Prema podacima iz zakonskih odredbi postavlja se pitanje:
Da li je Pučki pravobranitelj nadležan za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti?
Zakon o pučkom pravobranitelju nije izmijenjen od 2012. godine stoga prema istom ne možemo dobiti jasne informacije
Pučki pravobranitelj može se smatrati tijelom za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, posebno kada se radi o pitanjima zaštite ljudskih prava i sloboda. Evo kako se Pučki pravobranitelj uklapa u kontekst vanjskog prijavljivanja nepravilnosti:
-
Pučki pravobranitelj kao tijelo za vanjsko prijavljivanje:
- Pučki pravobranitelj ima ovlasti da prima prijave građana o povredama ljudskih prava i drugih nepravilnosti. Ako unutarnje prijavljivanje nepravilnosti nije moguće ili nije dalo rezultate, građani se mogu obratiti Pučkom pravobranitelju za pomoć.
- Pučki pravobranitelj može pokrenuti istragu, zatražiti očitovanja od nadležnih tijela i preporučiti mjere za ispravljanje nepravilnosti.
-
Područje djelovanja Pučkog pravobranitelja:
- Pučki pravobranitelj djeluje kao neovisno tijelo koje štiti ljudska prava i slobode. To uključuje zaštitu prijavitelja nepravilnosti od odmazde, diskriminacije i drugih povreda njihovih prava.
- Uloga Pučkog pravobranitelja uključuje i educiranje javnosti o njihovim pravima, kao i davanje preporuka za poboljšanje zakonodavnog okvira i praksi koje se odnose na zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
-
Prijava nepravilnosti Pučkom pravobranitelju:
- Građani mogu podnijeti pritužbu Pučkom pravobranitelju putem pošte, e-maila ili osobnim dolaskom u ured pravobranitelja.
- Pritužba treba sadržavati sve relevantne informacije o nepravilnosti, uključujući dokaze i opise situacija koje potvrđuju navode.
-
Postupanje Pučkog pravobranitelja po prijavi:
- Nakon prijema pritužbe, Pučki pravobranitelj može pokrenuti istragu, zatražiti dodatne informacije od podnositelja pritužbe i drugih relevantnih strana.
- Pravobranitelj može izdati preporuke, upozorenja ili izvješća nadležnim tijelima, kao i javno objaviti svoja zapažanja i preporuke.
Dakle, iako Pučki pravobranitelj prvenstveno djeluje kao zaštitnik ljudskih prava, njegova uloga u zaštiti prijavitelja nepravilnosti i mogućnost podnošenja pritužbi ovom tijelu ga svrstavaju među vanjska tijela za prijavljivanje nepravilnosti.
Dok Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti jasno propisuje:
Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti
Članak 23.
(1) Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti je prijavljivanje nepravilnosti nadležnom tijelu.
(2) Prijavitelj nepravilnosti može prijaviti nepravilnost nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti:
– nakon što je prvo podnio prijavu kroz sustav unutarnjeg prijavljivanja ili
– izravno nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje.
(3) Ako prijava nepravilnosti nije zaprimljena putem sustava za vanjsko prijavljivanje ili su je u tijelu nadležnom za vanjsko prijavljivanje zaprimile osobe koje nisu nadležne za postupanje s prijavama, iste su ih dužne bez odgode i bez izmjena proslijediti osobama nadležnima za postupanje.
(4) Osobe iz stavka 3. ovoga članka su pri postupanju s prijavom nepravilnosti dužne štititi identitet prijavitelja i prijavljene osobe te podatke iz prijave.
Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti
Članak 24.
(1) Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti je pučki pravobranitelj.
(2) Pučki pravobranitelj sukladno ovom Zakonu:
1. zaprima prijavu o nepravilnosti
2. bez odgode, a najkasnije u roku od sedam dana od dana prijave, potvrđuje taj primitak, osim ako je prijavitelj izričito zatražio suprotno ili ako nadležno tijelo opravdano vjeruje da bi se potvrdom primitka prijave ugrozila zaštita identiteta prijavitelja
3. ispituje pojedinačne prijave radi poduzimanja radnji iz svoje nadležnosti potrebnih za zaštitu prava prijavitelja, ako je prijavitelj nepravilnosti učinio vjerojatnim da jest ili bi mogao biti žrtva osvete zbog prijave nepravilnosti
4. prijavu o nepravilnosti u razumnom roku na siguran način prosljeđuje tijelima ovlaštenim za postupanje prema sadržaju prijave te o tome bez odgađanja obavještava prijavitelja nepravilnosti
5. izrađuje izvještaj kojim ocjenjuje jesu li ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava prijavitelja nepravilnosti
6. daje opće pravne informacije o postupcima prijavljivanja i javnog razotkrivanja nepravilnosti te o zaštiti prava u skladu s ovim Zakonom
7. čuva identitet prijavitelja nepravilnosti i podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja odnosno objave drugim osobama, osim ako to nije suprotno nacionalnom pravu
8. u svom godišnjem izvješću izvješćuje Hrvatski sabor o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a to može činiti i posebnim izvješćima ako se radi o ugroženosti ustavnih i zakonskih prava većeg stupnja ili značaja
9. nadležnim institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Europske unije pravodobno prosljeđuje informacije iz prijave radi provođenja daljnje istrage, ako je tako predviđeno pravom Europske unije ili nacionalnim pravom
10. na svojim mrežnim stranicama u zasebnom, lako prepoznatljivom i lako dostupnom odjeljku objavljuje opće informacije o primitku prijava i daljnjem postupanju na temelju njih te druge opće informacije relevantne za primjenu ovoga Zakona, a osobito:
a) uvjete pod kojima se ostvaruje pravo na zaštitu
b) podatke za kontakt za zaprimanje prijava, posebno adresu elektroničke pošte i poštansku adresu te brojeve telefona, uz napomenu snimaju li se telefonski razgovori
c) postupke koji se primjenjuju na prijavu nepravilnosti, uključujući način na koji nadležno tijelo može od prijavitelja zatražiti objašnjenje prijavljene informacije ili pružanje dodatnih informacija, rok za pružanje povratne informacije te vrstu i sadržaj takve povratne informacije
d) opis sustava zaštite povjerljivosti koji se primjenjuje na prijave, u skladu s člankom 16. ovoga Zakona i odredbama nacionalnog prava
e) vrstu potrebnog daljnjeg postupanja prema prijavi
f) pravna sredstva i postupke za zaštitu od osvete te mogućnosti dobivanja povjerljivih savjeta za osobe koje razmatraju podnošenje prijave
g) izjavu u kojoj se jasno obrazlažu uvjeti pod kojima su osobe koje podnose prijavu nadležnom tijelu zaštićene od odgovornosti za povredu povjerljivosti.
(3) Pučki pravobranitelj, u okviru svojih ustavnih ovlasti, provodi postupak zaštite prijavitelja nepravilnosti, povezanih osoba i povjerljivih osoba te njihovih zamjenika sukladno propisima koje primjenjuje te odredbama ovoga Zakona.
Dakle, iako Pučki pravobranitelj prvenstveno djeluje kao zaštitnik ljudskih prava, njegova uloga u zaštiti prijavitelja nepravilnosti i mogućnost podnošenja pritužbi ovom tijelu ga svrstavaju među vanjska tijela za prijavljivanje nepravilnosti.
Autor: I.P.
Inkluzivni dodatak: između političkih obećanja i stvarnosti korisnika
Foto: Portal ReStart
Gdje je nestao Pučki pravobranitelj?
Ključna uloga Pučkog pravobranitelja je u zaštiti ljudskih prava i sloboda. Njegova glavna odgovornost je nadzirati rad državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima, te drugih tijela koja obavljaju javne službe, kako bi se osiguralo da postupaju u skladu sa zakonima i poštuju prava građana.
Akt Ministarstva pravosuđa i uprave o zaštiti od postupanja javnopravnih tijela
S obzirom na više raznih događaja i propusta u upravnim tijelima, upitala sam za javnost, zbog čega nema pravno valjanog puta za zaštitu od kaznenih djela i/ili štete koja ista počine nad građanima u svojstvu službe, odnosno zbog čega državno odvjetništvo ne postupa kada su u pitanju kaznene prijave službenih i/ili stručnih osoba zaposlenih pri tijelu, pa čak i kada su jasno dokazne.
Neovlašteno audio snimanje u službenom postupku - kazneno djelo ili pravo na zaštitu u javno pravnim postupcima
Snimanje razgovora bez suglasnosti druge strane u Hrvatskoj može predstavljati kazneno djelo ili građansku povredu privatnosti. Postoji nekoliko zakonskih osnova na koje se osoba može pozvati ako smatra da je njezina privatnost povrijeđena neovlaštenim snimanjem. Stoga je važno osigurati da su sve strane obaviještene i da daju svoj pristanak prije nego što se započne snimanje razgovora.
Koja su nacionalna tijela u RH nadležna za primjenu EU zakona u pitanju zaštite prijavitelja nepravilnosti
Za pitanja vezana uz zaštitu prijavitelja nepravilnosti (tzv. "zviždača") u Republici Hrvatskoj, nadležna tijela su:
Zakon o pučkom pravobranitelju nije usklađen sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Pučki pravobranitelj može se smatrati tijelom za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, posebno kada se radi o pitanjima zaštite ljudskih prava i sloboda. Evo kako se Pučki pravobranitelj uklapa u kontekst vanjskog prijavljivanja nepravilnosti:
Zaštita prijavitelja nepravilnosti
Prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na zaštitu od bilo kakvih oblika odmazde, diskriminacije ili nepoštenog tretmana zbog prijave nepravilnosti. Ovo uključuje zaštitu od otkaza, degradacije, prijetnji, i drugih oblika uznemiravanja.
Zaboravljen od socijalnog sustava: Živi u vlažnoj kući bez struje, a zbog kronične bolest struja mu je potrebna za korištenje uređaja s kisikom 16 h dnevno
Matija Farkaš iz Bjelovara obratio se Portalu za pomoć u rješavanju socijalnog problema, ne traži puno, već osnovno i potrebno za zdravlje. Matija živi sa nevjenčanom suprugom koja skrbi o njemu i pomaže mu u svakodnevnim aktivnostima. Matija boluje od kronične opstruktivne plućne bolesti, te kao 100 % posto invalid s Bartolovim indeksom 30 proglašen je trajno ne sposobnim za rad.
Poziv na potpis peticije za dostavu jela svim korisnicima usluga Pučke kuhinje u Rijeci
U Pučkoj kuhinji Grada Rijeke najpotrebitiji svakodnevno mogu dobiti besplatan obrok. Obroci su raznovrsni i optimalne energetske vrijednosti. Građani ih preuzimaju svakodnevno u vrijeme ručka (za vikend se pripremaju tzv. lunch-paketi koji se preuzimaju petkom), na dvije gradske lokacije (klubovi starijih osoba Potok i Belveder koji djeluju pri Domu za starije osobe Kantrida Rijeka) dokle god im takva pomoć treba. Obroke priprema Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka, a zdravstvenu ispravnost jamči Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a.
Portal za digitalizaciju društva građana predstavlja novi oblik organiziranja društvenog i kulturnog sadržaja te decentralizaciju javnih politika.
APEL ZA POMOĆ: U Rijeci nestao 17-godišnji Rafael Majdandžić, obitelj moli za bilo kakvu informaciju
Primorsko-goranska policija i obitelj tragaju za Rafaelom Majdandžićem (17) s prebivalištem u Viškovu, koji je nestao u petak, 23. siječnja 2026. godine u Rijeci. Obitelj je očajna i moli sve građane za pomoć u potrazi.
Djeca s Cresa mole za pomoć: Udruga "Roditelji za djecu" šalje apel Vladi RH i premijeru Plenkoviću
Šokantni videozapisi i poruke djece iz podružnice Centra za pružanje usluga u zajednici na Cresu otkrili su alarmantnu situaciju u kojem djeca bez roditeljske skrbi ili iz popravnog doma žive u uvjetima bez adekvatne podrške.
OPREZ: Novi val SMS prijevara cilja korisnike sustava e-Građani
Danas je uočen novi pokušaj masovne krađe podataka (phishing) usmjeren prema hrvatskim građanima. Napadači se lažno predstavljaju kao sustav e-Građani i šalju SMS poruke s ciljem krađe osobnih podataka i pristupa bankovnim računima.
Od pravnog inzistiranja do krvavog epiloga: Tko je odgovoran za napad na profesoricu u Cresu?
Dok se vrh sustava socijalne skrbi bavio smjenama i sudskim procesima oko bivše ravnateljice Silvije Kocijan, stvarni život u bivšem Odgojnom domu na Cresu postao je poprište straha. Najnovija snimka koja kruži među djecom ne prikazuje samo razbijene stvari i palicu kojom je udarana profesorica; ona prenosi najtežu moguću poruku onih koji tamo žive: "Nemojte završiti ovdje."
Inkluzivni dodatak – Reforma koja je "zapela" u administraciji: Preko 100 tisuća ljudi na čekanju
Iako su Vlada RH i resorno Ministarstvo obećavali da će Zakon o inkluzivnom dodatku donijeti "pojednostavljenje administracije", stvarnost s kojom se suočavaju najranjivije skupine društva dramatično je drugačija. Portal ReStart u posjedu je službenog odgovora Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji razotkriva razmjere zastoja u sustavu.
ZAMKA BRZIH KREDITA: Kako strane tvrtke koriste EU zakone za legalno lihvarenje?
Dok se domaće banke nalaze pod strogim nadzorom Hrvatske narodne banke, na našem tržištu nesmetano operiraju digitalni zajmodavci poput Ferratuma, Alfa Credit Teama i sličnih. Reklamiraju se brzinom i jednostavnošću, ali iza toga stoji sustav koji često graniči s lihvarenjem, koristeći pravne praznine unutar Europske unije.
BIROKRACIJA KAO EGZEKUTOR: Dok bolesni umiru čekajući inkluzivni dodatak, država štedi na djeci i nemoćnima
Hrvatska 2026. godine proživljava vrhunac socijalnog cinizma. Dok se proračun puni zahvaljujući inflaciji, a plaće državnih dužnosnika rastu brzinom koja prkosi gravitaciji, sustav socijalne skrbi postao je poligon za strateško iscrpljivanje građana.
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
Cijena ljudskosti: Zašto se Melita Vrsaljko ispričala, a javnost i dalje šuti?
Dok novinarka i aktivistica preuzima punu odgovornost za svoje osobne pogreške, društvo ostaje nijemo na zastrašujuću činjenicu da je sustav kaznio žrtvu napada, a ne nasilnike. Je li nam lakše osuditi ljudski pad nego braniti ljudska prava?
Osnovice, iluzija socijalne države i stvarnost siromaštva: kako fragmentacija sustava održava građane u preživljavanju, a ne u dostojanstvu
Ustav Republike Hrvatske definira državu kao socijalnu, što bi u praksi trebalo značiti da sustav osigurava minimalne uvjete dostojanstvenog života, posebno za najranjivije skupine.
Kazna za bolest: Zašto je u Hrvatskoj preživljavanje na bolovanju postalo matematički nemoguće?
Dok se država hvali povećanjem naknada, surova matematika pokazuje da bolesnik bez "savršenog" radnog staža u 2026. godini mora preživjeti s manje od 25 % prosječne plaće. Je li sustav solidarnosti postao sustav financijske represije?
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
80 DANA ZATVORA ZA NOVINARKU FAKTOGRAFA? Teško pijanstvo i odbijanje testa na droge razotkrili pravu sliku „elite”
Dok se portal Faktograf svakodnevno postavlja u ulogu vrhovnog arbitra istine, morala i društvene odgovornosti, njihovi vlastiti kadrovi na terenu pokazuju potpuno drugo lice. Najnoviji incident novinarke Faktografa, Melite Vrsaljko, zoran je prikaz onoga što se događa kada se „elita” koja drugima drži prodike susretne sa stvarnošću i zakonom.
Inkluzivni dodatak: između političkih obećanja i stvarnosti korisnika
Foto: Portal ReStart
Inkluzivni dodatak: između političkih obećanja i stvarnosti korisnika
Foto: Portal ReStart
Zašto koncert u sportskom objektu otvara pitanja javnog interesa
Najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dvorani mladosti u Rijeci otvorio je niz pitanja koja nadilaze glazbeni ukus, političke podjele ili osobni stav prema izvođaču. Riječ je o pitanju upravljačkih odluka Grada Rijeke, korištenja javnih prostora i mogućeg financijskog učinka na gradski proračun.
Istina o Kripto Zavjeri: Sprema li Amerika "Prijevaru Stoljeća" i kako će to utjecati na vaš novčanik?
Američki dug je neotplativ. Sada se Washington dosjetio strategije koja bi mogla iz temelja promijeniti svjetski financijski sustav, prebacujući teret duga na globalnu javnost – kroz kriptovalute.
Je li Grad doista oštećen? Kako je Rijeka sama stvorila problem s zakupninama za knjižare
Odluka Grada Rijeke da od 2026. godine ukine mjeru 50-postotnog umanjenja zakupnine za knjižare, uz obrazloženje da je time gradski proračun oštećen i pozivom na zakonitost, otvara ozbiljna pitanja pravne logike, dosljednosti i stvarnih motiva gradske vlasti.
ZAKONITOST ZA KNJIGE, IZUZECI ZA MILIJUNE? Dvostruki kriteriji gradske vlasti Ive Rinčić
Izvor fotografije: https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/gradonacelnica/iva-rincic/
DIGITALNA REPRESIJA: Zašto se blokiraju teme o utjecaju politike na pravosuđe i medicinu?
Urednička napomena: Portal Restartaj.org prenosi informacije koje su od ključnog značaja za razumijevanje sprege između pravosudnih dužnosnika i disciplinskih tijela. Iako su naše objave na ovu temu izložene sustavnom brisanju i ograničavanju, smatramo da javnost mora znati tko donosi ključne odluke u naše ime.
Javni odgovor majke djeteta s najvećim stupnjem invaliditeta
Kao majka djeteta s najvećim stupnjem invaliditeta koje pohađa jedan od centara za odgoj i obrazovanje, osjećam obvezu reagirati na priopćenje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora.
ANALIZA JEDNOG PRITISKA: Kada "javni interes" postane alat za osobne obračune i prijetnje tužbama
Urednička napomena: Objava detalja komunikacije između novinara čin je kojem portal ReStart pribjegava samo u iznimnim situacijama. U ovom slučaju, odlučili smo javno dokumentirati pritiske g. Hrvoja Bajle jer smatramo da razina agresivnosti, prijetnji tužbama i pokušaja izravnog utjecaja na uredničku politiku nadilazi okvire privatnog spora.
Kad novinarstvo postane 'Mamin blog': Slučaj Hrvoja Bajla i Zadar Newsa
U eri digitalnih medija, granice između ozbiljnog novinarstva i senzacionalističkog tračanja sve su zamućenije. Nedavni slučaj Hrvoja Bajla, novinara i glavnog urednika portala Zadar News, zorno ilustrira zabrinjavajući trend srozavanja medijske etike u potrazi za klikovima i pažnjom javnosti. Kao osnivačica malog, neovisnog portala restartaj.org, koja se, poput mnogih građana, bori protiv korupcije i za javni interes, s posebnim sam zanimanjem pratila rad gospodina Bajla, vjerujući u njegovu predanost istim idealima. Međutim, njegovo postupanje u slučaju navodnog obiteljskog nasilja, neodoljivo podsjeća na metode koje koristi notorni "Mamin blog", gdje se privatni životi i obiteljske drame izlažu javnosti pod krinkom "istine" i "javnog interesa", a zapravo služe za prikupljanje pratitelja i samopromociju.
Ekskluzivno: Je li „priuštivo stanovanje“ u Rijeci rezervirano samo za poslušne?
RIJEKA – Dok se gradska vlast u javnosti hvali novim mjerama priuštivog stanovanja, iza kulisa se odvija pravna drama koja baca ozbiljnu sumnju na transparentnost i zakonitost samog procesa. Kao autorica ovog teksta i nakladnica portala, izravno sam se suočila s nevjerojatnim uvjetom u natječaju: ako tužite Grad, nemate pravo na stan.
DRAMA NA TRSATU: Jurnjava i pucnjava iz automobila, meci letjeli prema kafiću i ljekarni!
Sinoćnji incident na Trsatu uznemirio je brojne Riječane. Prema izjavama svjedoka, tri automobila jurila su ulicama dok se iz njih pucalo, a policija je potvrdila oštećenja na ugostiteljskom objektu, ljekarni i parkiranim vozilima.
Opasnosti dijeljenja osobnih podataka na platformama za online zaradu
U posljednje vrijeme sve je više građana koji traže prilike za dodatnu zaradu putem različitih online platformi. Jedna od poznatijih je Clickworker, koja nudi mikroposlove poput ispunjavanja anketa, provjera podataka ili testiranja aplikacija. Iako se na prvi pogled čini da se radi o bezazlenim zadacima, važno je upozoriti na rizike koje ovakve platforme nose.
Tko kaže da DORH ne štiti građane i ne djeluje brzo?
👉 USKOK i ODO Rijeka idu i toliko daleko da pokreću privatne progone u ime oštećenika – iako su samostalna i neovisna tijela, i iako nemaju ovlasti zastupati oštećenika.
Rijeka pod vodom: 10. rujna 2025. u kontekstu rekordne 2022. — što su pokazali službeni podaci i koji su uzroci kolapsa?
Foto: Facebook Burin.br
Rijeka pod vodom: lišće ili sustavni propust?
Jutro 10. rujna 2025. ostat će zapamćeno kao jedan od najtežih dana za Rijeku u posljednjih nekoliko desetljeća. Nakon obilnih i ekstremno intenzivnih pljuskova, grad je doslovno stao – ulice su se pretvorile u rijeke, podvožnjaci u jezera, a u pojedinim dijelovima razina vode dosegla je prozore automobila.
Treći prosvjed u najavi: djelatnici hitne najavili okupljanje 1. listopada
Izvor fotografije: https://www.facebook.com/share/1D16dE5xhF/
Djeca spavala u parku, Grad Garešnica traži demanti – naš odgovor
Nakon što smo upozorili da peteročlana obitelj s djecom u Garešnici spava u gradskom parku, Grad je poslao opširan odgovor. U njemu se nabraja financijska pomoć, privremeni smještaj i ponude posla, ali ključna činjenica ostaje: djeca su više noći provela na otvorenom.
Grad Garešnica šuti dok djeca spavaju u parku: Zahtijevamo hitnu reakciju!
Izvor fotografije: https://bjelovar.live/foto-roditelji-s-troje-maloljetne-djece-vec-drugu-noc-prespavali-u-gradskom-parku-nemamo-kamo/
Paradoks: Lokalni mediji pod pritiskom države – i pod blokadom vlastitog Sindikata
Sindikat novinara Hrvatske i Maja Server onemogućili su pristup službenoj stranici mog portala na Facebooku, iako su ranije u istoj grupi dijelili moje objave. Grupa se zove „Lokalni mediji za bolje društvo“. Upit koji sam postavila s osobnog profila, u kojem sam tražila obrazloženje za ovu odluku, uklonjen je bez ikakvog odgovora.
SLAPP tužbe u Hrvatskoj: kako prepoznati i zaštititi se od pravnih prijetnji koje guše slobodu izražavanja
Izvor fotografije: https://mpudt.gov.hr/slapp-tuzbe/30105
Budi li se Hrvatska? Dva rujanska prosvjeda – glas mladih i zaštita kulture
Zagreb ovog rujna postaje središte društvenih poruka: dva najavljena prosvjeda na Trgu bana Josipa Jelačića jasno ukazuju na porast građanske angažiranosti i zabrinutosti s različitih strana društva. Međutim, dok su poruke glasa “mladih” i “kulture” snažne, postavlja se pitanje – je li to početak buđenja ili tek površno zagrijavanje društvenog konteksta?
Organizator prosvjeda: Članak nije potrebno ukloniti, informacije će biti objavljene na vrijeme
Nakon što je građanska inicijativa Bolja Hrvatska uputila zahtjev za uklanjanje članka o najavljenom prosvjedu zakazanom za 20. rujna na Trgu bana Jelačića, stigao je i odgovor organizatora.
Ista vlast tada i sada? Sukob interesa u USKOK-u i Poreznoj upravi
Izvor fotografije: https://www.index.hr/vijesti/clanak/imamo-iskaze-branka-segona-i-tihomira-kralja-negiraju-da-su-mamica-trazili-500000/2703414.aspx
Zahtjev za uklanjanje članka o prosvjedu – nejasna povezanost e-mail adrese i inicijative
Izvor: https://www.facebook.com/share/1Ca1GMS41x/
Prosvjed 'Za spas hrvatske kulture – NE uvozu stranih radnika!' najavljen za 20. rujna na Trgu Bana Jelačića
Izvor: https://facebook.com/events/s/prosvjed-za-spas-hrvatske-kult/754399600632703/
Zašto na mnogim aplikacijama nema Hrvatske, a Srbija je redovito navedena?
Ako ste se ikada pokušali registrirati na nekoj aplikaciji ili internetskoj platformi i uočili da u popisu država nema Hrvatske, niste jedini. I dok Srbija gotovo uvijek ima svoje mjesto na listi, Hrvatska je često izostavljena. Zašto je to tako?
Kad kiša padne, a informacije ne stižu: kako se snaći u Rijeci na koncertu
Krenuli su na koncert Crvene jabuke u Rijeci — karta u ruci, djeca spremna, a plan jasan: uživati u glazbi i stići kući suhi. Ali priroda je imala drugačiji plan: “Otvorilo se nebo, grunuo potop biblijskih razmjera”, priča Martina Frka Milotić.
Reakcija načelnika PU PGŽ na slučaj fotografiranja policijskog vozila na javnoj površini
Nakon nedavnog incidenta u Rijeci, gdje sam kao nakladnik i novinar portala ReStart fotografirala policijsko vozilo parkirano na javnoj površini, načelnik Policijske uprave Primorsko-goranske županije (PU PGŽ) izdao je službeno očitovanje. U njemu navodi da je policijska službenica temeljem vlastitih zapažanja primjenjivala policijske ovlasti, zaustavila me s zahtjevom za brisanje fotografije i zbog slikanja javne površine. Prema njegovim riječima, službenica je postupala u cilju prikupljanja obavijesti i utvrđivanja činjeničnog stanja vezanog za provođenje zadaća osiguranja objekta sjedišta PU.
Jesmo li slobodni ako je izbor samo privid?
Kada spomenemo riječ totalitarizam, većini na pamet padnu slike iz povijesti – Hitler, Mussolini, Staljin. Logori, jednopartijski sustavi, zabrane govora i misli. To su bile otvorene diktature u kojima se znalo: slobode nema, vlast je apsolutna.
Kako nastaju lažni citati i zašto nas pogađaju: primjer s portala Sve za ženu
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama širi se objava u kojoj se poznatom psihologu Mihailu Labkovskom pripisuje rečenica:
Zadovoljni osmijesi potvrđuju uspjeh i suradnju… ili ipak ne?
Izvor fotografije: https://www.rijeka.hr/obiljezavanje-blagdana-velike-gospe-u-trsatskom-svetistu-2/
Park Mlaka – nekad perivoj, danas prilika za obnovu
Izvor fotografije: https://riportal.net.hr/rijeka/u-parku-mlaka-ce-se-u-cetvrtak-dijeliti-trajnice-bilja-na-cvjetnim-gredicama/345591/
Kada brojke šute, stigmatizacija progovara
Nedavni članak portala Express pod naslovom "Zatvori su nam krcati: Dobar dio čine istražni zatvorenici, a neki od njih su zaglavili zbog lažnih optužbi" potaknuo je zabrinutost stručnjaka i aktivista koji se zalažu za prava žrtava nasilja. Tekst insinuira kako velik broj ljudi završava u istražnom zatvoru zbog lažnih prijava, a pritom potpuno zanemaruje kontekst sigurnosti i zaštite žena koje su pretrpjele nasilje.
Grad i Autotrolej o imenovanju Dijane Trošelj: “Nemamo saznanja” – odgovori bez potpisa i službenog dopisa
Nakon nedavne objave Grada Rijeke o imenovanju Dijane Trošelj za vršiteljicu dužnosti direktorice komunalnog društva KD Autotrolej d.o.o., našoj redakciji pristiglo je više apela sadašnjih i bivših zaposlenika tog poduzeća. U njima izražavaju zabrinutost zbog, kako navode, dugogodišnjeg štetnog ponašanja prema podređenima – uključujući optužbe za mobing, vrijeđanje, zloupotrebu položaja i psihičko zlostavljanje, što je navodno dovelo do bolovanja, psihijatrijskih intervencija i odlazaka radnika iz tvrtke.
Add comment
Comments