U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Što se zapravo događa?
Na području luke, kojim upravlja , a operativno koristi , odvija se manipulacija metalnim otpadom koji se u pravilu klasificira kao tzv. sekundarna sirovina. Takav otpad nije nužno opasan prema zakonskoj klasifikaciji, no tijekom pretovara može dolaziti do stvaranja prašine i širenja sitnih čestica u zrak.
Prema javno dostupnim podacima i izjavama stručnih tijela, upravo su u tom području zabilježene povišene koncentracije određenih metala u okolišu, uključujući olovo, kadmij i arsen. Iako su te vrijednosti, prema službenim tumačenjima, unutar zakonskih granica, činjenica da su višestruko veće nego na drugim lokacijama izaziva zabrinutost.
Legalno ne znači i bezopasno
Sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj funkcionira kroz niz dozvola i nadležnosti. Dozvole za ovakve aktivnosti izdaju nadležna tijela poput ili , dok se prostor koristi temeljem koncesije.
Drugim riječima – ako su ispunjeni formalni uvjeti, djelatnost je zakonita.
No zakonitost ne odgovara na ključno pitanje: je li prihvatljivo da se takva aktivnost odvija neposredno uz zdravstvenu ustanovu?
Gdje je granica odgovornosti?
Problem koji ovaj slučaj otvara nije izoliran. On ukazuje na širi obrazac u kojem:
⚠️ sustav dopušta određene aktivnosti jer zadovoljavaju minimalne uvjete
⚠️ institucije se pozivaju na zakonske okvire
dok građani i pacijenti ostaju bez jasnih odgovora o stvarnom riziku
Posebno zabrinjava činjenica da javno nisu lako dostupni ključni podaci:
➡️ tko točno ima dozvolu za gospodarenje ovim otpadom
➡️ koje su maksimalne dopuštene količine
➡️ koji su konkretni rezultati mjerenja u realnom vremenu
➡️ koliko često se provode inspekcijski nadzori
Ekonomski interes nasuprot javnom zdravlju
Prema dostupnim informacijama, pretovar metalnog otpada čini značajan dio poslovanja luke. To otvara dodatno pitanje – postoji li sukob između ekonomskog interesa i zaštite zdravlja građana?
U situaciji kada određena djelatnost generira značajan prihod, postoji rizik da se potencijalni negativni učinci minimiziraju ili relativiziraju.
Vrijeme za transparentnost
Portal Restart pokrenuo je upit prema nadležnim institucijama, uključujući:
👉 Primorsko-goranska županija
👉 Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
👉 Lučka uprava Rijeka
👉 Državni inspektorat
👉 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije
s ciljem dobivanja konkretnih odgovora o dozvolama, nadzoru i stvarnim utjecajima na okoliš.
Zaključno
Ovaj slučaj jasno pokazuje jednu od ključnih slabosti sustava:
ono što je legalno, ne mora nužno biti i sigurno.
U gradu poput , gdje se industrija i život građana isprepliću na malom prostoru, pitanja zaštite zdravlja ne mogu se svoditi samo na administrativne okvire.
Građani imaju pravo na jasan odgovor:
što udišemo – i tko za to preuzima odgovornost?
Autor: I.P.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Sretan Dan žena… ali samo na papiru? Žrtve nasilja u Rijeci i dalje bez prava
Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.
NOVI UDAR NA MLADE: Bijeli prah u slobodnoj prodaji – Je li ovo novi „Galaxy“ pod maskom energetika?
Hrvatskom se širi novi, iznimno uznemirujući trend među tinejdžerima. Nakon što smo se godinama borili s posljedicama tzv. „osvježivača zraka“ (Galaxy i slični sintetski kanabinoidi), na tržište je stigao novi proizvod koji koristi slične pravne praznine: energetski prah za udisanje kroz nos.
RIJEKA NA RUBU: Od "Grada tolerancije" do ulica straha i krvi
Dok se gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Ivom Rinčić i dalje služi predizbornim krilaticama o sigurnosti i zajedništvu, stvarnost na riječkim ulicama demantira ih na najbrutalniji mogući način. Ubojstvo, pucnjava, premlaćivanje osobe s invaliditetom i horor u centru grada – je li Rijeka postala grad koji je izgubio kontrolu?
PRAVNI APSURD NA RIJEČKI NAČIN: Tko zapravo vlada gradom – gradonačelnik ili "nepostojeća" tijela?
Dok se gradonačelnici Zagreba i Varaždina javno "drže za ruke" u borbi za autonomiju, u Rijeci svjedočimo opasnom presedanu. Je li moguće da gradska vlast, uz blagoslov Upravnog suda, ne zna tko donosi konačne odluke o prigovorima građana?
APEL ZA POMOĆ: U Rijeci nestao 17-godišnji Rafael Majdandžić, obitelj moli za bilo kakvu informaciju
Majka nestalog mladića poručila je putem Facebooka da je Rafael nađen!
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
Zašto koncert u sportskom objektu otvara pitanja javnog interesa
Najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dvorani mladosti u Rijeci otvorio je niz pitanja koja nadilaze glazbeni ukus, političke podjele ili osobni stav prema izvođaču. Riječ je o pitanju upravljačkih odluka Grada Rijeke, korištenja javnih prostora i mogućeg financijskog učinka na gradski proračun.
Je li Grad doista oštećen? Kako je Rijeka sama stvorila problem s zakupninama za knjižare
Odluka Grada Rijeke da od 2026. godine ukine mjeru 50-postotnog umanjenja zakupnine za knjižare, uz obrazloženje da je time gradski proračun oštećen i pozivom na zakonitost, otvara ozbiljna pitanja pravne logike, dosljednosti i stvarnih motiva gradske vlasti.
ZAKONITOST ZA KNJIGE, IZUZECI ZA MILIJUNE? Dvostruki kriteriji gradske vlasti Ive Rinčić
Izvor fotografije: https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/gradonacelnica/iva-rincic/
Add comment
Comments