Zašto je važno provjeravati izvore prije nego što povjerujemo u viralne objave
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama širi se objava u kojoj se poznatom psihologu Mihailu Labkovskom pripisuje rečenica:
> „Žena koja sjedi kući i brine o domaćinstvu i djeci PONIŽAVA SEBE.“
Ova rečenica izazvala je snažne reakcije – od ljutnje do podrške, od rasprava do vrijeđanja. Objavu je plasirao portal Sve za ženu, a link vodi na članak „12 mudrosti Labkovskog“. Međutim, pažljivim čitanjem teksta otkrivamo da ovakav citat uopće ne postoji.
Kako nastaju ovakve manipulacije?
1. Clickbait strategija – dramatičan citat privlači pažnju i potiče emocije, pa ljudi češće dijele objavu.
2. Selektivno tumačenje – izjava se izvuče iz konteksta i prilagodi tako da zvuči provokativnije.
3. Pripisivanje autoritetu – kada se izmišljeni citat veže uz poznatog psihologa, on dobiva na težini i ljudi mu lakše povjeruju.
Izvor fotografije: https://www.facebook.com/share/1LvhGYgzAA/
Zašto je ovo opasno?
Štetni stereotipi – citat ponižava žene koje brinu o obitelji i djeci, stvarajući osjećaj krivnje ili manje vrijednosti.
Pogrešna percepcija autora – Labkovski u stvarnosti govori o samopouzdanju i granicama u vezama, a ne o ulozi majki i domaćica.
Narušavanje povjerenja u medije – kada se otkrije da je citat izmišljen, ljudi gube povjerenje u medije općenito, ne samo u konkretni portal.
Kako se zaštititi od dezinformacija?
1. Uvijek otvorite link – ne oslanjajte se samo na sliku ili citat u objavi.
2. Provjerite izvor – pogledajte nalazi li se rečenica zaista u tekstu.
3. Razmišljajte kritički – ako nešto zvuči pretjerano, vjerojatno i jest.
4. Usporedite s drugim izvorima – poznate osobe obično imaju provjerljive intervjue, knjige ili citate.
Zaključak
Ovaj primjer jasno pokazuje kako jedan lažni citat može pokrenuti lavinu negativnih reakcija i narušiti dostojanstvo žena i djece. Upravo zato medijska pismenost nije luksuz nego nužnost.
Lažni citati nisu bezazleni – oni oblikuju javno mišljenje, potiču sukobe i ostavljaju trag u društvu. Naša je odgovornost da ih prepoznamo, zaustavimo i tražimo od medija veću odgovornost.
Autor: I.P.
OPREZ: Novi val SMS prijevara cilja korisnike sustava e-Građani
Danas je uočen novi pokušaj masovne krađe podataka (phishing) usmjeren prema hrvatskim građanima. Napadači se lažno predstavljaju kao sustav e-Građani i šalju SMS poruke s ciljem krađe osobnih podataka i pristupa bankovnim računima.
Cijena ljudskosti: Zašto se Melita Vrsaljko ispričala, a javnost i dalje šuti?
Dok novinarka i aktivistica preuzima punu odgovornost za svoje osobne pogreške, društvo ostaje nijemo na zastrašujuću činjenicu da je sustav kaznio žrtvu napada, a ne nasilnike. Je li nam lakše osuditi ljudski pad nego braniti ljudska prava?
80 DANA ZATVORA ZA NOVINARKU FAKTOGRAFA? Teško pijanstvo i odbijanje testa na droge razotkrili pravu sliku „elite”
Dok se portal Faktograf svakodnevno postavlja u ulogu vrhovnog arbitra istine, morala i društvene odgovornosti, njihovi vlastiti kadrovi na terenu pokazuju potpuno drugo lice. Najnoviji incident novinarke Faktografa, Melite Vrsaljko, zoran je prikaz onoga što se događa kada se „elita” koja drugima drži prodike susretne sa stvarnošću i zakonom.
ANALIZA JEDNOG PRITISKA: Kada "javni interes" postane alat za osobne obračune i prijetnje tužbama
Urednička napomena: Objava detalja komunikacije između novinara čin je kojem portal ReStart pribjegava samo u iznimnim situacijama. U ovom slučaju, odlučili smo javno dokumentirati pritiske g. Hrvoja Bajle jer smatramo da razina agresivnosti, prijetnji tužbama i pokušaja izravnog utjecaja na uredničku politiku nadilazi okvire privatnog spora.
Kad novinarstvo postane 'Mamin blog': Slučaj Hrvoja Bajla i Zadar Newsa
U eri digitalnih medija, granice između ozbiljnog novinarstva i senzacionalističkog tračanja sve su zamućenije. Nedavni slučaj Hrvoja Bajla, novinara i glavnog urednika portala Zadar News, zorno ilustrira zabrinjavajući trend srozavanja medijske etike u potrazi za klikovima i pažnjom javnosti. Kao osnivačica malog, neovisnog portala restartaj.org, koja se, poput mnogih građana, bori protiv korupcije i za javni interes, s posebnim sam zanimanjem pratila rad gospodina Bajla, vjerujući u njegovu predanost istim idealima. Međutim, njegovo postupanje u slučaju navodnog obiteljskog nasilja, neodoljivo podsjeća na metode koje koristi notorni "Mamin blog", gdje se privatni životi i obiteljske drame izlažu javnosti pod krinkom "istine" i "javnog interesa", a zapravo služe za prikupljanje pratitelja i samopromociju.
SLAPP tužbe u Hrvatskoj: kako prepoznati i zaštititi se od pravnih prijetnji koje guše slobodu izražavanja
Izvor fotografije: https://mpudt.gov.hr/slapp-tuzbe/30105
Zašto na mnogim aplikacijama nema Hrvatske, a Srbija je redovito navedena?
Ako ste se ikada pokušali registrirati na nekoj aplikaciji ili internetskoj platformi i uočili da u popisu država nema Hrvatske, niste jedini. I dok Srbija gotovo uvijek ima svoje mjesto na listi, Hrvatska je često izostavljena. Zašto je to tako?
Kako nastaju lažni citati i zašto nas pogađaju: primjer s portala Sve za ženu
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama širi se objava u kojoj se poznatom psihologu Mihailu Labkovskom pripisuje rečenica:
UPOZORENJE NA PRIJEVARU – lažno predstavljanje humanitarne udruge!
📌 Na tim stranicama prikupljaju se novčane donacije na osobni račun na ime Anja Smotlak te putem Aircash računa, što je u suprotnosti sa zakonskom obavezom transparentnog i nadziranog prikupljanja donacija.
Od ponosa do linča – kako je influencerica Kristina Hitrec izgubila povjerenje javnosti
Na portalu ReStart godinama ukazujemo na zloupotrebu položaja, moći i platformi – bilo da se radi o državnim institucijama ili pojedincima s velikim dosegom. No ono što se događa posljednjih mjeseci prelazi granice puke nesuglasice i ulazi u prostor ozbiljne digitalne manipulacije i javnog linča.
Tko ima pravo odlučivati tko zaslužuje pomoć?
Foto: Portal ReStart
Apel za prekid internetskog nasilja u slučaju Tihane Šorman: čekajmo očitovanja i postupajmo odgovorno
Foto: Portal ReStart
Add comment
Comments