Rijeka pod vodom: 10. rujna 2025. u kontekstu rekordne 2022. — što su pokazali službeni podaci i koji su uzroci kolapsa?

Foto: Facebook Burin.br

U utorak, 10. rujna 2025., Rijeka je pogodila snažna oborinska epizoda koja je izazvala prometni i infrastrukturni kolaps u dijelovima grada. Iako službeni DHMZ-ovi podaci i dalje pokazuju da taj dan nije premašio apsolutni dnevni rekord zabilježen 29. rujna 2022., razmjere štete bile su velike i dovele su do ostavke čelnog čovjeka KD Vodovod i kanalizacija. 

Što pokazuju službeni meteorološki podaci?

DHMZ je za 10.9.2025. izdao upozorenja o obilnim oborinama i mogućim bujičnim/urbanim poplavama za sjeverni Jadran i riječko područje. To potvrđuje da je meteorološki uvjet bio izniman. 

Službeni dnevni rekord za GMP Rijeka i dalje stoji na 287,5 mm (29.9.2022.); dvodnevni iznos 28.–29.9.2022. bio je 369,4 mm. U usporedbi, DHMZ-ovi satni/podacima za 10.9.2025. (iz tablice koju ste poslali) ukupna zbrojena količina bila je manja od rekorda 2022. (otprilike ~184 mm prema zbroju satnih vrijednosti). 

Usporedba s 2022.

➡️ 2022.: Rekordne oborine (287,5 mm) dovele su do masovnih poplava, ali su se uglavnom pripisale "ekstremnom vremenu".

➡️ 2025.: Iako su oborine bile manje za više od 100 mm, posljedice su bile jednako teške ili gore, jer infrastruktura nije poboljšana u međuvremenu.

Grafička usporedba (kratko objašnjenje vizuala)

Na grafu smo usporedili:

➡️ satne vrijednosti sa službene postaje za 10.9.2025. (tablica koju je dostavi DHMZ / DHMZ-ovi automatski podaci), i

➡️ aproksimiranu satnu raspodjelu iz ekstremnog dana 29.9.2022. (prema dostupnim izvješćima DHMZ-a i medijskim izvještajima o satnim ekstremima).

Graf jasno pokazuje da je 2022. imala znatno izraženiji satni maksimum (jedan sat s iznimno velikom vrijednosti koja je ključ za ukupni rekord), dok je 2025. imao više rasporeda ekstremnih količina raspoređenih kroz nekoliko sati. (Metodologija: totals iz meteo.hr + satna tablica 2025 iz DHMZ-ish podataka Excel-a). 

Zašto je 10.9.2025. izazvao kolaps koji je (po posljedicama) bio usporediv ili i gori od 2022. — i treba li to iznenaditi?

➡️  Intenzitet i koncentracija oborina u prostoru i vremenu — iako ukupni dnevni iznos nije dosegao 2022. rekord, 2025. je imao vrlo intenzivne epizode u kratkom nizu sati, što je lokalno preopteretilo odvodne sustave i uzrokovalo bujične tokove. 

➡️ Lokalne razlike (orografija i mikroklima) — područja kao što su Drenova i Gornja Drenova zbog reljefa mogu lokalno dobiti znatno veće količine od one koju registrira središnja postaja; nezavisni prikupljači podataka i građani izvještavali su o višim vrijednostima u nekim kvartovima. 

➡️ Izvođenje aglomeracije i stanje infrastrukture — radovi na aglomeraciji Rijeka koji su u tijeku; javna priopćenja ukazuju na premještanje, prolongiranje ili izmjene projektne dokumentacije i radova, a mediji i gradske službe zabilježile su probleme na gradilištima (odroni, nanosi). Loše izvedena rješenja ili privremena uska grla u sustavu mogu pogoršati učinak obilnih oborina. 

➡️ Povratni ventili i zgrade — brojni lokalni izvještaji i analize građana ističu da mnoge zgrade nemaju ispravne povratne ventile (ili ih uopće nemaju), koji sprječavaju ulaz fekalne/oborinske vode u prizemlja i podrume. To nije univerzalno potvrđeno u jedinstvenom službenom dokumentu, ali je to ponavljana lokalna primjedba i dio građanskih izvještaja nakon poplave. Dakle — radi se o važnom faktoru ali je za formalnu tvrdnju o uzroku potrebna tehnička istraga i službena analiza VIK/gradskih službi. 

Zašto je šteta bila velika?

Glavna odgovornost nije isključivo meteorološka — infrastrukturne slabosti (nedovršena ili kritična faza aglomeracije, moguća neadekvatna izvedba kolektora, manjak povratnih ventila na zgradama, oštećenja na gradilištima) su znatno doprinijele kolapsu. 

Kolaps infrastrukture

Štete su bile veće nego što bi se očekivalo s obzirom na količinu (koja je bila manja od rekordne), što ukazuje na infrastrukturne slabosti: kanalizacija, oborinski sustavi, povratni ventili, stanje aglomeracije.

Ostavljeno je dojam javnosti i medija da se dugogodišnje projektne slabosti i prekidi u izvođenju prozora infrastrukturnih radova nisu adresirali adekvatno.

Ostavka direktora VIK

Grad Rijeka je potvrdio ostavku direktora KD Vodovod i kanalizacija, a mediji navode da je to jedna od posljedica pritiska zbog šteta od poplava i zahtjeva za odgovornošću. Ne postoji u javnim dokumentima potvrda da je povratni ventil bio jedini razlog, ali je dio šire kritike infrastrukture i izgradnje.

📌 Zaključak:

10. rujna 2025. nije donio novi meteorološki rekord, ali je pokazao da je riječki sustav odvodnje nespreman čak i za oborine koje su daleko ispod povijesnog maksimuma. To otvara ozbiljno pitanje odgovornosti u upravljanju infrastrukturom i ulaganjima u sigurnost građana.

Ostavka direktora VIK-a sugerira spremnost za političku/administrativnu odgovornost, ali tehničke analize (satni podaci, stanje ventila, aglomeracije) trebaju biti transparentne da bi se javnost mogla uvjeriti u ispravne mjere.

Autor: I.P.

Izvori informacija;

🔗 https://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?daj=pr05102022&el=priopcenja&param=objave&section=onn

🔗 https://aglomeracijarijeka.eu

🔗 https://rimeteo.com/2022/09/29

🔗 https://www.rijeka.hr/nakon-nevremena-u-rijeci-gradonacelnica-najavila-hitne-mjere-te-potvrdila-ostavku-direktora-kd-vodovod-i-kanalizacija

🔗 https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/nakon-potopa-u-rijeci-sef-vodovoda-i-kanalizacije-dao-ostavku/2708804.aspx

🔗 https://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?daj=pr09092025&el=priopcenja&param=objave&section=onn