Snimanje razgovora bez suglasnosti druge strane u Hrvatskoj može predstavljati kazneno djelo ili građansku povredu privatnosti. Postoji nekoliko zakonskih osnova na koje se osoba može pozvati ako smatra da je njezina privatnost povrijeđena neovlaštenim snimanjem. Stoga je važno osigurati da su sve strane obaviještene i da daju svoj pristanak prije nego što se započne snimanje razgovora.
Kazneni zakon čl. 143 Neovlašteno zvučno snimanje i prisluškivanje (NN 125/11,56/15)
1. Tko neovlašteno zvučno snimi NEJAVNO IZGOVORENE riječi drugoga ili tko posebnim napravama neovlašteno prisluškuje NEJAVNO IZGOVORENE riječi drugoga koje mu NISU NAMJENJENE, kaznit će se kaznom zatvora do 3 godine.
2. Kaznom iz stavka 1. ovog članka kaznit će se tko snimljene riječi iz stavka 1. uporabi ili učini dostupnim trećoj osobi ili tko prisluškivane riječi iz stavka 1. doslovce ili u bitnim crtama javno iznese.
3. Ako kazneno djelo iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka počini službena osoba u obavljanju službe ili odgovorna osoba u obavljanju javne ovlasti, kaznit će kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.
4. NEMA KAZNENOG DJELA AKO SU RADNJE IZ STAVKA 1. I STAVKA 2. ovog članka UČINJENE U JAVNOM INTERESU ILI DRUGOM INTERSU KOJI JE PRETEŽNIJI OD INTERESA ZAŠTITE PRIVATNOSTI SNIMANE ILI PRISLUŠKIVANE OSOBE.
5. Kaznena djela iz stavka 1. i stavka 2. progone se po prijedlogu.
6. Snimke i posebne naprave kojima je počinjeno kazneno djelo iz ovog članka će se oduzeti.
Javni karakter rada službenih osoba
Javni karakter rada službenih osoba reguliran je Zakonom o pravu na pristup informacijama članak 5. stavka 1. točka 4. kojim definira pojam "TIJELA JAVNE OVLASTI". Prema ovom zakonu, radnje službenih osoba u obavljanju javnih ovlasti moraju biti transparentne i dostupne javnosti.
Zaštita i privatnost službenih osoba u s vezi s njihovim javnim djelovanjem reguliran je Kaznenim zakonom čl. 147 Kleveta i čl.148 uvreda, a prema Općoj uredbi o zaštiti potrošača članak 6. obrada osobnih podataka službenih osoba dozvoljena je samo ako postoji zakonska osnova, kao što je IZVRŠAVANJE SLUŽBENE DUŽNOSTI. Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka članak 5. stavka 1. određuje da se obrada osobnih podataka mora provoditi u skladu s načelima zakonitosti, poštenosti i transparentnosti.
U hrvatskom pravnom sustavu, nekoliko zakonskih odredbi regulira prava i obveze službenih osoba u vezi s njihovim javnim djelovanjem, kao i njihovu zaštitu i privatnost.
Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22)
- Članak 5. stavak 1. točka 4: Definira pojam "tijela javne vlasti", koji uključuje državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge pravne osobe koje obavljaju javnu službu. Prema ovom zakonu, radnje službenih osoba u obavljanju javnih ovlasti moraju biti transparentne i dostupne javnosti.
Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21)
- Članak 147. - Kleveta: Zabranjuje iznošenje neistinitih tvrdnji koje mogu naštetiti časti ili ugledu neke osobe, uključujući i službene osobe, u slučaju da te tvrdnje nemaju osnovu.
- Članak 148. - Uvreda: Zabranjuje vrijeđanje ili omalovažavanje osobe, što uključuje i službene osobe.
- Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) (EU 2016/679)
- Članak 6. - Zakonitost obrade: Propisuje uvjete pod kojima se osobni podaci mogu obrađivati. Obrada osobnih podataka službenih osoba dozvoljena je samo ako postoji zakonska osnova, kao što je izvršavanje službene dužnosti.
- Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18)
- Članak 5. stavak 1: Propisuje da se obrada osobnih podataka mora provoditi u skladu s načelima zakonitosti, poštenosti i transparentnosti, uz zaštitu privatnosti osobe.
Javni karakter komunikacije osigurava odgovornost i integritet javnih službenika u obavljanju njihovih dužnosti.
Izgovorene riječi službenih osoba tijekom dužnosti su JAVNO IZGOVORENE RIJEČI.
Izgovorene riječi službenih osoba tijekom dužnosti NAMJENJENE SU KORISNIKU U SLUŽBENOM POSTUPKU.
Izgovorene riječi službenih osoba tijekom dužnosti nemaju interes privatnosti, osim zaštite sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka koje se ne tiču službenih postupaka. Službene osobe imaju odgovornost za izgovorene riječi tijekom obavljanja službenih dužnosti.
Kazneni zakon, člankom 349. Zlouporaba položaja i ovlasti, upozorava na odgovornost službenih osoba za postupanje i izgovorene riječi tijekom obavljanja službene dužnosti, čime se potvrđuje javni karakter njihove komunikacije.
Sukladno navedenom, audio snimanje bez pristanka i napomene o snimanju, u službenim postupcima, ne može se smatrati kaznenim djelom, već PRAVOM NA ZAŠTITU u SLUŽBENIM POSTUPCIMA.
(Zbog navedenog se snimaju službena ispitivanja u policijskim postajama, a zakonom je propisano i audio snimanje sudskih postupaka, no isto se ne provodi sukladno odredbama zakona. Postupci u socijalnom sustavu, odgoju i obrazovanju također se smatraju službenim postupcima, no nemaju zakonom predviđeno audio snimanje ispitnik postupaka u cilju zaštite građana od javno upravnih postupanja.)
Granica između javnog i privatnog
Zakonske odredbe zajedno osiguravaju da su službene osobe podložne nadzoru i transparentnosti kada obavljaju svoje javne ovlasti, dok im istovremeno pružaju pravnu zaštitu od neopravdanih napada i omogućavaju zaštitu privatnosti u onim aspektima koji nisu izravno povezani s njihovim javnim djelovanjem.
Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12)
- Članak 2. stavak 2.: Definira privatnost kao pravo svakog pojedinca, uključujući službene osobe, koje obuhvaća zaštitu osobnih podataka i privatnih informacija koje nisu povezane s njihovim javnim radom.
Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21)
- Članak 19.: Regulira pravo na zaštitu časti i ugleda svake osobe, što uključuje i službene osobe, u situacijama kada su njihove čast i ugled ugroženi putem neistinitih tvrdnji ili drugih neprimjerenih radnji.
Uz poštivanje zakonskih odredbi o zaštiti osobnih podataka, službena osoba u obavljanju službenih poslova NEMA INTERES ZAŠTITE PRIVATNOSTI koji bi ograničavao neovlašteno audio snimanje u službenom postupku, pa čak i onih riječi koje nisu namijenjene korisniku koji je neovlašteno snimio audio videozapis, jer se radi o JAVNO IZGOVORENIM RIJEČIMA - KAZNENOG DJELA NEMA SUKLADNO STAVKI 4. ČLANKA 143 KAZNENOG ZAKONA.
Nejavno izgovorene riječi
Riječi koje službene osoba izgovara u obavljanju službenih postupaka, osobito kad su upućene korisniku, u pravnom smislu, smatraju se JAVNO IZGOVORENIM RIJEČIMA.
Javna priroda službenih postupaka
Službene osobe obavljaju svoje dužnosti u ime i za račun javne ovlasti, što znači da su njihovi postupci i komunikacija s građanima podložni načelu transparentnosti i javnosti. OVA TRANSPARENTNOST JE KLJUČNA ZA OSIGURANJE ODGOVORNOSTI I POVJERENJA U JAVNE INSTITUCIJE!
Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama članak 16. stavka 1. i stavka 2., službene osobe su dužne omogućiti pristup informacijama koje se odnose na njihov rad, uključujući i izjave i komunikaciju koju obavljaju u obavljanju službenih dužnosti. Ovo znači da riječi koje službena osoba izgovori tijekom postupka, kao dio komunikacije s korisnikom, MOGU BITI PREDMETOM JAVNOG NADZORA I DOSTUPNE KAO INFORMACIJA OD JAVNOG INTERESA.
Zakon o obveznim odnosima članak 19. regulira pravo na zaštitu, ugleda i privatnosti, ali s obzirom na javnu prirodu službenih postupaka, riječi službene osobe u tim postupcima ne uživaju istu razinu privatnosti kao privatne izjave. Ako su riječi izgovorene u službenom kapacitetu, one su JAVNE.
Kazneni zakon, člankom 349. Zlouporaba položaja i ovlasti, upozorava na odgovornost službenih osoba za postupanje i izgovorene riječi tijekom obavljanja službene dužnosti, čime se potvrđuje javni karakter njihove komunikacije.
Koji se podaci smatraju osobnim podacima i privatnim informacijama
Prema zakonodavstvu Republike Hrvatske, a osobito prema Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR) i domaćem Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, osobni podaci i privatne informacije su definirani na sljedeći način:
Osobni podaci prema GDPR-u definirani su kao:
- Članak 4. točka 1. GDPR-a: "Osobni podatak" je svaki podatak koji se odnosi na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. Pojedinac čiji se identitet može utvrditi je osoba koja se može identificirati, izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika specifičnih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe.
Primjeri osobnih podataka uključuju:
- Ime i prezime
- Adresa stanovanja
- E-mail adresa (ako identificira osobu)
- OIB (osobni identifikacijski broj)
- Broj osobne iskaznice ili putovnice
- Podaci o lokaciji (npr. podaci prikupljeni GPS-om)
- IP adresa (ako se može povezati s osobom)
- Podaci o zdravlju
- Biometrijski podaci (npr. otisci prstiju, prepoznavanje lica)
- Genetski podaci
Privatne informacije obuhvaćaju širi spektar informacija koje su vezane uz privatni život osobe i koje mogu uključivati, ali nisu ograničene na:
- Financijski podaci: Bankovni računi, kreditna sposobnost, financijske transakcije.
- Zdravstveni podaci: Medicinska povijest, medicinske dijagnoze, terapije, zdravstveno stanje.
- Osobne navike i preferencije: Vjerska ili politička uvjerenja, osobni interesi, hobiji.
- Obiteljski podaci: Podaci o članovima obitelji, bračni status, djeca.
- Komunikacije: Privatni razgovori, e-mailovi, SMS poruke koje nisu dio službene komunikacije.
- Slike i videozapisi: Fotografije, videozapisi ili bilo kakav medijski sadržaj koji prikazuje osobu u privatnim situacijama.
Prema Članku 5. GDPR-a, osobni podaci moraju se obrađivati zakonito, pošteno i transparentno u odnosu na ispitanika. Također, podaci moraju biti prikupljeni u određene, izričite i legitimne svrhe i ne smiju se dalje obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama.
Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12)
Ovaj zakon je dodatno regulirao pitanja zaštite osobnih podataka, s posebnim naglaskom na zaštitu privatnosti pojedinaca u kontekstu prikupljanja, obrade i čuvanja osobnih podataka.
Zaključno, osobni podaci i privatne informacije obuhvaćaju sve one podatke koji se odnose na pojedinca i omogućuju njegovu identifikaciju, kao i sve informacije koje su povezane s privatnim životom osobe, a koje bi mogle narušiti privatnost ako bi bile objavljene ili obrađene bez odgovarajuće pravne osnove.
Zaključak
Riječi koje službena osoba izgovara u obavljanju službenih postupaka, osobito kad su upućene korisniku u postupku, smatraju se JAVNO IZGOVORENIM RIJEČIMA. To znači da te riječi podliježu načelu TRANSPARENTNOSTI i mogu biti PREDMETOM JAVNOG NADZORA, a službene osobe snose odgovornost za ono što izgovore u okviru svojih službenih dužnosti odnosno tijekom službenih postupaka.
Ovaj javni karakter komunikacije osigurava odgovornost i integritet javnih službenika u obavljanju njihovih dužnosti.
Autor: I.P.
Pravo i Zakon
Zakon o državnoj informacijskoj strukturi NN 92/2014
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Zakon o zaštiti potrošača: Iako ne postoji točan EU članak koji isto kaže, trgovac vam ipak mora dati povrat novca
Nakon što sam podijelila prethodne objave na temu Zakona o zaštiti potrošača i povrata novca prilikom povrata novca, javili su se mnogi s upitom upravo o članku Zakona koji bi točno potvrdio navedeno.
Pravo na povrat novca za kupljeni proizvod
Kao i većina nepravilnih Zakona s kojima se razne službe koriste na našu štetu, i ovo je jedan od Zakona koji je nejasno napisan i stvara dovoljno prostora u kojem kupci ili potrošači ipak na ne mogu ispuniti svoja prava.
Službena potvrda Porezne Uprave: Isplata plaća radnika dozvoljena je putem Revolut računa
Evo i službene potvrde:
Da li službena osoba krši zakonske odredbe upozoravanjem korisnika da je audio snimanje tijekom postupka kazneno djelo
Ako smatrate da je službena osoba prekršila vaša prava tijekom postupka, na primjer, lažno vas upozoravajući da je audio snimanje kazneno djelo, možete prijaviti tu osobu nadležnim tijelima. Evo koraka koje možete poduzeti:
Institucionalno nasilje - definicija i značenje
Prisilna kontrola je model planskog, sustavnog i dugotrajnog emocionalnog, psihičkog i ekonomskog zlostavljanja, koje prethodi tjelesnim napadima i ubojstvima i žrtvu pretvara u taoca takvog partnera. Osobe koje primjenjuju prisilnu kontrolu kao model kontrolirajućeg ponašanja nad drugim osobama čine to s ciljem uspostave i zadržavanja moći, a žrtve su izložene dugotrajnom psihičkom, fizičkom, mentalnom, seksualnom ili financijskom zlostavljanju. Zlostavljači ponašanje prisilne kontrole obično koristi radi sticanja i zadržavanja moći i kontrolu nad drugom osobom kako bi tu žrtvu izložili psihičkom, fizičkom, mentalnom, seksualnom ili financijskom zlostavljanju. Zlostavljač može imati različite motive koji mogu uključivati devalvaciju, zavist, osobnu korist, osobno zadovoljstvo, psihološku projekciju ili jednostavno uživanje u primjeni moći i kontrole.
Kako i kojim putem ostvariti svoja prava prevedeno u laičkom obliku
Europska konvencija o pravima djeteta
Pravo na suđenje u razumnom roku
Ako ste stranka u sudskom postupku i smatrate da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o vašem pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo, imate pravo na sudsku zaštitu.
Tko ima pravo na besplatnu pravnu pomoć i pod kojim se uvjetima ista može ostvariti
Svrha besplatne pravne pomoći je ostvarenje jednakosti svih pred zakonom, osiguranje djelotvornog ostvarenja pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima, a ostvaruje se kao primarna ili sekundarna pravna pomoć.
Besplatna pravna pomoć Primorsko Goranska županija
Primorsko-goranska županija počevši od 1. siječnja 2020. godine provodi postupak odobravanja zahtjeva za korištenjem besplatne pravne pomoći sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći (“Narodne novine” br. 143/13 i 98/19).
FINA: Online zahtjev za izdavanje digitalnog certifikata
S obzirom da mi treba digitalni potpis, posjetila sam internet stranice FINA, pregledala dostupne vrste i mogućnosti, pripremila navedenu dokumentaciju i odabrala opciju za predaju online zahtjeva.
Temeljna ljudska prava i slobode
Gdje je nestao Pučki pravobranitelj?
Ključna uloga Pučkog pravobranitelja je u zaštiti ljudskih prava i sloboda. Njegova glavna odgovornost je nadzirati rad državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima, te drugih tijela koja obavljaju javne službe, kako bi se osiguralo da postupaju u skladu sa zakonima i poštuju prava građana.
Akt Ministarstva pravosuđa i uprave o zaštiti od postupanja javnopravnih tijela
S obzirom na više raznih događaja i propusta u upravnim tijelima, upitala sam za javnost, zbog čega nema pravno valjanog puta za zaštitu od kaznenih djela i/ili štete koja ista počine nad građanima u svojstvu službe, odnosno zbog čega državno odvjetništvo ne postupa kada su u pitanju kaznene prijave službenih i/ili stručnih osoba zaposlenih pri tijelu, pa čak i kada su jasno dokazne.
Neovlašteno audio snimanje u službenom postupku - kazneno djelo ili pravo na zaštitu u javno pravnim postupcima
Snimanje razgovora bez suglasnosti druge strane u Hrvatskoj može predstavljati kazneno djelo ili građansku povredu privatnosti. Postoji nekoliko zakonskih osnova na koje se osoba može pozvati ako smatra da je njezina privatnost povrijeđena neovlaštenim snimanjem. Stoga je važno osigurati da su sve strane obaviještene i da daju svoj pristanak prije nego što se započne snimanje razgovora.
Koja su nacionalna tijela u RH nadležna za primjenu EU zakona u pitanju zaštite prijavitelja nepravilnosti
Za pitanja vezana uz zaštitu prijavitelja nepravilnosti (tzv. "zviždača") u Republici Hrvatskoj, nadležna tijela su:
Zakon o pučkom pravobranitelju nije usklađen sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Pučki pravobranitelj može se smatrati tijelom za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, posebno kada se radi o pitanjima zaštite ljudskih prava i sloboda. Evo kako se Pučki pravobranitelj uklapa u kontekst vanjskog prijavljivanja nepravilnosti:
Zaštita prijavitelja nepravilnosti
Prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na zaštitu od bilo kakvih oblika odmazde, diskriminacije ili nepoštenog tretmana zbog prijave nepravilnosti. Ovo uključuje zaštitu od otkaza, degradacije, prijetnji, i drugih oblika uznemiravanja.
Zaboravljen od socijalnog sustava: Živi u vlažnoj kući bez struje, a zbog kronične bolest struja mu je potrebna za korištenje uređaja s kisikom 16 h dnevno
Matija Farkaš iz Bjelovara obratio se Portalu za pomoć u rješavanju socijalnog problema, ne traži puno, već osnovno i potrebno za zdravlje. Matija živi sa nevjenčanom suprugom koja skrbi o njemu i pomaže mu u svakodnevnim aktivnostima. Matija boluje od kronične opstruktivne plućne bolesti, te kao 100 % posto invalid s Bartolovim indeksom 30 proglašen je trajno ne sposobnim za rad.
Poziv na potpis peticije za dostavu jela svim korisnicima usluga Pučke kuhinje u Rijeci
U Pučkoj kuhinji Grada Rijeke najpotrebitiji svakodnevno mogu dobiti besplatan obrok. Obroci su raznovrsni i optimalne energetske vrijednosti. Građani ih preuzimaju svakodnevno u vrijeme ručka (za vikend se pripremaju tzv. lunch-paketi koji se preuzimaju petkom), na dvije gradske lokacije (klubovi starijih osoba Potok i Belveder koji djeluju pri Domu za starije osobe Kantrida Rijeka) dokle god im takva pomoć treba. Obroke priprema Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka, a zdravstvenu ispravnost jamči Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a.
Arhiva:
Postupanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad
Hrvatski zavod za socijalni rad, Pu Rijeka, prekršio je odredbe zakona i time propustio zaštiti prava i dobrobiti djece.
Zakon o upravnim sporovima NN 110/2021
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Zakon o upravnim sporovima NN 36/2024
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Zakon o sustavu državne uprave NN 66/2019
HRVATSKI SABOR 1290
Zakon o državnoj informacijskoj strukturi NN 92/2014
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Trend – sama si sebi kriva
Trend “Sama si sebi kriva” klasična je obrambena taktika svakog manipulatora, koji time dodatno ruši samo pouzdanje sve dok žrtva ne preuzme uvjerenje, a nakon toga uloga žrtve, za istu, postaje način življenja, uz vrlo malo šanse da bi se od istog spasila. Uz ovu izjavu često koriste i navode što “ne valja” na osobi, te joj pridodaju sto mana kako bi utvrdili da zaista je i kriva!
Gdje god da ideš, ideš TI
Godinama živim kaos, a zadnjih godinu dana kaos je krenuo na dnevnim bazama. Zanimljivo je kako u tih godinu dana, iako sam od svakog tražila pomoć ista bi mi bila odbijana. I danas je tako….
Biti zaista JA u dobu kad vlada TOLERANCIJA
Već od najranijih sjećanja, vrlo se dobro sjećam tog osjećaja ne uklapanja. No, kao i svatko, uvijek nađeš neko mjesto pod suncem za sebe. Ali ne razumiješ, jasno je da je s druge strane većina i tako kreće lagano prilagođavanje istoj.
Javni poziv: Tražimo suradnika odvjetničke struke - 10 izvršitelja
Ukoliko si odvjetnik ili odvjetnica, i želiš aktivno sudjelovati u zaštiti djece, obitelji, starijih i nemoćnih, ili bolesnih, tada si upravo TI osoba koju tražimo za suradnika Portala ReStart!!
Javni poziv: Postani osnivač i aktivni član Društvene organizacije Građanska upravna kontrola
Društvena organizacija Građanska upravna kontrola je projekt u sklopu RI ReStart projekata od javnog općeg ili društvenog interesa koji kroz inovativne pristupe djeluju u svrhu poboljšanja kvalitete života građana, odnosno za razvoj i unaprijeđenije društvenih zajednica.
Zakon o zaštiti potrošača: Iako ne postoji točan EU članak koji isto kaže, trgovac vam ipak mora dati povrat novca
Nakon što sam podijelila prethodne objave na temu Zakona o zaštiti potrošača i povrata novca prilikom povrata novca, javili su se mnogi s upitom upravo o članku Zakona koji bi točno potvrdio navedeno.
Pravo na povrat novca za kupljeni proizvod
Kao i većina nepravilnih Zakona s kojima se razne službe koriste na našu štetu, i ovo je jedan od Zakona koji je nejasno napisan i stvara dovoljno prostora u kojem kupci ili potrošači ipak na ne mogu ispuniti svoja prava.
Jedan od Inspektorata u RH zaista i radi
Od svih inspektorata koji bi nas trebali zaštiti niti jedan nije odradio svoj dio kako bi zaštitio moja prava, a nekoliko državnih javnih institucija postupalo je protiv Zakona prema meni, no ta borba traje i traje. Inspektorat ne odgovara na moje upite
Nakon 15 Upravnih sporova od 25.03.2024. slijede nove zakonske odredbe, slučajnost ili službena manipulacija?
Promjena zakona donesena 25.03.2024. - SLUČAJNOST ILI NE?
Snimanje razgovora s javnim tijelima - kazneno djelo ili ne?
Osim što ne odgovaraju na moje email poruke, kao ni službene podneske, od kad imaju primljeno na znanje da se razgovore snima, odbijaju razgovarati, a istovremeno mene u čitavom postupku navode upravo na to - razgovor koji se ne snima i bilježi vjerodostojno! Kao razlog odbijanja komunikacije navode da je isto kažnjivo djelo - no, to nije točno!
Državna uprava
Ovaj Zakon uređuje sustav državne uprave, ovlaštenja za donošenje provedbenih propisa i privremenih interventnih mjera. Neki ključni dijelovi uključuju:
Poslovi koje radimo umjesto javnih upravnih tijela od 2017 godine
I. OSNOVNI POJMOVI
Odmor vikendom u Upravnom postupku i socijalnom pravu
Od kad je započela moja Upravna bitka s upravnim tijelima s javnim ovlastima RH, nakon prijave brojnih nepravilnosti u bitnom, prekršaj zapošljavanja u javnim i državnim službama, Tallasotherapia u Opatiji, te dokazne pogreške kojom HZMO ukida nastavno pravo na doplatak za djecu u 2023. godini, ježim se od vikenda jer od petka u 15:00 h do ponedjeljka u 8:00 h pred nama je čekanje, nemoć, šutnja vikenda. Sve stane.
Add comment
Comments