U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Na prvi pogled – to je još jedna adresa za “EU informacije”. Ali ako pogledamo detalje, postavlja se mnogo pitanja o funkciji, opravdanosti i troškovima takvog projekta.
📌 Europe Direct – što to zapravo jest?
Europe Direct je europska mreža info centara koju financira Europska komisija s ciljem da EU bude bliža građanima preko lokalnih kontaktnih točaka. Centri odgovaraju na pitanja građana, organiziraju radionice i događanja, dijele materijale i potiču građane na uključivanje u demokratske procese.
U Republici Hrvatskoj dosad djeluje niz takvih centara – jedan od njih je Europe Direct Rijeka, koji radi u sklopu Riječke razvojne agencije Porin i pokriva područje Grada Rijeke i PGŽ‑a
💸 Trošak novog centra – 195.000 € za pet godina
Prema službenim podacima:
Projekt Europe Direct Primorsko‑goranske županije traje od 2026. do 2030. godine.
Ukupan proračun: 195.000 €
185.000 € je bespovratnih EU sredstava
10.000 € uloga PGŽ‑a 🇭🇷
To znači da se, ako se projekt ravnomjerno planira, za ovaj centar izdvoji oko 39.000 € godišnje.
Na prvi pogled – to nije veliki iznos. Ali kad ga razbijete na troškove radnog prostora, logistike, materijala, događanja i aktivnosti, vrlo brzo postaje jasno da se radi o vrlo uskom proračunu za kontinuirani rad, osobito ako govorimo o dugoročnijem doprinosu lokalnoj zajednici.
👥 Koliko ljudi radi u centru – i jesu li plaće realne?
U najavama centra spominju se Dvoje ljudi – Srđan Kerčević i Monika Zalogaj – kao ključne osobe koje stoje iza rada centra.
Međutim:
Nigdje se javno ne navodi da su to jedine plaće koje se isplaćuju iz ovog budžeta.
Ne postoje službeni podaci o plaćama koje oni primaju, o ugovorima, niti o tome kako je njihov izbor proveden.
Za perspektivu:
Slično financiranje Europe Direct Rijeka iznosi oko ~30.400 € godišnje za cijeli centar, što već ranije pokazuje da se radi o vrlo malenom budžetu za vođenje kontinuiranih info i komunikacijskih aktivnosti.
U drugim državama EU centri općenito dobivaju okvirno od 30.000 do 45.000 € godišnje od Komisije, uz dodatna sredstva ili podršku domaćina.
To znači da same plaće dvoje ljudi + najam prostora + logistika često premašuje ono što EU daje — pa se pretpostavlja da domaći nositelj — ovdje PRIGODA i PGŽ — dopunjuje ili nadoknađuje troškove vlastitim resursima.
No službeno izvješće o tome nije dostupno javno, što otvara pitanja o transparentnosti:
Kako su ta radna mjesta imenovana i odabrana?
Je li održana javna selekcija ili natječaj za radna mjesta?
Tko nosi odgovornost ako se sredstva ne troše učinkovito?
Takva pitanja nemaju direktne odgovore u javno dostupnim informacijama, što potiče sumnju u nedostatak transparentnosti.
🤔 Zašto otvoriti novi centar kad već postoji jedan?
Kao što smo vidjeli, Europe Direct Rijeka već djeluje u Rijeci i PGŽ‑u, s mandatom europskih institucija koji se nedavno produžio na narednih pet godina zbog ocjene kvalitete rada.
Dakle:
✔ Centar već postoji i pokriva isto područje.
✔ Njegov posao je ista funkcija informiranja, obrazovanja i komunikacije s građanima.
Unatoč tome, pokrenut je dodatni centar s vrlo sličnim ciljevima. To otvara pitanje:
👉 Je li «novi centar» stvarna potreba, ili samo administrativno rješenje kako bi se otvorio novi projekt, zaposlio novi tim i “aktiviralo” EU sredstva?
Takva situacija dovodi do kritike da se često kreiraju projekti na papiru koji imaju formalnu svrhu, ali u praksi dupliciraju funkcije i troše resurse bez jasne dodatne vrijednosti za građane.
💡 Što se doista događa i tko upravlja
Donedavno se već radilo o modelu gdje:
EU daje okvir i sredstva,
➡️ Lokalna institucija – ovdje PRIGODA ili županija – provodi projekt, zapošljava osoblje i upravlja aktivnostima.
➡️ Europska komisija nadgleda usklađenost s pravilima, ali ne bira osoblje, niti upravlja lokalnim procesima zaposlenja i organizacije.
Drugim riječima:
➡️ EU ne upravlja svakodnevnim radom centra.
➡️ Lokalni nositelj projekta odlučuje o strukturi, kadrovima i pristupu.
To znači da su izbori tko radi u centru, te kako se sredstva raspoređuju, u velikoj mjeri na lokalnoj strani — često bez dovoljno transparentnih procesa.
📉 Zaključak – legitiman resurs ili rasipanje?
Da, Europe Direct centri imaju svoju funkciju – informirati građane, promovirati EU politike i dati lokalnu kontakt točku.
Ali u slučaju novog centra u PGŽ‑u:
⚠️ Trošak od 195.000 € za pet godina — uz postojeći centar koji već radi u Rijeci — otvara pitanje dupliranja servisa.
⚠️ Nedostatak jasnih informacija o plaćama, zapošljavanju i transparentnosti odabira kadrova potiče opravdanu sumnju građana.
Bez jasnih pokazatelja da će centar stvarno dosegnuti veliku ciljnu skupinu, lako se može percipirati kao administrativna struktura s malo stvarnog utjecaja.
U konačnici, to je savršeno legitiman EU program, ali način na koji se implementira lokalno – bez jasne evaluacije potreba, transparentnosti i realne strategije – može dovesti do opravdane kritike da se radi o trošku koji ne donosi proporcionalnu vrijednost građanima.
Autor: I.P.
Novo EU “informacijsko središte” u Rijeci – stvarna vrijednost ili samo trošak?
U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Sretan Dan žena… ali samo na papiru? Žrtve nasilja u Rijeci i dalje bez prava
Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.
NOVI UDAR NA MLADE: Bijeli prah u slobodnoj prodaji – Je li ovo novi „Galaxy“ pod maskom energetika?
Hrvatskom se širi novi, iznimno uznemirujući trend među tinejdžerima. Nakon što smo se godinama borili s posljedicama tzv. „osvježivača zraka“ (Galaxy i slični sintetski kanabinoidi), na tržište je stigao novi proizvod koji koristi slične pravne praznine: energetski prah za udisanje kroz nos.
RIJEKA NA RUBU: Od "Grada tolerancije" do ulica straha i krvi
Dok se gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Ivom Rinčić i dalje služi predizbornim krilaticama o sigurnosti i zajedništvu, stvarnost na riječkim ulicama demantira ih na najbrutalniji mogući način. Ubojstvo, pucnjava, premlaćivanje osobe s invaliditetom i horor u centru grada – je li Rijeka postala grad koji je izgubio kontrolu?
PRAVNI APSURD NA RIJEČKI NAČIN: Tko zapravo vlada gradom – gradonačelnik ili "nepostojeća" tijela?
Dok se gradonačelnici Zagreba i Varaždina javno "drže za ruke" u borbi za autonomiju, u Rijeci svjedočimo opasnom presedanu. Je li moguće da gradska vlast, uz blagoslov Upravnog suda, ne zna tko donosi konačne odluke o prigovorima građana?
APEL ZA POMOĆ: U Rijeci nestao 17-godišnji Rafael Majdandžić, obitelj moli za bilo kakvu informaciju
Majka nestalog mladića poručila je putem Facebooka da je Rafael nađen!
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
Zašto koncert u sportskom objektu otvara pitanja javnog interesa
Najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dvorani mladosti u Rijeci otvorio je niz pitanja koja nadilaze glazbeni ukus, političke podjele ili osobni stav prema izvođaču. Riječ je o pitanju upravljačkih odluka Grada Rijeke, korištenja javnih prostora i mogućeg financijskog učinka na gradski proračun.
Je li Grad doista oštećen? Kako je Rijeka sama stvorila problem s zakupninama za knjižare
Odluka Grada Rijeke da od 2026. godine ukine mjeru 50-postotnog umanjenja zakupnine za knjižare, uz obrazloženje da je time gradski proračun oštećen i pozivom na zakonitost, otvara ozbiljna pitanja pravne logike, dosljednosti i stvarnih motiva gradske vlasti.
Add comment
Comments