U Hrvatskoj se prijavitelji nepravilnosti (tzv. "zviždači") mogu zaštititi putem zakonskih mehanizama predviđenih Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2019. godine. Ovaj zakon predviđa nekoliko ključnih mjera za zaštitu prijavitelja!
Pravo na zaštitu
Prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na zaštitu od bilo kakvih oblika odmazde, diskriminacije ili nepoštenog tretmana zbog prijave nepravilnosti. Ovo uključuje zaštitu od otkaza, degradacije, prijetnji, i drugih oblika uznemiravanja.
Povjerljivost
Zakon propisuje da identitet prijavitelja nepravilnosti mora ostati povjerljiv. Poslodavci i nadležna tijela su dužni osigurati da informacije o prijavitelju budu dostupne samo ovlaštenim osobama.
Unutarnje prijavljivanje
Poslodavci su dužni uspostaviti unutarnji kanal za prijavu nepravilnosti. Prijavitelji mogu nepravilnosti prijaviti unutar organizacije, što je najčešći prvi korak.
Vanjsko prijavljivanje
Ako prijavitelj smatra da unutarnje prijavljivanje nije učinkovito ili sigurno, nepravilnosti može prijaviti nadležnim državnim tijelima, poput Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Državnog inspektorata, ili Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).
Sudska zaštita
Prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na sudsku zaštitu. Ako prijavitelj doživi odmazdu zbog prijavljivanja, može pokrenuti sudski postupak za zaštitu svojih prava. Sudovi mogu narediti poslodavcu da prekine s odmazdom i nadoknadi štetu prijavitelju.
Pravna pomoć
Prijavitelji nepravilnosti mogu dobiti pravnu pomoć, što uključuje savjetovanje i zastupanje u postupcima zaštite njihovih prava.
Financijska kompenzacija
Ako prijavitelj pretrpi štetu zbog odmazde, može tražiti financijsku kompenzaciju.
Kroz ove mjere, hrvatski zakon nastoji stvoriti sigurnu i poticajnu okolinu za prijavljivanje nepravilnosti, štiteći prijavitelje i osiguravajući da njihove prijave budu tretirane ozbiljno i povjerljivo.
Kome se građani mogu obratiti da bi zaštitite ostvarili?
Građani koji prijavljuju nepravilnosti i žele ostvariti zaštitu prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti u Hrvatskoj mogu se obratiti različitim tijelima, ovisno o vrsti nepravilnosti i situaciji.
Ključna tijela kojima se mogu obratiti:
-
Povjerljiva osoba unutar organizacije: Prvo mjesto za prijavljivanje nepravilnosti je obično unutar organizacije gdje se nepravilnost dogodila. Organizacije su dužne imenovati povjerljivu osobu ili oformiti tijelo za prijavu nepravilnosti. Prijavitelj može prvo pokušati riješiti problem interno.
-
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa: Građani se mogu obratiti ovom povjerenstvu ako prijavljuju nepravilnosti koje se odnose na sukob interesa.
-
Državni inspektorat: Ako se radi o nepravilnostima koje spadaju pod nadležnost inspekcijskih službi, prijavitelji se mogu obratiti Državnom inspektoratu. Ovo tijelo pokriva širok spektar područja, uključujući radne odnose, zaštitu na radu, zaštitu okoliša, tržišni nadzor, itd.
-
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK): Prijavitelji koji žele prijaviti korupciju ili organizirani kriminal mogu se obratiti USKOK-u, koji je specijalizirano tijelo za suzbijanje ovih vrsta kriminala.
-
Pučki pravobranitelj: Građani se mogu obratiti i Pučkom pravobranitelju, koji djeluje kao opći zaštitnik ljudskih prava i može pružiti pomoć u slučajevima kada je povrijeđena neka od ljudskih prava, uključujući prava prijavitelja nepravilnosti.
-
Pravosudna tijela: Ako prijavitelj doživi odmazdu ili druga kršenja svojih prava, može pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudovima. Sudovi imaju ovlast narediti poslodavcima da prekinu s odmazdom i nadoknade štetu prijavitelju.
-
Nezavisne organizacije i sindikati: Prijavitelji nepravilnosti mogu potražiti pomoć i savjete od nezavisnih organizacija za ljudska prava ili sindikata, koji mogu pružiti podršku i savjetovanje u vezi sa zaštitom prava prijavitelja.
Ove institucije i tijela pružaju različite oblike zaštite i pomoći, osiguravajući da prijavitelji nepravilnosti imaju pristup pravdi i odgovarajućoj zaštiti od odmazde.
Kako ostvariti pravo na zaštitu?
Ostvarivanje prava na zaštitu kao prijavitelj nepravilnosti u Hrvatskoj uključuje nekoliko ključnih koraka.
-
Prijavljivanje nepravilnosti:
- Unutarnje prijavljivanje: Prvo pokušajte prijaviti nepravilnost unutar organizacije. Organizacije su dužne imenovati povjerljivu osobu ili formirati tijelo za prijavu nepravilnosti. Ova osoba ili tijelo će zabilježiti prijavu i poduzeti odgovarajuće korake.
- Vanjsko prijavljivanje: Ako unutarnje prijavljivanje nije moguće ili nije dalo rezultate, prijavite nepravilnost nadležnim državnim tijelima kao što su Državni inspektorat, USKOK, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ili Pučki pravobranitelj.
-
Dokumentiranje prijave:
- Prikupite dokaze o nepravilnosti koje prijavljujete. Ova dokumentacija može uključivati e-mailove, dopise, svjedočanstva, fotografije ili bilo koje druge materijale koji podržavaju vašu prijavu.
- Zadržite kopije svih podnesenih prijava i komunikacija vezanih uz prijavu.
-
Zaštita identiteta:
- Osigurajte da je vaš identitet povjerljiv. Prilikom prijave nepravilnosti, jasno naznačite da zahtijevate zaštitu identiteta. Zakonska tijela i poslodavci su dužni osigurati povjerljivost podataka o prijavitelju.
-
Prijava odmazde:
- Ako doživite odmazdu zbog prijavljivanja nepravilnosti, prijavite to relevantnom tijelu koje može poduzeti korake za vašu zaštitu. To može biti unutarnje tijelo organizacije, Državni inspektorat, USKOK, Pučki pravobranitelj ili sud.
-
Pravna pomoć:
- Zatražite pravnu pomoć ako je potrebno. Pravna pomoć može uključivati savjetovanje, zastupanje u sudskim postupcima i druge oblike pravne podrške.
- Ako nemate sredstava za pravnu pomoć, istražite mogućnosti besplatne pravne pomoći preko nevladinih organizacija ili sindikata.
-
Pokretanje sudskog postupka:
- Ako vam je nanesena šteta ili ste doživjeli odmazdu zbog prijave nepravilnosti, možete pokrenuti sudski postupak. Sudovi mogu naložiti poslodavcu da prekine s odmazdom, da vas vrati na radno mjesto ako ste otpušteni i da vam nadoknadi štetu.
-
Savjetovanje s Pučkim pravobraniteljem:
- Obratite se Pučkom pravobranitelju za dodatne savjete i podršku. Pučki pravobranitelj može pružiti smjernice o vašim pravima i pomoći u rješavanju sporova.
-
Podrška od nevladinih organizacija i sindikata:
- Potražite podršku od nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i sindikata. Ove organizacije mogu pružiti savjetovanje, podršku i zastupanje u vašem slučaju.
Ovi koraci omogućuju vam da ostvarite pravo na zaštitu kao prijavitelj nepravilnosti, osiguravajući da vaša prijava bude ozbiljno shvaćena i da budete zaštićeni od bilo kakvih oblika odmazde ili diskriminacije.
Autor: I.P.
Poziv građanima: Sudjelujte u kolektivnom prigovoru zbog ograničavanja raspolaganja novčanim sredstvima osoba s invaliditetom
Građani, skrbnici i svi zainteresirani – pridružite se inicijativi za zaštitu prava osoba s invaliditetom!
Inkluzivni dodatak: između političkih obećanja i stvarnosti korisnika
Foto: Portal ReStart
Gdje je nestao Pučki pravobranitelj?
Ključna uloga Pučkog pravobranitelja je u zaštiti ljudskih prava i sloboda. Njegova glavna odgovornost je nadzirati rad državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima, te drugih tijela koja obavljaju javne službe, kako bi se osiguralo da postupaju u skladu sa zakonima i poštuju prava građana.
Akt Ministarstva pravosuđa i uprave o zaštiti od postupanja javnopravnih tijela
S obzirom na više raznih događaja i propusta u upravnim tijelima, upitala sam za javnost, zbog čega nema pravno valjanog puta za zaštitu od kaznenih djela i/ili štete koja ista počine nad građanima u svojstvu službe, odnosno zbog čega državno odvjetništvo ne postupa kada su u pitanju kaznene prijave službenih i/ili stručnih osoba zaposlenih pri tijelu, pa čak i kada su jasno dokazne.
Neovlašteno audio snimanje u službenom postupku - kazneno djelo ili pravo na zaštitu u javno pravnim postupcima
Snimanje razgovora bez suglasnosti druge strane u Hrvatskoj može predstavljati kazneno djelo ili građansku povredu privatnosti. Postoji nekoliko zakonskih osnova na koje se osoba može pozvati ako smatra da je njezina privatnost povrijeđena neovlaštenim snimanjem. Stoga je važno osigurati da su sve strane obaviještene i da daju svoj pristanak prije nego što se započne snimanje razgovora.
Koja su nacionalna tijela u RH nadležna za primjenu EU zakona u pitanju zaštite prijavitelja nepravilnosti
Za pitanja vezana uz zaštitu prijavitelja nepravilnosti (tzv. "zviždača") u Republici Hrvatskoj, nadležna tijela su:
Zakon o pučkom pravobranitelju nije usklađen sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Pučki pravobranitelj može se smatrati tijelom za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, posebno kada se radi o pitanjima zaštite ljudskih prava i sloboda. Evo kako se Pučki pravobranitelj uklapa u kontekst vanjskog prijavljivanja nepravilnosti:
Zaštita prijavitelja nepravilnosti
Prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na zaštitu od bilo kakvih oblika odmazde, diskriminacije ili nepoštenog tretmana zbog prijave nepravilnosti. Ovo uključuje zaštitu od otkaza, degradacije, prijetnji, i drugih oblika uznemiravanja.
Zaboravljen od socijalnog sustava: Živi u vlažnoj kući bez struje, a zbog kronične bolest struja mu je potrebna za korištenje uređaja s kisikom 16 h dnevno
Matija Farkaš iz Bjelovara obratio se Portalu za pomoć u rješavanju socijalnog problema, ne traži puno, već osnovno i potrebno za zdravlje. Matija živi sa nevjenčanom suprugom koja skrbi o njemu i pomaže mu u svakodnevnim aktivnostima. Matija boluje od kronične opstruktivne plućne bolesti, te kao 100 % posto invalid s Bartolovim indeksom 30 proglašen je trajno ne sposobnim za rad.
Poziv na potpis peticije za dostavu jela svim korisnicima usluga Pučke kuhinje u Rijeci
U Pučkoj kuhinji Grada Rijeke najpotrebitiji svakodnevno mogu dobiti besplatan obrok. Obroci su raznovrsni i optimalne energetske vrijednosti. Građani ih preuzimaju svakodnevno u vrijeme ručka (za vikend se pripremaju tzv. lunch-paketi koji se preuzimaju petkom), na dvije gradske lokacije (klubovi starijih osoba Potok i Belveder koji djeluju pri Domu za starije osobe Kantrida Rijeka) dokle god im takva pomoć treba. Obroke priprema Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka, a zdravstvenu ispravnost jamči Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a.
Marenda za fotografije, ne za građane: kanapei umjesto bakalara i zatvoreni krug odlučivanja
Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Novo EU “informacijsko središte” u Rijeci – stvarna vrijednost ili samo trošak?
U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Poziv građanima: Sudjelujte u kolektivnom prigovoru zbog ograničavanja raspolaganja novčanim sredstvima osoba s invaliditetom
Građani, skrbnici i svi zainteresirani – pridružite se inicijativi za zaštitu prava osoba s invaliditetom!
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Portal za digitalizaciju društva građana predstavlja novi oblik organiziranja društvenog i kulturnog sadržaja te decentralizaciju javnih politika.
Add comment
Comments