Zašto je važno provjeravati izvore prije nego što povjerujemo u viralne objave

U posljednje vrijeme na društvenim mrežama širi se objava u kojoj se poznatom psihologu Mihailu Labkovskom pripisuje rečenica:
> „Žena koja sjedi kući i brine o domaćinstvu i djeci PONIŽAVA SEBE.“
Ova rečenica izazvala je snažne reakcije – od ljutnje do podrške, od rasprava do vrijeđanja. Objavu je plasirao portal Sve za ženu, a link vodi na članak „12 mudrosti Labkovskog“. Međutim, pažljivim čitanjem teksta otkrivamo da ovakav citat uopće ne postoji.
Kako nastaju ovakve manipulacije?
1. Clickbait strategija – dramatičan citat privlači pažnju i potiče emocije, pa ljudi češće dijele objavu.
2. Selektivno tumačenje – izjava se izvuče iz konteksta i prilagodi tako da zvuči provokativnije.
3. Pripisivanje autoritetu – kada se izmišljeni citat veže uz poznatog psihologa, on dobiva na težini i ljudi mu lakše povjeruju.

Izvor fotografije: https://www.facebook.com/share/1LvhGYgzAA/
Zašto je ovo opasno?
Štetni stereotipi – citat ponižava žene koje brinu o obitelji i djeci, stvarajući osjećaj krivnje ili manje vrijednosti.
Pogrešna percepcija autora – Labkovski u stvarnosti govori o samopouzdanju i granicama u vezama, a ne o ulozi majki i domaćica.
Narušavanje povjerenja u medije – kada se otkrije da je citat izmišljen, ljudi gube povjerenje u medije općenito, ne samo u konkretni portal.
Kako se zaštititi od dezinformacija?
1. Uvijek otvorite link – ne oslanjajte se samo na sliku ili citat u objavi.
2. Provjerite izvor – pogledajte nalazi li se rečenica zaista u tekstu.
3. Razmišljajte kritički – ako nešto zvuči pretjerano, vjerojatno i jest.
4. Usporedite s drugim izvorima – poznate osobe obično imaju provjerljive intervjue, knjige ili citate.
Zaključak
Ovaj primjer jasno pokazuje kako jedan lažni citat može pokrenuti lavinu negativnih reakcija i narušiti dostojanstvo žena i djece. Upravo zato medijska pismenost nije luksuz nego nužnost.
Lažni citati nisu bezazleni – oni oblikuju javno mišljenje, potiču sukobe i ostavljaju trag u društvu. Naša je odgovornost da ih prepoznamo, zaustavimo i tražimo od medija veću odgovornost.
Autor: I.P.
Kako nastaju lažni citati i zašto nas pogađaju: primjer s portala Sve za ženu
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama širi se objava u kojoj se poznatom psihologu Mihailu Labkovskom pripisuje rečenica:
UPOZORENJE NA PRIJEVARU – lažno predstavljanje humanitarne udruge!
📌 Na tim stranicama prikupljaju se novčane donacije na osobni račun na ime Anja Smotlak te putem Aircash računa, što je u suprotnosti sa zakonskom obavezom transparentnog i nadziranog prikupljanja donacija.
Od ponosa do linča – kako je influencerica Kristina Hitrec izgubila povjerenje javnosti
Na portalu ReStart godinama ukazujemo na zloupotrebu položaja, moći i platformi – bilo da se radi o državnim institucijama ili pojedincima s velikim dosegom. No ono što se događa posljednjih mjeseci prelazi granice puke nesuglasice i ulazi u prostor ozbiljne digitalne manipulacije i javnog linča.
Tko ima pravo odlučivati tko zaslužuje pomoć?
Foto: Portal ReStart
Apel za prekid internetskog nasilja u slučaju Tihane Šorman: čekajmo očitovanja i postupajmo odgovorno
Foto: Portal ReStart
Kleveta koja zabavlja? Kada “mamin blog” koristi moć za ismijavanje umjesto ispravka
Foto: Portal ReStart
Digitalni linč: Kako prepoznati, zaštititi se i pokrenuti pravne postupke
Foto: Portal ReStart
Dvojna mjerila – Ako influenceri vrijeđaju pratitelje, vrijede li ista pravila?
Foto: https://share.google/4eIZw2FSu6kQWe42C
OPASNA MOĆ UTJECAJA: Kada influenceri sa stotinu tisuća pratitelja šire govor mržnje
Foto: https://www.facebook.com/share/1Z5UR87fXL/
Nasilje preko interneta ili mobilnog telefona
Izvor fotografije: https://www.zjz-zadar.hr/zdrav-zivot/djeca-mladi/435
Zašto se ne smije obavljati funkcija javnog medija bez koncesije?
FOTO: Portal ReStart, I.P.
Medijska pismenost i zašto je ona važna?
U suvremenom društvu, mediji imaju veliki utjecaj na naše mišljenje, stavove, odluke i ponašanje. Medijska pismenost pomaže ljudima da budu:
Add comment
Comments