Izvor fotografije: https://mpudt.gov.hr/slapp-tuzbe/30105
U svijetu medija, aktivizma i javnog izražavanja sve češće se susrećemo s tzv. SLAPP tužbama – “Strategic Lawsuit Against Public Participation” ili strategijskim tužbama protiv sudjelovanja javnosti. Iako pojam dolazi iz američkog pravnog sustava, Hrvatska je nedavno regulirala ovu vrstu zloupotrebe pravosuđa.
Što je SLAPP tužba?
SLAPP tužba nije običan sudski spor. Cilj tužitelja nije ostvarivanje stvarnog prava, nego:
➡️ ušutkati pojedinca ili grupu koja kritizira ili javno izražava mišljenje,
➡️ iscrpiti tuženika financijski i psihološki,
➡️ zastrašiti druge da ne uključe kritiku u javni diskurs.
Često meta SLAPP-a postaju novinari, aktivisti, članovi civilnog društva, istraživači ili akademici, dok su tužitelji obično moćni subjekti poput korporacija, političara ili državnih tijela.
Tipični obrasci i znakovi SLAPP tužbi
Prepoznati SLAPP tužbu može biti izazovno, no postoje određeni pokazatelji:
⚠️ Neprecizni ili pretjerani zahtjevi – tužbe s visokim odštetnim zahtjevima koji nemaju osnovu u stvarnom štetnom događaju.
⚠️ Tužba odmah nakon javnog istupa – primjerice kritika tvrtke ili institucije u medijima ili na društvenim mrežama.
⚠️ Zastrašivanje i prijetnje – tužitelj ili njegovi zastupnici koriste prijetnje ili pritisak da ušutkaju kritičara.
Višestruki postupci ili zloupotreba pravnih taktika – uključuju odgađanje postupka, prijevarno biranje nadležnog suda ili podizanje više povezanih tužbi.
Primjeri iz prakse
➡️ Aktivist objavljuje članak o zagađenju okoliša. Tvornica ga tuži za klevetu i traži visoku odštetu, iako aktivist iznosi javno dostupne činjenice. Cilj tužbe nije pobjeda na sudu, nego ušutkavanje kritičara.
➡️ Lokalni bloger kritizira gradsku javnu nabavu. Gradska uprava pokreće postupak tvrdeći da je objava štetna za ugled institucije, iako kritika spada u javni interes.
Zaštita i prava u Hrvatskoj
Hrvatska je regulirala SLAPP tužbe kroz mjere koje prepoznaju zloupotrebu sudskog postupka protiv javnog djelovanja:
✔️ Pravna pomoć i odbačaj tužbi – osobe koje su meta SLAPP-a mogu tražiti od suda odbacivanje tužbe zbog zloupotrebe prava.
✔️ Obavještavanje javnosti – podizanje svijesti i medijska podrška može smanjiti pritisak i zastrašivanje.
✔️ Suradnja s organizacijama civilnog društva – udruge i novinarske organizacije pružaju resurse, savjete i podršku u suočavanju s SLAPP tužbama.
Zaključak
SLAPP tužbe nisu samo pravni problem – one su prijetnja demokraciji i slobodi izražavanja. Prepoznavanje tipičnih obrazaca i znakova upozorenja ključno je za sve koji žele sudjelovati u javnom diskursu, bilo kroz medije, aktivizam ili društvene mreže. Medijska pismenost uključuje i svijest o pravnim pritiscima koji mogu ograničiti slobodu govora.
Za više informacija i obrazovne materijale o SLAPP tužbama u Hrvatskoj, posjetite službenu stranicu Ministarstva pravde: SLAPP tužbe.
Autor: I.P.
OPREZ: Novi val SMS prijevara cilja korisnike sustava e-Građani
Danas je uočen novi pokušaj masovne krađe podataka (phishing) usmjeren prema hrvatskim građanima. Napadači se lažno predstavljaju kao sustav e-Građani i šalju SMS poruke s ciljem krađe osobnih podataka i pristupa bankovnim računima.
Cijena ljudskosti: Zašto se Melita Vrsaljko ispričala, a javnost i dalje šuti?
Dok novinarka i aktivistica preuzima punu odgovornost za svoje osobne pogreške, društvo ostaje nijemo na zastrašujuću činjenicu da je sustav kaznio žrtvu napada, a ne nasilnike. Je li nam lakše osuditi ljudski pad nego braniti ljudska prava?
80 DANA ZATVORA ZA NOVINARKU FAKTOGRAFA? Teško pijanstvo i odbijanje testa na droge razotkrili pravu sliku „elite”
Dok se portal Faktograf svakodnevno postavlja u ulogu vrhovnog arbitra istine, morala i društvene odgovornosti, njihovi vlastiti kadrovi na terenu pokazuju potpuno drugo lice. Najnoviji incident novinarke Faktografa, Melite Vrsaljko, zoran je prikaz onoga što se događa kada se „elita” koja drugima drži prodike susretne sa stvarnošću i zakonom.
ANALIZA JEDNOG PRITISKA: Kada "javni interes" postane alat za osobne obračune i prijetnje tužbama
Urednička napomena: Objava detalja komunikacije između novinara čin je kojem portal ReStart pribjegava samo u iznimnim situacijama. U ovom slučaju, odlučili smo javno dokumentirati pritiske g. Hrvoja Bajle jer smatramo da razina agresivnosti, prijetnji tužbama i pokušaja izravnog utjecaja na uredničku politiku nadilazi okvire privatnog spora.
Kad novinarstvo postane 'Mamin blog': Slučaj Hrvoja Bajla i Zadar Newsa
U eri digitalnih medija, granice između ozbiljnog novinarstva i senzacionalističkog tračanja sve su zamućenije. Nedavni slučaj Hrvoja Bajla, novinara i glavnog urednika portala Zadar News, zorno ilustrira zabrinjavajući trend srozavanja medijske etike u potrazi za klikovima i pažnjom javnosti. Kao osnivačica malog, neovisnog portala restartaj.org, koja se, poput mnogih građana, bori protiv korupcije i za javni interes, s posebnim sam zanimanjem pratila rad gospodina Bajla, vjerujući u njegovu predanost istim idealima. Međutim, njegovo postupanje u slučaju navodnog obiteljskog nasilja, neodoljivo podsjeća na metode koje koristi notorni "Mamin blog", gdje se privatni životi i obiteljske drame izlažu javnosti pod krinkom "istine" i "javnog interesa", a zapravo služe za prikupljanje pratitelja i samopromociju.
SLAPP tužbe u Hrvatskoj: kako prepoznati i zaštititi se od pravnih prijetnji koje guše slobodu izražavanja
Izvor fotografije: https://mpudt.gov.hr/slapp-tuzbe/30105
Zašto na mnogim aplikacijama nema Hrvatske, a Srbija je redovito navedena?
Ako ste se ikada pokušali registrirati na nekoj aplikaciji ili internetskoj platformi i uočili da u popisu država nema Hrvatske, niste jedini. I dok Srbija gotovo uvijek ima svoje mjesto na listi, Hrvatska je često izostavljena. Zašto je to tako?
Kako nastaju lažni citati i zašto nas pogađaju: primjer s portala Sve za ženu
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama širi se objava u kojoj se poznatom psihologu Mihailu Labkovskom pripisuje rečenica:
UPOZORENJE NA PRIJEVARU – lažno predstavljanje humanitarne udruge!
📌 Na tim stranicama prikupljaju se novčane donacije na osobni račun na ime Anja Smotlak te putem Aircash računa, što je u suprotnosti sa zakonskom obavezom transparentnog i nadziranog prikupljanja donacija.
Od ponosa do linča – kako je influencerica Kristina Hitrec izgubila povjerenje javnosti
Na portalu ReStart godinama ukazujemo na zloupotrebu položaja, moći i platformi – bilo da se radi o državnim institucijama ili pojedincima s velikim dosegom. No ono što se događa posljednjih mjeseci prelazi granice puke nesuglasice i ulazi u prostor ozbiljne digitalne manipulacije i javnog linča.
Tko ima pravo odlučivati tko zaslužuje pomoć?
Foto: Portal ReStart
Apel za prekid internetskog nasilja u slučaju Tihane Šorman: čekajmo očitovanja i postupajmo odgovorno
Foto: Portal ReStart
Add comment
Comments