Koja su nacionalna tijela u RH nadležna za primjenu EU zakona u pitanju zaštite prijavitelja nepravilnosti

Za pitanja vezana uz zaštitu prijavitelja nepravilnosti (tzv. "zviždača") u Republici Hrvatskoj, nadležna tijela su:

1. Ministarstvo pravosuđa i uprave:

   • Ovo ministarstvo je odgovorno za izradu zakonskog okvira i nadzor nad provedbom zakona koji štite prijavitelje nepravilnosti. Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 17/19) definira prava i obveze prijavitelja, kao i postupke za prijavljivanje nepravilnosti.

2. Povjerenik za informiranje:

   • Povjerenik za informiranje je tijelo koje se može obratiti u slučajevima kada prijavitelj nepravilnosti smatra da su njegova prava ugrožena ili da nije adekvatno zaštićen. Povjerenik za informiranje nadzire provedbu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

3. Pravobranitelj (Ombudsman):

   • Pučka pravobraniteljica može pomoći prijaviteljima nepravilnosti koji su suočeni s odmazdom ili drugim oblicima diskriminacije zbog prijavljivanja nepravilnosti. Pravobraniteljica može istražiti slučajeve i preporučiti mjere za zaštitu prava prijavitelja.

4. Unutarnje tijelo za prijavljivanje nepravilnosti:

   • Unutar svake javne ili privatne organizacije koja je obvezna imati postupke za prijavljivanje nepravilnosti, postoji osoba ili tijelo zaduženo za zaprimanje i postupanje po prijavama nepravilnosti. Ovo unutarnje tijelo također ima obvezu zaštititi prijavitelja od odmazde.

Ako imate konkretan slučaj nepravilnosti koji želite prijaviti, ili ako ste prijavitelj nepravilnosti suočen s problemima, možete se obratiti navedenim tijelima za savjet i pomoć. Također, korisno je konzultirati se s pravnim stručnjakom kako biste osigurali da su vaša prava adekvatno zaštićena.

Prema Zakonu o pučkom pravobranitelju i ostalim nesuglasnim zakonima

U slučaju zaštite prijavitelja nepravilnosti (tzv. "zviždača"), nekoliko tijela u Republici Hrvatskoj su nadležna za implementaciju EU zakona i zaštitu prijavitelja:

1. Ministarstvo pravosuđa i uprave: Ovo ministarstvo igra ključnu ulogu u implementaciji zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i osiguravanju da su sva relevantna pravila i procedure usklađena s EU direktivama.

2. Pučka pravobraniteljica: Kao neovisna institucija, pučka pravobraniteljica ima zadatak zaštititi prava građana, uključujući prava prijavitelja nepravilnosti. Možete se obratiti pučkom pravobranitelju za zaštitu i savjete vezane uz vaša prava.

3. Državni inspektorat: Nadležan je za provedbu nadzora i osiguranje poštivanja zakona, uključujući i zakone koji se odnose na zaštitu prijavitelja nepravilnosti.

4. Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP): Odgovorna je za zaštitu osobnih podataka prijavitelja nepravilnosti kako bi se spriječile zloupotrebe i osigurala njihova anonimnost.

5. Poslodavac: Poslodavci u javnom i privatnom sektoru dužni su uspostaviti interne procedure za prijavu nepravilnosti i zaštitu prijavitelja u skladu s relevantnim zakonskim okvirima.

Za prijavu nepravilnosti i zaštitu vaših prava, preporučljivo je započeti s Ministarstvom pravosuđa i uprave ili pučkom pravobraniteljicom, jer su ova tijela specijalizirana za pružanje pomoći prijaviteljima nepravilnosti.

Did you know? Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, poznat i kao "Lex whistleblower," omogućava zviždačima u Hrvatskoj da prijave nepravilnosti anonimno, čime se dodatno osigurava njihova sigurnost i sprječavaju moguće odmazde.

Zbog čega nadležna tijela ne traže ocjenu suglasnoti zakona?

Autor: I.P.