Inkluzivni dodatak: između političkih obećanja i stvarnosti korisnika

Published on 18 January 2026 at 10:40

Foto: Portal ReStart

Predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno (BUZ) i bivši saborski zastupnik Milivoj Šipka na društvenim je mrežama upozorio na ozbiljne probleme u provedbi Zakona o inkluzivnom dodatku, dovodeći u pitanje temeljnu tvrdnju Vlade da je riječ o mjeri koja donosi jednostavniju i bržu administraciju za osobe s invaliditetom.

U svojoj objavi Šipka navodi kako pravo na inkluzivni dodatak ostvaruju i osobe koje su u prošlosti do invalidskih prava došle zlouporabama sustava, dok se istodobno osobe sa stvarnim, teškim invaliditetom suočavaju s dugotrajnim administrativnim postupcima, kašnjenjima rješenja i isplata te potpunom pravnom i socijalnom nesigurnošću.

Posebno problematičnim ističe se činjenica da se u postupku odlučivanja ne procjenjuje stvarno stanje osobe, već isključivo dokumentacija, što pogoduje onima koji već raspolažu „besprijekornim papirima“, dok stvarni korisnici zapinju zbog formalnih nedostataka, dodatnih potvrda i neujednačene prakse centara.

Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u više su navrata isticali da je Zakon o inkluzivnom dodatku donesen upravo radi smanjenja birokracije, ubrzanja postupaka i veće dostupnosti prava. Međutim, iskustva korisnika, koja svakodnevno pristižu redakciji ReStarta, ukazuju na suprotnu praksu.

Prema svjedočanstvima građana, postupci se odgađaju mjesecima, a u pojedinim slučajevima i dulje od godinu dana, dok se isplate inkluzivnog dodatka, čak i nakon pravomoćnog rješenja, odgađaju i po tri mjeseca ili više. Takva praksa izravno dovodi u pitanje svrhu zakona, ali i osnovnu egzistencijalnu sigurnost osoba kojima je ova naknada namijenjena.

Dodatno zabrinjava podatak da je Ministarstvo značajno promašilo procjenu financijskih sredstava potrebnih za provedbu zakona. Prvotno planiran iznos od 580 milijuna eura pokazao se nedostatnim, a prema javnim izjavama, ukupni trošak već sada premašuje jednu milijardu eura, bez jasnih pokazatelja da su administrativni problemi riješeni.

ReStart je tim povodom uputio službeni upit Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, tražeći konkretne odgovore na pitanja koja izravno pogađaju osobe s invaliditetom i korisnike inkluzivnog dodatka. 

Autor: I.P.


Prenosimo tekst u cjelosti: 

Lažni invalidi u lovu na inkluzivni dodatak?!

...račun koji plaćaju stvarni invalidi...

 

Pitate li se imaju li pravo na inkluzivni dodatak i oni koji su „jučer“ ili prije više godina „kupili“ invalidsku mirovinu kod raznih „dr. Rubala“? Odgovor je, DA. Upravo je to jedan od ključnih previda na koji Plenković i Piletić ili nisu računali ili su svjesno zatvarali oči dok su kroz prethodno predizborno vrijeme obećavali inkluzivni dodatak kao čin socijalne pravednosti. Danas im se ta politička lakomislenost, ili svjesna prijevara, vraća poput bumeranga, i to u milijardama eura.

 

Ironija sustava je brutalna, mnogi koji su svoj „invaliditet“ stekli preko veze, mita ili korumpiranih liječničkih nalaza, danas imaju potpuniju, zapravo „besprijekornu“, dokumentaciju za razliku od mnogih sa stvarnim, teškim invaliditetom ili ozbiljnim kroničnim bolestima. Njihovi papiri su besprijekorni jer su tako i dizajnirani da prođu sustav bez pitanja. Upravo ti papiri danas mnogima postaju „zlatna“ ulaznica za inkluzivni dodatak.

 

Možemo samo nagađati razmjere tog moralnog i financijskog sunovrata, koliko je osoba godinama unatrag „riješilo“ npr. 100-postotnu nesposobnost za rad uz npr. tjelesno oštećenje od 70 ili 80%, a potom mirno uživalo u povlasticama koje su im omogućile političko - interesno - klijentelističke veze. Svi su oni invalidsku mirovinu ostvarili na temelju potpune, ali krivotvorene dokumentacije, iste one na temelju koje danas bez zapreka mogu, ili su već ostvarili pravo i na inkluzivni dodatak.

 

Problem je time dvostruk. Ne samo da država desetljećima isplaćuje mirovine temeljem lažiranih ili krivotvorenih liječničkih nalaza, nego sada otvara vrata i maksimalnim iznosima inkluzivnog dodatka upravo onima koji su sustav već jednom prevarili. Da se događa nešto ozbiljno pogrešno, shvatio je i sam ministar Piletić kada je u startu promašio procjenu potrebnih sredstava za više od pola milijarde eura. Planiranih 580 milijuna eura pokazalo se smiješno nedostatnim, danas se već govori znatno većem iznosu od jedne milijarde eura, a kraj se još ne nazire.

 

Prednost lažnih invalida u ovom sustavu je očita i cinična, ne vještači se osoba, nego isključivo dokumentacija. A dokumentacija je, zahvaljujući ranijoj korupciji, “savršena”. Zbog toga se njihovi predmeti rješavaju brzo i bez zapinjanja, nerijetko po istim onim političko – interesno - kriminalnim linijama koje su ih nekada i „umirovile“. Sa druge strane, osobe sa stvarnim invaliditetom, kao i oni sa teškim bolestima koji doista jedva preživljavaju, zapinju na jednom papiru, jednoj potvrdi, jednom zarezu koji nedostaje. Rezultat su mjeseci, pa i više od godine dana čekanja, sve to uz siromaštvo i potpunu obespravljenost.

 

Naivno je, gotovo uvredljivo, vjerovati da će se aktualna vlast ozbiljno obračunati s lažnim invalidima. Upravo je ta vlast, svojim godinama toleriranim propustima, političkim pritiscima i zatvaranjem očiju pred korupcijom, izravno odgovorna za hiperprodukciju lažnih umirovljenika. Obračun s njima značio bi i obračun sa samima sobom, a to se u Hrvatskoj rijetko, ako ikada, događa.

 

Inkluzivni dodatak mora biti pravo onih kojima je stvarno potreban, a ne nova nagrada za stare prevare. Pravda za osobe s invaliditetom počinje čišćenjem sustava, a ne njegovim dodatnim financijskim pumpanjem bez odgovornosti.

 

#LažniInvalidi #InkluzivniDodatak #SocijalnaNepravda #KorupcijaUSustavu #PravdaZaStvarneInvalide #BUZ #DostaJe #Hrvatska2026


Gdje je nestao Pučki pravobranitelj?

Ključna uloga Pučkog pravobranitelja je u zaštiti ljudskih prava i sloboda. Njegova glavna odgovornost je nadzirati rad državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima, te drugih tijela koja obavljaju javne službe, kako bi se osiguralo da postupaju u skladu sa zakonima i poštuju prava građana.

Read more »

Akt Ministarstva pravosuđa i uprave o zaštiti od postupanja javnopravnih tijela

S obzirom na više raznih događaja i propusta u upravnim tijelima, upitala sam za javnost, zbog čega nema pravno valjanog puta za zaštitu od kaznenih djela i/ili štete koja ista počine nad građanima u svojstvu službe, odnosno zbog čega državno odvjetništvo ne postupa kada su u pitanju kaznene prijave službenih i/ili stručnih osoba zaposlenih pri tijelu, pa čak i kada su jasno dokazne.

Read more »

Neovlašteno audio snimanje u službenom postupku - kazneno djelo ili pravo na zaštitu u javno pravnim postupcima

Snimanje razgovora bez suglasnosti druge strane u Hrvatskoj može predstavljati kazneno djelo ili građansku povredu privatnosti. Postoji nekoliko zakonskih osnova na koje se osoba može pozvati ako smatra da je njezina privatnost povrijeđena neovlaštenim snimanjem. Stoga je važno osigurati da su sve strane obaviještene i da daju svoj pristanak prije nego što se započne snimanje razgovora.

Read more »

Zaštita prijavitelja nepravilnosti

Prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na zaštitu od bilo kakvih oblika odmazde, diskriminacije ili nepoštenog tretmana zbog prijave nepravilnosti. Ovo uključuje zaštitu od otkaza, degradacije, prijetnji, i drugih oblika uznemiravanja.

Read more »

Zaboravljen od socijalnog sustava: Živi u vlažnoj kući bez struje, a zbog kronične bolest struja mu je potrebna za korištenje uređaja s kisikom 16 h dnevno

Matija Farkaš iz Bjelovara obratio se Portalu za pomoć u rješavanju socijalnog problema, ne traži puno, već osnovno i potrebno za zdravlje. Matija živi sa nevjenčanom suprugom koja skrbi o njemu i pomaže mu u svakodnevnim aktivnostima. Matija boluje od kronične opstruktivne plućne bolesti, te kao 100 % posto invalid s Bartolovim indeksom 30 proglašen je trajno ne sposobnim za rad. 

Read more »

Poziv na potpis peticije za dostavu jela svim korisnicima usluga Pučke kuhinje u Rijeci

U Pučkoj kuhinji Grada Rijeke najpotrebitiji svakodnevno mogu dobiti besplatan obrok. Obroci su raznovrsni i optimalne energetske vrijednosti. Građani ih preuzimaju svakodnevno u vrijeme ručka (za vikend se pripremaju tzv. lunch-paketi koji se preuzimaju petkom), na dvije gradske lokacije (klubovi starijih osoba Potok i Belveder koji djeluju pri Domu za starije osobe Kantrida Rijeka) dokle god im takva pomoć treba. Obroke priprema Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka, a zdravstvenu ispravnost jamči Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a.

Read more »

Add comment

Comments

There are no comments yet.