U Hrvatskoj se prijavitelji nepravilnosti (tzv. "zviždači") mogu zaštititi putem zakonskih mehanizama predviđenih Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2019. godine. Ovaj zakon predviđa nekoliko ključnih mjera za zaštitu prijavitelja!
Pravo na zaštitu
Prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na zaštitu od bilo kakvih oblika odmazde, diskriminacije ili nepoštenog tretmana zbog prijave nepravilnosti. Ovo uključuje zaštitu od otkaza, degradacije, prijetnji, i drugih oblika uznemiravanja.
Povjerljivost
Zakon propisuje da identitet prijavitelja nepravilnosti mora ostati povjerljiv. Poslodavci i nadležna tijela su dužni osigurati da informacije o prijavitelju budu dostupne samo ovlaštenim osobama.
Unutarnje prijavljivanje
Poslodavci su dužni uspostaviti unutarnji kanal za prijavu nepravilnosti. Prijavitelji mogu nepravilnosti prijaviti unutar organizacije, što je najčešći prvi korak.
Vanjsko prijavljivanje
Ako prijavitelj smatra da unutarnje prijavljivanje nije učinkovito ili sigurno, nepravilnosti može prijaviti nadležnim državnim tijelima, poput Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Državnog inspektorata, ili Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).
Sudska zaštita
Prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na sudsku zaštitu. Ako prijavitelj doživi odmazdu zbog prijavljivanja, može pokrenuti sudski postupak za zaštitu svojih prava. Sudovi mogu narediti poslodavcu da prekine s odmazdom i nadoknadi štetu prijavitelju.
Pravna pomoć
Prijavitelji nepravilnosti mogu dobiti pravnu pomoć, što uključuje savjetovanje i zastupanje u postupcima zaštite njihovih prava.
Financijska kompenzacija
Ako prijavitelj pretrpi štetu zbog odmazde, može tražiti financijsku kompenzaciju.
Kroz ove mjere, hrvatski zakon nastoji stvoriti sigurnu i poticajnu okolinu za prijavljivanje nepravilnosti, štiteći prijavitelje i osiguravajući da njihove prijave budu tretirane ozbiljno i povjerljivo.
Kome se građani mogu obratiti da bi zaštitite ostvarili?
Građani koji prijavljuju nepravilnosti i žele ostvariti zaštitu prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti u Hrvatskoj mogu se obratiti različitim tijelima, ovisno o vrsti nepravilnosti i situaciji.
Ključna tijela kojima se mogu obratiti:
-
Povjerljiva osoba unutar organizacije: Prvo mjesto za prijavljivanje nepravilnosti je obično unutar organizacije gdje se nepravilnost dogodila. Organizacije su dužne imenovati povjerljivu osobu ili oformiti tijelo za prijavu nepravilnosti. Prijavitelj može prvo pokušati riješiti problem interno.
-
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa: Građani se mogu obratiti ovom povjerenstvu ako prijavljuju nepravilnosti koje se odnose na sukob interesa.
-
Državni inspektorat: Ako se radi o nepravilnostima koje spadaju pod nadležnost inspekcijskih službi, prijavitelji se mogu obratiti Državnom inspektoratu. Ovo tijelo pokriva širok spektar područja, uključujući radne odnose, zaštitu na radu, zaštitu okoliša, tržišni nadzor, itd.
-
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK): Prijavitelji koji žele prijaviti korupciju ili organizirani kriminal mogu se obratiti USKOK-u, koji je specijalizirano tijelo za suzbijanje ovih vrsta kriminala.
-
Pučki pravobranitelj: Građani se mogu obratiti i Pučkom pravobranitelju, koji djeluje kao opći zaštitnik ljudskih prava i može pružiti pomoć u slučajevima kada je povrijeđena neka od ljudskih prava, uključujući prava prijavitelja nepravilnosti.
-
Pravosudna tijela: Ako prijavitelj doživi odmazdu ili druga kršenja svojih prava, može pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudovima. Sudovi imaju ovlast narediti poslodavcima da prekinu s odmazdom i nadoknade štetu prijavitelju.
-
Nezavisne organizacije i sindikati: Prijavitelji nepravilnosti mogu potražiti pomoć i savjete od nezavisnih organizacija za ljudska prava ili sindikata, koji mogu pružiti podršku i savjetovanje u vezi sa zaštitom prava prijavitelja.
Ove institucije i tijela pružaju različite oblike zaštite i pomoći, osiguravajući da prijavitelji nepravilnosti imaju pristup pravdi i odgovarajućoj zaštiti od odmazde.
Kako ostvariti pravo na zaštitu?
Ostvarivanje prava na zaštitu kao prijavitelj nepravilnosti u Hrvatskoj uključuje nekoliko ključnih koraka.
-
Prijavljivanje nepravilnosti:
- Unutarnje prijavljivanje: Prvo pokušajte prijaviti nepravilnost unutar organizacije. Organizacije su dužne imenovati povjerljivu osobu ili formirati tijelo za prijavu nepravilnosti. Ova osoba ili tijelo će zabilježiti prijavu i poduzeti odgovarajuće korake.
- Vanjsko prijavljivanje: Ako unutarnje prijavljivanje nije moguće ili nije dalo rezultate, prijavite nepravilnost nadležnim državnim tijelima kao što su Državni inspektorat, USKOK, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ili Pučki pravobranitelj.
-
Dokumentiranje prijave:
- Prikupite dokaze o nepravilnosti koje prijavljujete. Ova dokumentacija može uključivati e-mailove, dopise, svjedočanstva, fotografije ili bilo koje druge materijale koji podržavaju vašu prijavu.
- Zadržite kopije svih podnesenih prijava i komunikacija vezanih uz prijavu.
-
Zaštita identiteta:
- Osigurajte da je vaš identitet povjerljiv. Prilikom prijave nepravilnosti, jasno naznačite da zahtijevate zaštitu identiteta. Zakonska tijela i poslodavci su dužni osigurati povjerljivost podataka o prijavitelju.
-
Prijava odmazde:
- Ako doživite odmazdu zbog prijavljivanja nepravilnosti, prijavite to relevantnom tijelu koje može poduzeti korake za vašu zaštitu. To može biti unutarnje tijelo organizacije, Državni inspektorat, USKOK, Pučki pravobranitelj ili sud.
-
Pravna pomoć:
- Zatražite pravnu pomoć ako je potrebno. Pravna pomoć može uključivati savjetovanje, zastupanje u sudskim postupcima i druge oblike pravne podrške.
- Ako nemate sredstava za pravnu pomoć, istražite mogućnosti besplatne pravne pomoći preko nevladinih organizacija ili sindikata.
-
Pokretanje sudskog postupka:
- Ako vam je nanesena šteta ili ste doživjeli odmazdu zbog prijave nepravilnosti, možete pokrenuti sudski postupak. Sudovi mogu naložiti poslodavcu da prekine s odmazdom, da vas vrati na radno mjesto ako ste otpušteni i da vam nadoknadi štetu.
-
Savjetovanje s Pučkim pravobraniteljem:
- Obratite se Pučkom pravobranitelju za dodatne savjete i podršku. Pučki pravobranitelj može pružiti smjernice o vašim pravima i pomoći u rješavanju sporova.
-
Podrška od nevladinih organizacija i sindikata:
- Potražite podršku od nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i sindikata. Ove organizacije mogu pružiti savjetovanje, podršku i zastupanje u vašem slučaju.
Ovi koraci omogućuju vam da ostvarite pravo na zaštitu kao prijavitelj nepravilnosti, osiguravajući da vaša prijava bude ozbiljno shvaćena i da budete zaštićeni od bilo kakvih oblika odmazde ili diskriminacije.
Autor: I.P.
Inkluzivni dodatak: između političkih obećanja i stvarnosti korisnika
Foto: Portal ReStart
Gdje je nestao Pučki pravobranitelj?
Ključna uloga Pučkog pravobranitelja je u zaštiti ljudskih prava i sloboda. Njegova glavna odgovornost je nadzirati rad državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima, te drugih tijela koja obavljaju javne službe, kako bi se osiguralo da postupaju u skladu sa zakonima i poštuju prava građana.
Akt Ministarstva pravosuđa i uprave o zaštiti od postupanja javnopravnih tijela
S obzirom na više raznih događaja i propusta u upravnim tijelima, upitala sam za javnost, zbog čega nema pravno valjanog puta za zaštitu od kaznenih djela i/ili štete koja ista počine nad građanima u svojstvu službe, odnosno zbog čega državno odvjetništvo ne postupa kada su u pitanju kaznene prijave službenih i/ili stručnih osoba zaposlenih pri tijelu, pa čak i kada su jasno dokazne.
Neovlašteno audio snimanje u službenom postupku - kazneno djelo ili pravo na zaštitu u javno pravnim postupcima
Snimanje razgovora bez suglasnosti druge strane u Hrvatskoj može predstavljati kazneno djelo ili građansku povredu privatnosti. Postoji nekoliko zakonskih osnova na koje se osoba može pozvati ako smatra da je njezina privatnost povrijeđena neovlaštenim snimanjem. Stoga je važno osigurati da su sve strane obaviještene i da daju svoj pristanak prije nego što se započne snimanje razgovora.
Koja su nacionalna tijela u RH nadležna za primjenu EU zakona u pitanju zaštite prijavitelja nepravilnosti
Za pitanja vezana uz zaštitu prijavitelja nepravilnosti (tzv. "zviždača") u Republici Hrvatskoj, nadležna tijela su:
Zakon o pučkom pravobranitelju nije usklađen sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Pučki pravobranitelj može se smatrati tijelom za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, posebno kada se radi o pitanjima zaštite ljudskih prava i sloboda. Evo kako se Pučki pravobranitelj uklapa u kontekst vanjskog prijavljivanja nepravilnosti:
Zaštita prijavitelja nepravilnosti
Prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na zaštitu od bilo kakvih oblika odmazde, diskriminacije ili nepoštenog tretmana zbog prijave nepravilnosti. Ovo uključuje zaštitu od otkaza, degradacije, prijetnji, i drugih oblika uznemiravanja.
Zaboravljen od socijalnog sustava: Živi u vlažnoj kući bez struje, a zbog kronične bolest struja mu je potrebna za korištenje uređaja s kisikom 16 h dnevno
Matija Farkaš iz Bjelovara obratio se Portalu za pomoć u rješavanju socijalnog problema, ne traži puno, već osnovno i potrebno za zdravlje. Matija živi sa nevjenčanom suprugom koja skrbi o njemu i pomaže mu u svakodnevnim aktivnostima. Matija boluje od kronične opstruktivne plućne bolesti, te kao 100 % posto invalid s Bartolovim indeksom 30 proglašen je trajno ne sposobnim za rad.
Poziv na potpis peticije za dostavu jela svim korisnicima usluga Pučke kuhinje u Rijeci
U Pučkoj kuhinji Grada Rijeke najpotrebitiji svakodnevno mogu dobiti besplatan obrok. Obroci su raznovrsni i optimalne energetske vrijednosti. Građani ih preuzimaju svakodnevno u vrijeme ručka (za vikend se pripremaju tzv. lunch-paketi koji se preuzimaju petkom), na dvije gradske lokacije (klubovi starijih osoba Potok i Belveder koji djeluju pri Domu za starije osobe Kantrida Rijeka) dokle god im takva pomoć treba. Obroke priprema Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka, a zdravstvenu ispravnost jamči Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a.
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
Cijena ljudskosti: Zašto se Melita Vrsaljko ispričala, a javnost i dalje šuti?
Dok novinarka i aktivistica preuzima punu odgovornost za svoje osobne pogreške, društvo ostaje nijemo na zastrašujuću činjenicu da je sustav kaznio žrtvu napada, a ne nasilnike. Je li nam lakše osuditi ljudski pad nego braniti ljudska prava?
Osnovice, iluzija socijalne države i stvarnost siromaštva: kako fragmentacija sustava održava građane u preživljavanju, a ne u dostojanstvu
Ustav Republike Hrvatske definira državu kao socijalnu, što bi u praksi trebalo značiti da sustav osigurava minimalne uvjete dostojanstvenog života, posebno za najranjivije skupine.
Kazna za bolest: Zašto je u Hrvatskoj preživljavanje na bolovanju postalo matematički nemoguće?
Dok se država hvali povećanjem naknada, surova matematika pokazuje da bolesnik bez "savršenog" radnog staža u 2026. godini mora preživjeti s manje od 25 % prosječne plaće. Je li sustav solidarnosti postao sustav financijske represije?
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
80 DANA ZATVORA ZA NOVINARKU FAKTOGRAFA? Teško pijanstvo i odbijanje testa na droge razotkrili pravu sliku „elite”
Dok se portal Faktograf svakodnevno postavlja u ulogu vrhovnog arbitra istine, morala i društvene odgovornosti, njihovi vlastiti kadrovi na terenu pokazuju potpuno drugo lice. Najnoviji incident novinarke Faktografa, Melite Vrsaljko, zoran je prikaz onoga što se događa kada se „elita” koja drugima drži prodike susretne sa stvarnošću i zakonom.
Inkluzivni dodatak: između političkih obećanja i stvarnosti korisnika
Foto: Portal ReStart
Inkluzivni dodatak: između političkih obećanja i stvarnosti korisnika
Foto: Portal ReStart
Zašto koncert u sportskom objektu otvara pitanja javnog interesa
Najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dvorani mladosti u Rijeci otvorio je niz pitanja koja nadilaze glazbeni ukus, političke podjele ili osobni stav prema izvođaču. Riječ je o pitanju upravljačkih odluka Grada Rijeke, korištenja javnih prostora i mogućeg financijskog učinka na gradski proračun.
Istina o Kripto Zavjeri: Sprema li Amerika "Prijevaru Stoljeća" i kako će to utjecati na vaš novčanik?
Američki dug je neotplativ. Sada se Washington dosjetio strategije koja bi mogla iz temelja promijeniti svjetski financijski sustav, prebacujući teret duga na globalnu javnost – kroz kriptovalute.
Je li Grad doista oštećen? Kako je Rijeka sama stvorila problem s zakupninama za knjižare
Odluka Grada Rijeke da od 2026. godine ukine mjeru 50-postotnog umanjenja zakupnine za knjižare, uz obrazloženje da je time gradski proračun oštećen i pozivom na zakonitost, otvara ozbiljna pitanja pravne logike, dosljednosti i stvarnih motiva gradske vlasti.
ZAKONITOST ZA KNJIGE, IZUZECI ZA MILIJUNE? Dvostruki kriteriji gradske vlasti Ive Rinčić
Izvor fotografije: https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/gradonacelnica/iva-rincic/
Portal za digitalizaciju društva građana predstavlja novi oblik organiziranja društvenog i kulturnog sadržaja te decentralizaciju javnih politika.
Add comment
Comments