Gdje je nestao Pučki pravobranitelj?

Published on 28 August 2024 at 19:04

Uz brojne nepravilnosti u javnopravnom sustavu, siromaštvo i socijalnu obespravljenost, broj iseljenih građana, te pad demografije treba se zapitati "Gdje je nestao Pučki pravobranitelj?", radi li on uopće?

Ključna uloga Pučkog pravobranitelja je u zaštiti ljudskih prava i sloboda. Njegova glavna odgovornost je nadzirati rad državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima, te drugih tijela koja obavljaju javne službe, kako bi se osiguralo da postupaju u skladu sa zakonima i poštuju prava građana.

Glavne funkcije Pučkog pravobranitelja uključuju:

  1. Zaštita ljudskih prava i sloboda: Pravobranitelj istražuje pritužbe građana o kršenju njihovih prava od strane javnih tijela te predlaže mjere za uklanjanje tih povreda.

  2. Prijedlog zakonodavnih promjena: Pravobranitelj može predlagati izmjene zakona ili drugih propisa kako bi se unaprijedila zaštita ljudskih prava.

  3. Edukacija i promocija ljudskih prava: Pravobranitelj aktivno sudjeluje u podizanju svijesti o ljudskim pravima kroz razne edukativne aktivnosti i javne nastupe.

  4. Suradnja s međunarodnim tijelima: Pravobranitelj surađuje s međunarodnim organizacijama i institucijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, te prati provedbu međunarodnih standarda u Hrvatskoj.

  5. Podnošenje izvješća Saboru: Svake godine pravobranitelj podnosi izvješće Hrvatskom saboru o stanju ljudskih prava i zakonitosti rada javnih tijela, u kojem predlaže potrebne mjere za poboljšanje.

Pučki pravobranitelj djeluje neovisno o svim tijelima državne vlasti, što mu omogućuje da objektivno i nepristrano ispituje pritužbe građana i radi na zaštiti njihovih prava.

Kako je moguće da "prolaze" brojne nepravilnosti koje su uočili čak i neuki građani?

U osobnim sam predmetima shvatila da je Pučki pravobranitelj samo fikcija koja troši novac građana, na teret državnog proračua, te da su i sami dio pravosudnog sistema koji nema veze s odredbama zakona. te ni sami ne provode iste. Ovo su građani osjetili i sami u pitanju obveznog zdravstvenog osiguranja, koje im je ukinuto samo iz razloga što se mjenjala pravna osoba koja "predstavlja" HZZO, stoga su građani morali sklopiti nove Ugovore o obveznom osiguranju, s novom pravnom osobom, no uvijek istim i jedinim HZZO.

Dana 11. srpnja i ponovno 22. srpnja ove godine, pokušala sam se i o pitanju nepravilnosti i zaštite obratiti putem javnog medija, no do danas nisam zaprimila nikakvih odgovora. Osobnu email adresu Pučki pravobranitelj je zablokirao. 

Jednako iskustvo djelim i u pitanju Pučkog pravobranitelja za djecu. 

Pučkog pravobranitelja nema, on je samo sjena korumpiranog pravosudnog sistema, a građani su poptpuno nezaštićeni od službenih ovlasti i moći - posebno ukoliko su prijavili uočene nepravilnosti

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Republika Hrvatska bila je obvezna donijeti Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti na temelju Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, poznate kao Direktiva o zaštiti zviždača.

Ova direktiva postavila je okvir za zaštitu prijavitelja nepravilnosti na razini Europske unije, s ciljem usklađivanja i osiguranja minimalnih standarda zaštite zviždača u svim državama članicama. Direktiva pokriva širok spektar područja, uključujući javnu nabavu, financijske usluge, sprječavanje pranja novca, javno zdravlje, zaštitu okoliša, zaštitu potrošača, te zaštitu privatnosti i podataka.

Hrvatska je, u skladu s ovom direktivom, prilagodila svoje zakonodavstvo i usvojila Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kako bi osigurala učinkovitu zaštitu zviždača, uspostavila mehanizme za prijavljivanje nepravilnosti i omogućila zaštitu prijavitelja od odmazde, sukladno zahtjevima i standardima propisanim direktivom.

Nažalost, u praksi Hrvatska nije prilagodila odredbe nacionalnih zakona i tijela ne postupaju po istom, a o svemu sam pisala u ranijem članku, koji se nalazi na linku: https://www.restartaj.org/pravni-sustav-rh/temeljna-ljudska-prava-i-slobode/1948715_zakon-o-puckom-pravobranitelju-nije-uskladen-sa-zakonom-o-zastiti-prijavitelja-nepravilnosti

Upravna tijela predstavljaju da se zakon odnosi samo na osobe u radnom odnosu kod pojedinog upravnog tijela - što je točno s obzirom da su naša upravna tijela pravne osobe s OIB-om, svi smo u radnom odnosu s njima. Na ovaj način izbjegava se zaštiti neuku stranku koja misli da zaista mora biti na radu i zaposlena u upravnom tijelu. 

Zbog navedene promjene pravne osobe u primjeru HZZO mnogi su građani ostali bez obveznog zdravstvenog osiguranja i sama sam bila 4 mjeseca bez istog, no HZZO smatra da svejedno trebam platiti doprinost za zdravstveno za period kada na isti nisam imala pravo. Prema Ustavu, svaki građanin ima pravo na zdravstveno osiguranje, stoga je "pravnim malverzacijama" oko pravne osobe i OIB-a HZZO grubo prekršeno Ustavno pravo građana. Pučki pravobranitelj je zaprimio više od 130 prijava, i nije pravovremeno zaštitio prava građana. Naravno, nadoknade za štete nema. 

Znate li vi gdje je nestao Pučki pravobranitelj?

Autor: I.P.



Gdje je nestao Pučki pravobranitelj?

Ključna uloga Pučkog pravobranitelja je u zaštiti ljudskih prava i sloboda. Njegova glavna odgovornost je nadzirati rad državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima, te drugih tijela koja obavljaju javne službe, kako bi se osiguralo da postupaju u skladu sa zakonima i poštuju prava građana.

Read more »

Akt Ministarstva pravosuđa i uprave o zaštiti od postupanja javnopravnih tijela

S obzirom na više raznih događaja i propusta u upravnim tijelima, upitala sam za javnost, zbog čega nema pravno valjanog puta za zaštitu od kaznenih djela i/ili štete koja ista počine nad građanima u svojstvu službe, odnosno zbog čega državno odvjetništvo ne postupa kada su u pitanju kaznene prijave službenih i/ili stručnih osoba zaposlenih pri tijelu, pa čak i kada su jasno dokazne.

Read more »

Neovlašteno audio snimanje u službenom postupku - kazneno djelo ili pravo na zaštitu u javno pravnim postupcima

Snimanje razgovora bez suglasnosti druge strane u Hrvatskoj može predstavljati kazneno djelo ili građansku povredu privatnosti. Postoji nekoliko zakonskih osnova na koje se osoba može pozvati ako smatra da je njezina privatnost povrijeđena neovlaštenim snimanjem. Stoga je važno osigurati da su sve strane obaviještene i da daju svoj pristanak prije nego što se započne snimanje razgovora.

Read more »

Zaštita prijavitelja nepravilnosti

Prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na zaštitu od bilo kakvih oblika odmazde, diskriminacije ili nepoštenog tretmana zbog prijave nepravilnosti. Ovo uključuje zaštitu od otkaza, degradacije, prijetnji, i drugih oblika uznemiravanja.

Read more »

Zaboravljen od socijalnog sustava: Živi u vlažnoj kući bez struje, a zbog kronične bolest struja mu je potrebna za korištenje uređaja s kisikom 16 h dnevno

Matija Farkaš iz Bjelovara obratio se Portalu za pomoć u rješavanju socijalnog problema, ne traži puno, već osnovno i potrebno za zdravlje. Matija živi sa nevjenčanom suprugom koja skrbi o njemu i pomaže mu u svakodnevnim aktivnostima. Matija boluje od kronične opstruktivne plućne bolesti, te kao 100 % posto invalid s Bartolovim indeksom 30 proglašen je trajno ne sposobnim za rad. 

Read more »

Poziv na potpis peticije za dostavu jela svim korisnicima usluga Pučke kuhinje u Rijeci

U Pučkoj kuhinji Grada Rijeke najpotrebitiji svakodnevno mogu dobiti besplatan obrok. Obroci su raznovrsni i optimalne energetske vrijednosti. Građani ih preuzimaju svakodnevno u vrijeme ručka (za vikend se pripremaju tzv. lunch-paketi koji se preuzimaju petkom), na dvije gradske lokacije (klubovi starijih osoba Potok i Belveder koji djeluju pri Domu za starije osobe Kantrida Rijeka) dokle god im takva pomoć treba. Obroke priprema Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka, a zdravstvenu ispravnost jamči Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a.

Read more »

Budi li se Hrvatska? Dva rujanska prosvjeda – glas mladih i zaštita kulture

Zagreb ovog rujna postaje središte društvenih poruka: dva najavljena prosvjeda na Trgu bana Josipa Jelačića jasno ukazuju na porast građanske angažiranosti i zabrinutosti s različitih strana društva. Međutim, dok su poruke glasa “mladih” i “kulture” snažne, postavlja se pitanje – je li to početak buđenja ili tek površno zagrijavanje društvenog konteksta?

Read more »

Reakcija načelnika PU PGŽ na slučaj fotografiranja policijskog vozila na javnoj površini

Nakon nedavnog incidenta u Rijeci, gdje sam kao nakladnik i novinar portala ReStart fotografirala policijsko vozilo parkirano na javnoj površini, načelnik Policijske uprave Primorsko-goranske županije (PU PGŽ) izdao je službeno očitovanje. U njemu navodi da je policijska službenica temeljem vlastitih zapažanja primjenjivala policijske ovlasti, zaustavila me s zahtjevom za brisanje fotografije i zbog slikanja javne površine. Prema njegovim riječima, službenica je postupala u cilju prikupljanja obavijesti i utvrđivanja činjeničnog stanja vezanog za provođenje zadaća osiguranja objekta sjedišta PU. 

Read more »

Jesmo li slobodni ako je izbor samo privid?

Kada spomenemo riječ totalitarizam, većini na pamet padnu slike iz povijesti – Hitler, Mussolini, Staljin. Logori, jednopartijski sustavi, zabrane govora i misli. To su bile otvorene diktature u kojima se znalo: slobode nema, vlast je apsolutna.

Read more »

Kada brojke šute, stigmatizacija progovara

Nedavni članak portala Express pod naslovom "Zatvori su nam krcati: Dobar dio čine istražni zatvorenici, a neki od njih su zaglavili zbog lažnih optužbi" potaknuo je zabrinutost stručnjaka i aktivista koji se zalažu za prava žrtava nasilja. Tekst insinuira kako velik broj ljudi završava u istražnom zatvoru zbog lažnih prijava, a pritom potpuno zanemaruje kontekst sigurnosti i zaštite žena koje su pretrpjele nasilje.

Read more »

Grad i Autotrolej o imenovanju Dijane Trošelj: “Nemamo saznanja” – odgovori bez potpisa i službenog dopisa

Nakon nedavne objave Grada Rijeke o imenovanju Dijane Trošelj za vršiteljicu dužnosti direktorice komunalnog društva KD Autotrolej d.o.o., našoj redakciji pristiglo je više apela sadašnjih i bivših zaposlenika tog poduzeća. U njima izražavaju zabrinutost zbog, kako navode, dugogodišnjeg štetnog ponašanja prema podređenima – uključujući optužbe za mobing, vrijeđanje, zloupotrebu položaja i psihičko zlostavljanje, što je navodno dovelo do bolovanja, psihijatrijskih intervencija i odlazaka radnika iz tvrtke.

Read more »

Alternativa Rinčić ili IPAK Marko – tko je zapravo na vlasti?

Na prvi pogled, izbori su donijeli promjenu. Kandidatkinja nezavisne liste Iva Rinčić slavila je kao "alternativa", uz najavu novog smjera i transparentnijeg upravljanja gradom. No samo nekoliko tjedana nakon izbora, sjednice Gradskog vijeća i potezi pojedinih aktera otkrivaju drugačiju realnost: vlast u Rijeci, čini se, nije prešla iz ruku bivših u ruke novih, već je ostala u krugu istih – pod novim licima.

Read more »

Podrška osobama s invaliditetom: Zaustavimo nasilje i zatražimo strože kazne!

Na portalu Restart već smo pisali o alarmantnim slučajevima nasilja nad osobama s invaliditetom, koje pogađa i njih same, ali i njihovu obitelj i zajednicu. Psihičko i fizičko nasilje nad ovom ranjivom skupinom, nažalost, još uvijek ostaje nedovoljno prepoznato i sankcionirano. Zato želimo pružiti punu podršku inicijativi Danijele Ćuk, koja je pokrenula online peticiju “Podrška osobama s invaliditetom – zaustavimo nasilje“.

Read more »

Add comment

Comments

There are no comments yet.