Dok novinarka i aktivistica preuzima punu odgovornost za svoje osobne pogreške, društvo ostaje nijemo na zastrašujuću činjenicu da je sustav kaznio žrtvu napada, a ne nasilnike. Je li nam lakše osuditi ljudski pad nego braniti ljudska prava?
U svijetu koji vapi za "istinom i pravdom", rijetki su trenuci kada tu istinu dobijemo u njezinu najsirovijem obliku – onom ljudskom. Melita Vrsaljko, novinarka koja je godinama bila glas onih koje nitko ne čuje, nedavno se obratila javnosti. Nije tražila opravdanja niti se skrivala iza eufemizama. Priznala je osobne prekršaje, uputila iskrenu ispriku i jasno poručila: za svoje ću postupke odgovarati pred sudom.
No, dok ona stoji pred ogledalom vlastite odgovornosti, postavlja se neugodno pitanje: Kada će se javnost ispričati njoj?
Selektivna pravda i "zastrašujuće" presude
Podsjetimo, Melita Vrsaljko nedavno je na sudu proglašena krivom zbog incidenta u kojem se zapravo branila dok je obavljala svoj novinarski posao. Kako prenosi Portal Novosti, riječ je o presudi koja ledi krv u žilama svakome tko drži do slobode govora. Sustav je, u apsurdnom obratu, fokus stavio na njezinu reakciju u trenutku ugroženosti, umjesto na brutalnost onih koji su je napali, otimali joj opremu i zastrašivali je na radnom mjestu.
Gdje je tada bila glasna podrška javnosti? Gdje su bili oni koji danas revno komentiraju njezine osobne propuste?
Paradoks "savršene žrtve"
Čini se da naše društvo priznaje pravo na zaštitu samo "savršenim žrtvama". Onog trenutka kada pojedinac pokaže da je samo čovjek – sa svim svojim slabostima, stresovima i pogreškama – javnost mu spremno okreće leđa.
Mnogi su bili najglasniji u osudi njezine vožnje pod utjecajem alkohola, koristeći taj trenutak slabosti da retroaktivno obezvrijede svu njezinu borbu i stradavanje. Lakše je moralizirati nad nečijim padom nego priznati kolektivni neuspjeh: dopustili smo da jedna novinarka bude napadnuta, a zatim i pravno prokazana jer se usudila braniti.
Isprika kao čin integriteta
Isprika Melite Vrsaljko nije samo čin osobne kulture; to je demonstracija integriteta koji kronično nedostaje našim institucijama. Dok se ona ispričava, sustav koji ju je iznevjerio ostaje bez riječi. Dok ona preuzima odgovornost, javnost koja ju je ostavila na cjedilu dok je bila žrtva, radije bira liniju manjeg otpora – osudu umjesto empatije.
Ljudski je pogriješiti, ali je isto tako ljudski priznati pogrešku i ispraviti je. Melita je svoj dio odradila. Hoće li javnost ikada smjeti stati iza "sirove, ljudske istine" i podržati osobu koja se borila za sve nas, čak i kad nije savršena?
Vrijeme je da prestanemo tražiti dlaku u jajetu onih koji se izlažu za opće dobro i počnemo postavljati pitanja onima koji dopuštaju da se nasilje nad radom novinara pretvori u kaznu za žrtvu.
Opaska uredništva: Šira slika jedne "krivnje"
Dok izvještavamo o osobnim pogreškama Melite Vrsaljko, koje su neosporne i za koje je sama preuzela odgovornost, smatramo važnim ukazati na kontekst koji je prethodio njezinom javnom "padu".
Javnosti je ostala gotovo nepoznata činjenica da je ova novinarka nedavno na sudu proglašena krivom za narušavanje javnog reda i mira u incidentu u kojem je zapravo bila žrtva fizičkog napada tijekom obavljanja novinarskog zadatka (slučaj Nadin). Presuda u kojoj je kažnjena žrtva koja se branila, umjesto nasilnika koji su je ugrozili, predstavlja zastrašujući presedan za medijske slobode.
Postavlja se pitanje: koliko je institucionalna nepravda i nedostatak zaštite pridonio psihološkom stanju i kasnijim nepromišljenim postupcima pojedinca? Je li lakše osuditi "pravu sliku elite" nego stati u obranu žrtve koja se usudila raditi svoj posao u neprijateljskom okruženju?
Istina je rijetko jednostrana, a put od aktivistice do osuđenice često je popločan šutnjom onih koji su je trebali zaštititi.
Autor: I.P.
Cijena ljudskosti: Zašto se Melita Vrsaljko ispričala, a javnost i dalje šuti?
Dok novinarka i aktivistica preuzima punu odgovornost za svoje osobne pogreške, društvo ostaje nijemo na zastrašujuću činjenicu da je sustav kaznio žrtvu napada, a ne nasilnike. Je li nam lakše osuditi ljudski pad nego braniti ljudska prava?
80 DANA ZATVORA ZA NOVINARKU FAKTOGRAFA? Teško pijanstvo i odbijanje testa na droge razotkrili pravu sliku „elite”
Dok se portal Faktograf svakodnevno postavlja u ulogu vrhovnog arbitra istine, morala i društvene odgovornosti, njihovi vlastiti kadrovi na terenu pokazuju potpuno drugo lice. Najnoviji incident novinarke Faktografa, Melite Vrsaljko, zoran je prikaz onoga što se događa kada se „elita” koja drugima drži prodike susretne sa stvarnošću i zakonom.
ANALIZA JEDNOG PRITISKA: Kada "javni interes" postane alat za osobne obračune i prijetnje tužbama
Urednička napomena: Objava detalja komunikacije između novinara čin je kojem portal ReStart pribjegava samo u iznimnim situacijama. U ovom slučaju, odlučili smo javno dokumentirati pritiske g. Hrvoja Bajle jer smatramo da razina agresivnosti, prijetnji tužbama i pokušaja izravnog utjecaja na uredničku politiku nadilazi okvire privatnog spora.
Kad novinarstvo postane 'Mamin blog': Slučaj Hrvoja Bajla i Zadar Newsa
U eri digitalnih medija, granice između ozbiljnog novinarstva i senzacionalističkog tračanja sve su zamućenije. Nedavni slučaj Hrvoja Bajla, novinara i glavnog urednika portala Zadar News, zorno ilustrira zabrinjavajući trend srozavanja medijske etike u potrazi za klikovima i pažnjom javnosti. Kao osnivačica malog, neovisnog portala restartaj.org, koja se, poput mnogih građana, bori protiv korupcije i za javni interes, s posebnim sam zanimanjem pratila rad gospodina Bajla, vjerujući u njegovu predanost istim idealima. Međutim, njegovo postupanje u slučaju navodnog obiteljskog nasilja, neodoljivo podsjeća na metode koje koristi notorni "Mamin blog", gdje se privatni životi i obiteljske drame izlažu javnosti pod krinkom "istine" i "javnog interesa", a zapravo služe za prikupljanje pratitelja i samopromociju.
SLAPP tužbe u Hrvatskoj: kako prepoznati i zaštititi se od pravnih prijetnji koje guše slobodu izražavanja
Izvor fotografije: https://mpudt.gov.hr/slapp-tuzbe/30105
Zašto na mnogim aplikacijama nema Hrvatske, a Srbija je redovito navedena?
Ako ste se ikada pokušali registrirati na nekoj aplikaciji ili internetskoj platformi i uočili da u popisu država nema Hrvatske, niste jedini. I dok Srbija gotovo uvijek ima svoje mjesto na listi, Hrvatska je često izostavljena. Zašto je to tako?
Kako nastaju lažni citati i zašto nas pogađaju: primjer s portala Sve za ženu
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama širi se objava u kojoj se poznatom psihologu Mihailu Labkovskom pripisuje rečenica:
UPOZORENJE NA PRIJEVARU – lažno predstavljanje humanitarne udruge!
📌 Na tim stranicama prikupljaju se novčane donacije na osobni račun na ime Anja Smotlak te putem Aircash računa, što je u suprotnosti sa zakonskom obavezom transparentnog i nadziranog prikupljanja donacija.
Od ponosa do linča – kako je influencerica Kristina Hitrec izgubila povjerenje javnosti
Na portalu ReStart godinama ukazujemo na zloupotrebu položaja, moći i platformi – bilo da se radi o državnim institucijama ili pojedincima s velikim dosegom. No ono što se događa posljednjih mjeseci prelazi granice puke nesuglasice i ulazi u prostor ozbiljne digitalne manipulacije i javnog linča.
Tko ima pravo odlučivati tko zaslužuje pomoć?
Foto: Portal ReStart
Apel za prekid internetskog nasilja u slučaju Tihane Šorman: čekajmo očitovanja i postupajmo odgovorno
Foto: Portal ReStart
Kleveta koja zabavlja? Kada “mamin blog” koristi moć za ismijavanje umjesto ispravka
Foto: Portal ReStart
Add comment
Comments