventili, stanje aglomeracije.
Ostavljeno je dojam javnosti i medija da se dugogodišnje projektne slabosti i prekidi u izvođenju prozora infrastrukturnih radova nisu adresirali adekvatno.
Ostavka direktora VIK
Grad Rijeka je potvrdio ostavku direktora KD Vodovod i kanalizacija, a mediji navode da je to jedna od posljedica pritiska zbog šteta od poplava i zahtjeva za odgovornošću. Ne postoji u javnim dokumentima potvrda da je povratni ventil bio jedini razlog, ali je dio šire kritike infrastrukture i izgradnje.
📌 Zaključak:
10. rujna 2025. nije donio novi meteorološki rekord, ali je pokazao da je riječki sustav odvodnje nespreman čak i za oborine koje su daleko ispod povijesnog maksimuma. To otvara ozbiljno pitanje odgovornosti u upravljanju infrastrukturom i ulaganjima u sigurnost građana.
Ostavka direktora VIK-a sugerira spremnost za političku/administrativnu odgovornost, ali tehničke analize (satni podaci, stanje ventila, aglomeracije) trebaju biti transparentne da bi se javnost mogla uvjeriti u ispravne mjere.
Autor: I.P.
Marenda za fotografije, ne za građane: kanapei umjesto bakalara i zatvoreni krug odlučivanja
Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.
Novo EU “informacijsko središte” u Rijeci – stvarna vrijednost ili samo trošak?
U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Sretan Dan žena… ali samo na papiru? Žrtve nasilja u Rijeci i dalje bez prava
Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.
NOVI UDAR NA MLADE: Bijeli prah u slobodnoj prodaji – Je li ovo novi „Galaxy“ pod maskom energetika?
Hrvatskom se širi novi, iznimno uznemirujući trend među tinejdžerima. Nakon što smo se godinama borili s posljedicama tzv. „osvježivača zraka“ (Galaxy i slični sintetski kanabinoidi), na tržište je stigao novi proizvod koji koristi slične pravne praznine: energetski prah za udisanje kroz nos.
RIJEKA NA RUBU: Od "Grada tolerancije" do ulica straha i krvi
Dok se gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Ivom Rinčić i dalje služi predizbornim krilaticama o sigurnosti i zajedništvu, stvarnost na riječkim ulicama demantira ih na najbrutalniji mogući način. Ubojstvo, pucnjava, premlaćivanje osobe s invaliditetom i horor u centru grada – je li Rijeka postala grad koji je izgubio kontrolu?
PRAVNI APSURD NA RIJEČKI NAČIN: Tko zapravo vlada gradom – gradonačelnik ili "nepostojeća" tijela?
Dok se gradonačelnici Zagreba i Varaždina javno "drže za ruke" u borbi za autonomiju, u Rijeci svjedočimo opasnom presedanu. Je li moguće da gradska vlast, uz blagoslov Upravnog suda, ne zna tko donosi konačne odluke o prigovorima građana?
APEL ZA POMOĆ: U Rijeci nestao 17-godišnji Rafael Majdandžić, obitelj moli za bilo kakvu informaciju
Majka nestalog mladića poručila je putem Facebooka da je Rafael nađen!
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
Zašto koncert u sportskom objektu otvara pitanja javnog interesa
Najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dvorani mladosti u Rijeci otvorio je niz pitanja koja nadilaze glazbeni ukus, političke podjele ili osobni stav prema izvođaču. Riječ je o pitanju upravljačkih odluka Grada Rijeke, korištenja javnih prostora i mogućeg financijskog učinka na gradski proračun.
Add comment
Comments