Gdje je nestao Pučki pravobranitelj?

Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.

U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.

U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.

U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?

Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.

Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.

Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?

Građani, skrbnici i svi zainteresirani – pridružite se inicijativi za zaštitu prava osoba s invaliditetom!

Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.

Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.

U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.

U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.

Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.

U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).

U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti). 

Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.

Slučaj smrti pacijentice Joske Periša iz Zadra dobio je novi razvoj nakon što je Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske proveo ispitni postupak po pritužbi njezine kćeri Sofija Periša.

Portal ReStart donosi analizu trenutne situacije u Hrvatskoj oko cijepljenja protiv HPV-a, temeljem službenih podataka i promišljanja o javnoj komunikaciji.

Redakciji Restart portala obratio se građanin Bjelovara, Matija Farkaš (1977.), koji se nalazi u iznimno teškoj zdravstvenoj situaciji.

Dok se u medijima poput Faktografa širi narativ o "pohlepnim odvjetnicima" koji zarađuju na šutnji uprave, stvarna slika s Upravnog suda u Rijeci otkriva zastrašujuću istinu: sustav je dizajniran da građanina iscrpi, ponizi i na kraju ostavi bez ikakvog prava, dok se država i sudstvo međusobno štite.

Dok se kod "provjerenih kriminalaca" pazi na svaki detalj kako dijete ne bi doživjelo stres, kod majke koja javno progovara o nepravilnostima u HZSR-u, trauma djeteta postaje kolateralna žrtva. Tko je dopustio da više policajaca vrši pretres pred očima maloljetnika, i je li stvarni cilj bila potraga za dokazima ili – ušutkivanje?

Dok Hrvatska gubi svoje tradicionalne farme i domaće proizvođače, u pozadini se dogovaraju ogromne strane investicije u peradarsku industriju – s velikim ulaganjima, ali i sporom javnom raspravom o rizicima za okoliš i lokalnu zajednicu. U ovom izvještaju analiziramo ne samo projekt ukrajinske mega-farme u Sisačko-moslavačkoj županiji (SMŽ), već i širi problem zatvaranja hrvatskih farmi, dok se projekti velikih stranih korporacija intenzivno promiču.

Hrvatskom se širi novi, iznimno uznemirujući trend među tinejdžerima. Nakon što smo se godinama borili s posljedicama tzv. „osvježivača zraka“ (Galaxy i slični sintetski kanabinoidi), na tržište je stigao novi proizvod koji koristi slične pravne praznine: energetski prah za udisanje kroz nos.

​Nakon presude Upravnog suda Republike Hrvatske i najave povlačenja žalbe od strane Vlade, otvara se nova prilika za tisuće obitelji koje su izgubile svoje najmilije tijekom postupka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak.

Hrvatska se voli hvaliti europskim standardima inkluzivnog obrazovanja. No, iza sjajnih brošura krije se vojska potplaćenih entuzijasta koji za 750 eura mjesečno pokušavaju održati taj isti sustav na životu. Dok cijene najma stana dosežu iznose njihovih cijelih plaća, pomoćnici u nastavi postaju „socijalni slučajevi“ koji obrazuju našu djecu.

​Dok se gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Ivom Rinčić i dalje služi predizbornim krilaticama o sigurnosti i zajedništvu, stvarnost na riječkim ulicama demantira ih na najbrutalniji mogući način. Ubojstvo, pucnjava, premlaćivanje osobe s invaliditetom i horor u centru grada – je li Rijeka postala grad koji je izgubio kontrolu?

U Hrvatskoj se u posljednjih nekoliko godina vodi intenzivna javna rasprava o funkcioniranju sustava socijalne skrbi. Često se ističe kako veliki broj podataka, statističkih pokazatelja i administrativnih izvještaja ne odražava stvarnu dobrobit djece i obitelji.

Dok se u javnosti procesi izdvajanja djece iz obitelji često prezentiraju kao nužni činovi spašavanja, dublji pogled u praksu otkriva zabrinjavajuću mrežu birokratske samovolje, pravnih nelogičnosti i manjka transparentnosti. Kritičari sustava upozoravaju: "Zaštita prava djeteta" postala je floskula kojom se prikriva organizirano održavanje radnih mjesta i trošenje sredstava iz proračuna i EU fondova.

Što se događa kada sustav postane sam sebi svrha? Dok se ravnatelj riječkog KBC-a Alen Ružić seli u ministarsku fotelju, podsjećamo na ono što se događa "na terenu", u hodnicima gdje se odlučuje o sudbinama naše djece.

Slučaj majke i maloljetnog djeteta s poteškoćama u razvoju, koji su zajedno s ostalom djecom žrtve obiteljskog nasilja, eskalirao je u skandal gdje Ravnateljica HZSR i Područni ured Rijeka koriste pravna sredstva kako bi direktno opstruirali zakonsku zaštitu i prava.

Danas svjedočimo opasnom fenomenu. Mlađe generacije, razočarane stanjem u državi, kroničnim nedostatkom perspektive i osjećajem duboke nepravde, sve glasnije zazivaju duhove prošlosti. U njihovim očima, fašizam ili čvrsti autoritarni režimi postaju simboli "reda", dok se demokracija i liberalizam krive za apsolutno sve – od propasti industrije do moralnog rasula.

Povod za ovaj tekst su javni komentari koji lede krv u žilama. Suočeni sa sudbinama žena i djece kojima prijeti ulica, pojedinci se sakrivaju iza šokantne teze: "A što ako taj kapital hrani moje dijete? Zar bi netko trebao štititi interese tuđe djece na uštrb svoje rođene?"

Dok se politička scena u Hrvatskoj svakodnevno puni statistikama o rastu BDP-a i inflacije, jedan je Zadranin odlučio stvari sagledati iz drugog kuta – onog medicinskog. Mario Živković iz Zadra uputio je službeni e-mail Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, tražeći hitnu intervenciju za osobu koju naziva „Andrija Pleković“.

Događaji koji su uslijedili nakon osvajanja brončane medalje hrvatske rukometne reprezentacije u veljači 2026. godine ostat će zapamćeni kao jedan od najmračnijih trenutaka za hrvatsku demokraciju. Ono što je trebao biti trenutak nacionalnog ponosa, pretvoreno je u opasan presedan u kojem su sportaši, nacionalni savez i izvršna vlast zajednički zaobišli ustavni poredak Republike Hrvatske, koristeći metodu "zavadi pa vladaj" kako bi suspendirali zakone.

Dok se gradonačelnici Zagreba i Varaždina javno "drže za ruke" u borbi za autonomiju, u Rijeci svjedočimo opasnom presedanu. Je li moguće da gradska vlast, uz blagoslov Upravnog suda, ne zna tko donosi konačne odluke o prigovorima građana?

Dok djeca iz odgojnog doma na Cresu snimaju videe moleći za pomoć, Ministarstvo šalje generičke odgovore o "zaštiti privatnosti". Donosimo potresnu priču o tome kako je jedna od najljepših otočkih lokacija postala poprište straha i nasilja.

Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom „Sjena“ uputila je dramatičan apel Pravobranitelju za osobe s invaliditetom. U dopisu koji nosi težinu vapaja upomoć, udruga upozorava na stravične događaje u ustanovama, sustavno kršenje ljudskih prava i pasivnost nacionalnih institucija koja graniči s podržavanjem trenutnog, neodrživog stanja.

Majka nestalog mladića poručila je putem Facebooka da je Rafael nađen!

Šokantni videozapisi i poruke djece iz podružnice Centra za pružanje usluga u zajednici na Cresu otkrili su alarmantnu situaciju u kojem djeca bez roditeljske skrbi ili iz popravnog doma žive u uvjetima bez adekvatne podrške.

​Danas je uočen novi pokušaj masovne krađe podataka (phishing) usmjeren prema hrvatskim građanima. Napadači se lažno predstavljaju kao sustav e-Građani i šalju SMS poruke s ciljem krađe osobnih podataka i pristupa bankovnim računima.

​Dok se vrh sustava socijalne skrbi bavio smjenama i sudskim procesima oko bivše ravnateljice Silvije Kocijan, stvarni život u bivšem Odgojnom domu na Cresu postao je poprište straha. Najnovija snimka koja kruži među djecom ne prikazuje samo razbijene stvari i palicu kojom je udarana profesorica; ona prenosi najtežu moguću poruku onih koji tamo žive: "Nemojte završiti ovdje."

Iako su Vlada RH i resorno Ministarstvo obećavali da će Zakon o inkluzivnom dodatku donijeti "pojednostavljenje administracije", stvarnost s kojom se suočavaju najranjivije skupine društva dramatično je drugačija. Portal ReStart u posjedu je službenog odgovora Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji razotkriva razmjere zastoja u sustavu. 

Dok se domaće banke nalaze pod strogim nadzorom Hrvatske narodne banke, na našem tržištu nesmetano operiraju digitalni zajmodavci poput Ferratuma, Alfa Credit Teama i sličnih. Reklamiraju se brzinom i jednostavnošću, ali iza toga stoji sustav koji često graniči s lihvarenjem, koristeći pravne praznine unutar Europske unije.

Hrvatska 2026. godine proživljava vrhunac socijalnog cinizma. Dok se proračun puni zahvaljujući inflaciji, a plaće državnih dužnosnika rastu brzinom koja prkosi gravitaciji, sustav socijalne skrbi postao je poligon za strateško iscrpljivanje građana.

Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".

Dok novinarka i aktivistica preuzima punu odgovornost za svoje osobne pogreške, društvo ostaje nijemo na zastrašujuću činjenicu da je sustav kaznio žrtvu napada, a ne nasilnike. Je li nam lakše osuditi ljudski pad nego braniti ljudska prava?

Ustav Republike Hrvatske definira državu kao socijalnu, što bi u praksi trebalo značiti da sustav osigurava minimalne uvjete dostojanstvenog života, posebno za najranjivije skupine.