Da li službena osoba krši zakonske odredbe upozoravanjem korisnika da je audio snimanje tijekom postupka kazneno djelo

Službena osoba koja tijekom službenog postupka korisnika upozorava da je audio snimanje kazneno djelo može kršiti nekoliko zakonskih odredbi u Republici Hrvatskoj, posebno ako je to upozorenje netočno i time ograničava pravo korisnika na dokumentiranje postupka u svrhu zaštite svojih prava.

1. Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22)

• Članak 16.: Ovaj članak propisuje pravo korisnika na pristup informacijama koje se odnose na rad tijela javne vlasti, što može uključivati i pravo na dokumentiranje službenih postupaka, primjerice audio snimanjem, ako je to nužno za ostvarenje prava na informaciju ili zaštitu prava korisnika.

2. Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) (EU 2016/679)

• Članak 6. - Zakonitost obrade: Audio snimanje može se smatrati obradom osobnih podataka. Međutim, GDPR dopušta takvu obradu osobnih podataka ako postoji legitimni interes, što bi moglo uključivati zaštitu prava korisnika u javnom postupku.

3. Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21)

• Članak 127. - Neovlašteno snimanje i prisluškivanje: Propisuje da je neovlašteno snimanje kazneno djelo, ali to se odnosi na situacije kada se snimanje obavlja u tajnosti i bez pristanka, a ne na slučajeve kada korisnik otvoreno snima postupak u kojem sudjeluje. Upozorenje da je snimanje kazneno djelo može biti neutemeljeno, osim ako ne postoje specifične okolnosti koje bi to opravdale.

4. Zakon o zaštiti potrošača (NN 41/14, 110/15, 14/19, 96/21)

• Članak 13.: Propisuje da potrošač (korisnik) ima pravo na zaštitu od nepoštene prakse, uključujući i pravo na dokumentiranje postupka u kojemu sudjeluje, ako je to nužno za zaštitu njegovih prava.

5. Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09)

• Članak 9.: Jamči pravo stranaka na jednakost pred zakonom i zaštitu njihovih prava tijekom upravnog postupka. Ako službena osoba lažno upozori korisnika da je audio snimanje kazneno djelo, može se smatrati da time krši pravo korisnika na pošten postupak.

Ovo se odnosi i na stručne osobe Hrvatskog Zavoda za Socijalni rad, s obzirom da su iste prema Kaznenom zakonu čl. 87 službene osobe.

Zaključak:

Ako službena osoba korisnika pogrešno upozori da je audio snimanje kazneno djelo, može doći do povrede prava korisnika prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, Zakonu o zaštiti potrošača, te prema načelima iz Zakona o općem upravnom postupku. Također, takva izjava može biti u suprotnosti s GDPR-om ako korisnik ima legitiman interes za snimanje u svrhu zaštite svojih prava. Službena osoba bi trebala postupati u skladu s važećim zakonima i omogućiti korisniku ostvarivanje njegovih prava, uključujući pravo na dokumentiranje postupka u kojem sudjeluje.

Na koji način se može prijaviti službenu osobu za navedena djela?

Ako smatrate da je službena osoba prekršila vaša prava tijekom postupka, na primjer, lažno vas upozoravajući da je audio snimanje kazneno djelo, možete prijaviti tu osobu nadležnim tijelima. Evo koraka koje možete poduzeti:

1. Nadležno tijelo unutar institucije

• Podnošenje pritužbe nadređenom službeniku ili instituciji:
  • Prvi korak je podnošenje pritužbe nadređenom službeniku unutar institucije u kojoj službena osoba radi. Većina institucija ima odjele ili službe zadužene za primanje pritužbi građana.
  • Pritužbu možete uputiti pisanim putem, tražeći da se utvrdi odgovornost službene osobe i poduzmu odgovarajuće mjere.

2. Pučki pravobranitelj

• Prijava Pučkom pravobranitelju:
  • Pučki pravobranitelj je neovisno tijelo koje štiti prava građana. Ako smatrate da su vaša prava prekršena, možete podnijeti pritužbu Pučkom pravobranitelju. On može istražiti slučaj i dati preporuke za ispravljanje nepravilnosti.
  • Pritužbu možete podnijeti putem online obrasca, e-mailom, poštom ili osobno u uredu Pučkog pravobranitelja.

3. Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP)

• Prijava AZOP-u:
  • Ako smatrate da je prekršeno vaše pravo na zaštitu osobnih podataka, možete podnijeti pritužbu Agenciji za zaštitu osobnih podataka. AZOP može istražiti slučaj i poduzeti mjere protiv institucije ili službene osobe koja je prekršila pravila.
  • Pritužbu možete podnijeti putem obrasca dostupnog na njihovoj web stranici ili ih kontaktirati putem e-maila ili telefona.

4. Državno odvjetništvo

• Podnošenje kaznene prijave:
  • Ako smatrate da je službena osoba počinila kazneno djelo, kao što je zlouporaba položaja i ovlasti, možete podnijeti kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu. Oni će procijeniti prijavu i odlučiti o pokretanju kaznenog postupka.
  • Prijavu možete podnijeti pisanim putem ili osobno u nadležnom uredu Državnog odvjetništva.

5. Prijava tijelima koja provode nadzor

• Nadležna inspekcija:
  • Ako je riječ o specifičnom postupku koji nadziru određena inspekcijska tijela (npr. Inspekcija rada, inspekcija ministarstava), možete prijaviti slučaj i tim tijelima koja će provesti inspekcijski nadzor.

Dokumentacija i dokazi:

Prilikom podnošenja pritužbe ili prijave, važno je prikupiti i priložiti sve relevantne dokaze, kao što su audio snimke, e-mailovi, službene bilješke ili svjedočanstva drugih osoba. To će pomoći nadležnim tijelima da efikasno istraže slučaj i poduzmu odgovarajuće mjere.

Svaka od ovih opcija može pomoći u rješavanju situacije, a u mnogim slučajevima prijava više tijela može biti opravdana, ovisno o težini i prirodi prekršaja.

Upravne nepravilnost možeš prijaviti i prava zatražiti putem Portala ReStart

Program Građanske upravne kontrole, s ciljem zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda i osiguravanjem zaštite od postupanja javnopravnih tijela, u svojstvu javnog medija, zahtijevamo od javnih tijela informacije, postupanje u skladu s zakonom i osiguravanje prava korisnicima ukoliko su zakinuta upravnim postupanjem. 

Autor. I.P.

Javni Glas