Prema podacima iz zakonskih odredbi postavlja se pitanje:
Da li je Pučki pravobranitelj nadležan za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti?
Zakon o pučkom pravobranitelju nije izmijenjen od 2012. godine stoga prema istom ne možemo dobiti jasne informacije
Pučki pravobranitelj može se smatrati tijelom za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, posebno kada se radi o pitanjima zaštite ljudskih prava i sloboda. Evo kako se Pučki pravobranitelj uklapa u kontekst vanjskog prijavljivanja nepravilnosti:
-
Pučki pravobranitelj kao tijelo za vanjsko prijavljivanje:
- Pučki pravobranitelj ima ovlasti da prima prijave građana o povredama ljudskih prava i drugih nepravilnosti. Ako unutarnje prijavljivanje nepravilnosti nije moguće ili nije dalo rezultate, građani se mogu obratiti Pučkom pravobranitelju za pomoć.
- Pučki pravobranitelj može pokrenuti istragu, zatražiti očitovanja od nadležnih tijela i preporučiti mjere za ispravljanje nepravilnosti.
-
Područje djelovanja Pučkog pravobranitelja:
- Pučki pravobranitelj djeluje kao neovisno tijelo koje štiti ljudska prava i slobode. To uključuje zaštitu prijavitelja nepravilnosti od odmazde, diskriminacije i drugih povreda njihovih prava.
- Uloga Pučkog pravobranitelja uključuje i educiranje javnosti o njihovim pravima, kao i davanje preporuka za poboljšanje zakonodavnog okvira i praksi koje se odnose na zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
-
Prijava nepravilnosti Pučkom pravobranitelju:
- Građani mogu podnijeti pritužbu Pučkom pravobranitelju putem pošte, e-maila ili osobnim dolaskom u ured pravobranitelja.
- Pritužba treba sadržavati sve relevantne informacije o nepravilnosti, uključujući dokaze i opise situacija koje potvrđuju navode.
-
Postupanje Pučkog pravobranitelja po prijavi:
- Nakon prijema pritužbe, Pučki pravobranitelj može pokrenuti istragu, zatražiti dodatne informacije od podnositelja pritužbe i drugih relevantnih strana.
- Pravobranitelj može izdati preporuke, upozorenja ili izvješća nadležnim tijelima, kao i javno objaviti svoja zapažanja i preporuke.
Dakle, iako Pučki pravobranitelj prvenstveno djeluje kao zaštitnik ljudskih prava, njegova uloga u zaštiti prijavitelja nepravilnosti i mogućnost podnošenja pritužbi ovom tijelu ga svrstavaju među vanjska tijela za prijavljivanje nepravilnosti.
Dok Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti jasno propisuje:
Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti
Članak 23.
(1) Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti je prijavljivanje nepravilnosti nadležnom tijelu.
(2) Prijavitelj nepravilnosti može prijaviti nepravilnost nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti:
– nakon što je prvo podnio prijavu kroz sustav unutarnjeg prijavljivanja ili
– izravno nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje.
(3) Ako prijava nepravilnosti nije zaprimljena putem sustava za vanjsko prijavljivanje ili su je u tijelu nadležnom za vanjsko prijavljivanje zaprimile osobe koje nisu nadležne za postupanje s prijavama, iste su ih dužne bez odgode i bez izmjena proslijediti osobama nadležnima za postupanje.
(4) Osobe iz stavka 3. ovoga članka su pri postupanju s prijavom nepravilnosti dužne štititi identitet prijavitelja i prijavljene osobe te podatke iz prijave.
Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti
Članak 24.
(1) Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti je pučki pravobranitelj.
(2) Pučki pravobranitelj sukladno ovom Zakonu:
1. zaprima prijavu o nepravilnosti
2. bez odgode, a najkasnije u roku od sedam dana od dana prijave, potvrđuje taj primitak, osim ako je prijavitelj izričito zatražio suprotno ili ako nadležno tijelo opravdano vjeruje da bi se potvrdom primitka prijave ugrozila zaštita identiteta prijavitelja
3. ispituje pojedinačne prijave radi poduzimanja radnji iz svoje nadležnosti potrebnih za zaštitu prava prijavitelja, ako je prijavitelj nepravilnosti učinio vjerojatnim da jest ili bi mogao biti žrtva osvete zbog prijave nepravilnosti
4. prijavu o nepravilnosti u razumnom roku na siguran način prosljeđuje tijelima ovlaštenim za postupanje prema sadržaju prijave te o tome bez odgađanja obavještava prijavitelja nepravilnosti
5. izrađuje izvještaj kojim ocjenjuje jesu li ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava prijavitelja nepravilnosti
6. daje opće pravne informacije o postupcima prijavljivanja i javnog razotkrivanja nepravilnosti te o zaštiti prava u skladu s ovim Zakonom
7. čuva identitet prijavitelja nepravilnosti i podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja odnosno objave drugim osobama, osim ako to nije suprotno nacionalnom pravu
8. u svom godišnjem izvješću izvješćuje Hrvatski sabor o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a to može činiti i posebnim izvješćima ako se radi o ugroženosti ustavnih i zakonskih prava većeg stupnja ili značaja
9. nadležnim institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Europske unije pravodobno prosljeđuje informacije iz prijave radi provođenja daljnje istrage, ako je tako predviđeno pravom Europske unije ili nacionalnim pravom
10. na svojim mrežnim stranicama u zasebnom, lako prepoznatljivom i lako dostupnom odjeljku objavljuje opće informacije o primitku prijava i daljnjem postupanju na temelju njih te druge opće informacije relevantne za primjenu ovoga Zakona, a osobito:
a) uvjete pod kojima se ostvaruje pravo na zaštitu
b) podatke za kontakt za zaprimanje prijava, posebno adresu elektroničke pošte i poštansku adresu te brojeve telefona, uz napomenu snimaju li se telefonski razgovori
c) postupke koji se primjenjuju na prijavu nepravilnosti, uključujući način na koji nadležno tijelo može od prijavitelja zatražiti objašnjenje prijavljene informacije ili pružanje dodatnih informacija, rok za pružanje povratne informacije te vrstu i sadržaj takve povratne informacije
d) opis sustava zaštite povjerljivosti koji se primjenjuje na prijave, u skladu s člankom 16. ovoga Zakona i odredbama nacionalnog prava
e) vrstu potrebnog daljnjeg postupanja prema prijavi
f) pravna sredstva i postupke za zaštitu od osvete te mogućnosti dobivanja povjerljivih savjeta za osobe koje razmatraju podnošenje prijave
g) izjavu u kojoj se jasno obrazlažu uvjeti pod kojima su osobe koje podnose prijavu nadležnom tijelu zaštićene od odgovornosti za povredu povjerljivosti.
(3) Pučki pravobranitelj, u okviru svojih ustavnih ovlasti, provodi postupak zaštite prijavitelja nepravilnosti, povezanih osoba i povjerljivih osoba te njihovih zamjenika sukladno propisima koje primjenjuje te odredbama ovoga Zakona.
Dakle, iako Pučki pravobranitelj prvenstveno djeluje kao zaštitnik ljudskih prava, njegova uloga u zaštiti prijavitelja nepravilnosti i mogućnost podnošenja pritužbi ovom tijelu ga svrstavaju među vanjska tijela za prijavljivanje nepravilnosti.
Autor: I.P.
Gdje je nestao Pučki pravobranitelj?
Ključna uloga Pučkog pravobranitelja je u zaštiti ljudskih prava i sloboda. Njegova glavna odgovornost je nadzirati rad državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima, te drugih tijela koja obavljaju javne službe, kako bi se osiguralo da postupaju u skladu sa zakonima i poštuju prava građana.
Akt Ministarstva pravosuđa i uprave o zaštiti od postupanja javnopravnih tijela
S obzirom na više raznih događaja i propusta u upravnim tijelima, upitala sam za javnost, zbog čega nema pravno valjanog puta za zaštitu od kaznenih djela i/ili štete koja ista počine nad građanima u svojstvu službe, odnosno zbog čega državno odvjetništvo ne postupa kada su u pitanju kaznene prijave službenih i/ili stručnih osoba zaposlenih pri tijelu, pa čak i kada su jasno dokazne.
Neovlašteno audio snimanje u službenom postupku - kazneno djelo ili pravo na zaštitu u javno pravnim postupcima
Snimanje razgovora bez suglasnosti druge strane u Hrvatskoj može predstavljati kazneno djelo ili građansku povredu privatnosti. Postoji nekoliko zakonskih osnova na koje se osoba može pozvati ako smatra da je njezina privatnost povrijeđena neovlaštenim snimanjem. Stoga je važno osigurati da su sve strane obaviještene i da daju svoj pristanak prije nego što se započne snimanje razgovora.
Koja su nacionalna tijela u RH nadležna za primjenu EU zakona u pitanju zaštite prijavitelja nepravilnosti
Za pitanja vezana uz zaštitu prijavitelja nepravilnosti (tzv. "zviždača") u Republici Hrvatskoj, nadležna tijela su:
Zakon o pučkom pravobranitelju nije usklađen sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Pučki pravobranitelj može se smatrati tijelom za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, posebno kada se radi o pitanjima zaštite ljudskih prava i sloboda. Evo kako se Pučki pravobranitelj uklapa u kontekst vanjskog prijavljivanja nepravilnosti:
Zaštita prijavitelja nepravilnosti
Prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na zaštitu od bilo kakvih oblika odmazde, diskriminacije ili nepoštenog tretmana zbog prijave nepravilnosti. Ovo uključuje zaštitu od otkaza, degradacije, prijetnji, i drugih oblika uznemiravanja.
Zaboravljen od socijalnog sustava: Živi u vlažnoj kući bez struje, a zbog kronične bolest struja mu je potrebna za korištenje uređaja s kisikom 16 h dnevno
Matija Farkaš iz Bjelovara obratio se Portalu za pomoć u rješavanju socijalnog problema, ne traži puno, već osnovno i potrebno za zdravlje. Matija živi sa nevjenčanom suprugom koja skrbi o njemu i pomaže mu u svakodnevnim aktivnostima. Matija boluje od kronične opstruktivne plućne bolesti, te kao 100 % posto invalid s Bartolovim indeksom 30 proglašen je trajno ne sposobnim za rad.
Poziv na potpis peticije za dostavu jela svim korisnicima usluga Pučke kuhinje u Rijeci
U Pučkoj kuhinji Grada Rijeke najpotrebitiji svakodnevno mogu dobiti besplatan obrok. Obroci su raznovrsni i optimalne energetske vrijednosti. Građani ih preuzimaju svakodnevno u vrijeme ručka (za vikend se pripremaju tzv. lunch-paketi koji se preuzimaju petkom), na dvije gradske lokacije (klubovi starijih osoba Potok i Belveder koji djeluju pri Domu za starije osobe Kantrida Rijeka) dokle god im takva pomoć treba. Obroke priprema Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka, a zdravstvenu ispravnost jamči Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a.
Portal za digitalizaciju društva građana predstavlja novi oblik organiziranja društvenog i kulturnog sadržaja te decentralizaciju javnih politika.
Budi li se Hrvatska? Dva rujanska prosvjeda – glas mladih i zaštita kulture
Zagreb ovog rujna postaje središte društvenih poruka: dva najavljena prosvjeda na Trgu bana Josipa Jelačića jasno ukazuju na porast građanske angažiranosti i zabrinutosti s različitih strana društva. Međutim, dok su poruke glasa “mladih” i “kulture” snažne, postavlja se pitanje – je li to početak buđenja ili tek površno zagrijavanje društvenog konteksta?
Organizator prosvjeda: Članak nije potrebno ukloniti, informacije će biti objavljene na vrijeme
Nakon što je građanska inicijativa Bolja Hrvatska uputila zahtjev za uklanjanje članka o najavljenom prosvjedu zakazanom za 20. rujna na Trgu bana Jelačića, stigao je i odgovor organizatora.
Ista vlast tada i sada? Sukob interesa u USKOK-u i Poreznoj upravi
Izvor fotografije: https://www.index.hr/vijesti/clanak/imamo-iskaze-branka-segona-i-tihomira-kralja-negiraju-da-su-mamica-trazili-500000/2703414.aspx
Zahtjev za uklanjanje članka o prosvjedu – nejasna povezanost e-mail adrese i inicijative
Izvor: https://www.facebook.com/share/1Ca1GMS41x/
Prosvjed 'Za spas hrvatske kulture – NE uvozu stranih radnika!' najavljen za 20. rujna na Trgu Bana Jelačića
Izvor: https://facebook.com/events/s/prosvjed-za-spas-hrvatske-kult/754399600632703/
Zašto na mnogim aplikacijama nema Hrvatske, a Srbija je redovito navedena?
Ako ste se ikada pokušali registrirati na nekoj aplikaciji ili internetskoj platformi i uočili da u popisu država nema Hrvatske, niste jedini. I dok Srbija gotovo uvijek ima svoje mjesto na listi, Hrvatska je često izostavljena. Zašto je to tako?
Kad kiša padne, a informacije ne stižu: kako se snaći u Rijeci na koncertu
Krenuli su na koncert Crvene jabuke u Rijeci — karta u ruci, djeca spremna, a plan jasan: uživati u glazbi i stići kući suhi. Ali priroda je imala drugačiji plan: “Otvorilo se nebo, grunuo potop biblijskih razmjera”, priča Martina Frka Milotić.
Reakcija načelnika PU PGŽ na slučaj fotografiranja policijskog vozila na javnoj površini
Nakon nedavnog incidenta u Rijeci, gdje sam kao nakladnik i novinar portala ReStart fotografirala policijsko vozilo parkirano na javnoj površini, načelnik Policijske uprave Primorsko-goranske županije (PU PGŽ) izdao je službeno očitovanje. U njemu navodi da je policijska službenica temeljem vlastitih zapažanja primjenjivala policijske ovlasti, zaustavila me s zahtjevom za brisanje fotografije i zbog slikanja javne površine. Prema njegovim riječima, službenica je postupala u cilju prikupljanja obavijesti i utvrđivanja činjeničnog stanja vezanog za provođenje zadaća osiguranja objekta sjedišta PU.
Jesmo li slobodni ako je izbor samo privid?
Kada spomenemo riječ totalitarizam, većini na pamet padnu slike iz povijesti – Hitler, Mussolini, Staljin. Logori, jednopartijski sustavi, zabrane govora i misli. To su bile otvorene diktature u kojima se znalo: slobode nema, vlast je apsolutna.
Kako nastaju lažni citati i zašto nas pogađaju: primjer s portala Sve za ženu
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama širi se objava u kojoj se poznatom psihologu Mihailu Labkovskom pripisuje rečenica:
Zadovoljni osmijesi potvrđuju uspjeh i suradnju… ili ipak ne?
Izvor fotografije: https://www.rijeka.hr/obiljezavanje-blagdana-velike-gospe-u-trsatskom-svetistu-2/
Park Mlaka – nekad perivoj, danas prilika za obnovu
Izvor fotografije: https://riportal.net.hr/rijeka/u-parku-mlaka-ce-se-u-cetvrtak-dijeliti-trajnice-bilja-na-cvjetnim-gredicama/345591/
Kada brojke šute, stigmatizacija progovara
Nedavni članak portala Express pod naslovom "Zatvori su nam krcati: Dobar dio čine istražni zatvorenici, a neki od njih su zaglavili zbog lažnih optužbi" potaknuo je zabrinutost stručnjaka i aktivista koji se zalažu za prava žrtava nasilja. Tekst insinuira kako velik broj ljudi završava u istražnom zatvoru zbog lažnih prijava, a pritom potpuno zanemaruje kontekst sigurnosti i zaštite žena koje su pretrpjele nasilje.
Grad i Autotrolej o imenovanju Dijane Trošelj: “Nemamo saznanja” – odgovori bez potpisa i službenog dopisa
Nakon nedavne objave Grada Rijeke o imenovanju Dijane Trošelj za vršiteljicu dužnosti direktorice komunalnog društva KD Autotrolej d.o.o., našoj redakciji pristiglo je više apela sadašnjih i bivših zaposlenika tog poduzeća. U njima izražavaju zabrinutost zbog, kako navode, dugogodišnjeg štetnog ponašanja prema podređenima – uključujući optužbe za mobing, vrijeđanje, zloupotrebu položaja i psihičko zlostavljanje, što je navodno dovelo do bolovanja, psihijatrijskih intervencija i odlazaka radnika iz tvrtke.
Alternativa Rinčić ili IPAK Marko – tko je zapravo na vlasti?
Na prvi pogled, izbori su donijeli promjenu. Kandidatkinja nezavisne liste Iva Rinčić slavila je kao "alternativa", uz najavu novog smjera i transparentnijeg upravljanja gradom. No samo nekoliko tjedana nakon izbora, sjednice Gradskog vijeća i potezi pojedinih aktera otkrivaju drugačiju realnost: vlast u Rijeci, čini se, nije prešla iz ruku bivših u ruke novih, već je ostala u krugu istih – pod novim licima.
UPOZORENJE NA PRIJEVARU – lažno predstavljanje humanitarne udruge!
📌 Na tim stranicama prikupljaju se novčane donacije na osobni račun na ime Anja Smotlak te putem Aircash računa, što je u suprotnosti sa zakonskom obavezom transparentnog i nadziranog prikupljanja donacija.
Tko zapravo upravlja Rijekom? Kandidatkinja Možemo! najavila glas za HDZ, pa postala v.d. Autotroleja
Tijekom predizborne kampanje za lokalne izbore u Rijeci, kandidatkinja liste Možemo! Dijana Trošelj objavila je 21. svibnja 2025. na svom osobnom profilu uz članak portala Fiuman.hr kako je “ovaj put Marko Filipović natjerat će ju da glasa za HDZ”. U tom je trenutku još bila zvanično kandidatkinja Možemo! za Gradsko vijeće.
Politička igra ili koincidencija? Imenovanjem Šubić Trošelj otvara se pitanje pokušaja pridobivanja podrške Možemo
Izvor fotografije: https://share.google/2mhITDrWxaMyeFDUV
Zašto Dijana Trošelj ne bi trebala biti direktor u KD Autotrolej
Nakon javnog priopćenja Grada Rijeke da je Trošelj izabrana za novog V.D. KD Autotroleja zaprimili smo apel sadašnjih i bivših zaposlenika koji su u strahu za svoja radna mjesta. Tekst prenosimo u cjelosti, a o svemu poslali smo i upit Gradu;
Mala pobjeda za prostor – velika za zajednicu
Izvor: službena stranica MO Centar-Sušak
Koliko još smrti treba da bi međunarodna zajednica prestala moliti Izrael – i počela ga prisiljavati?
Foto: Portal ReStart
Podrška osobama s invaliditetom: Zaustavimo nasilje i zatražimo strože kazne!
Na portalu Restart već smo pisali o alarmantnim slučajevima nasilja nad osobama s invaliditetom, koje pogađa i njih same, ali i njihovu obitelj i zajednicu. Psihičko i fizičko nasilje nad ovom ranjivom skupinom, nažalost, još uvijek ostaje nedovoljno prepoznato i sankcionirano. Zato želimo pružiti punu podršku inicijativi Danijele Ćuk, koja je pokrenula online peticiju “Podrška osobama s invaliditetom – zaustavimo nasilje“.
Demokracija na čekanju: Mjesni odbori Rijeke zatvaraju vrata građanima
Unatoč otvorenom pozivu upućenom mjesnim odborima i građanima Rijeke za uključivanje u program Javni Glas, iz Grada Rijeke do danas nije stigla niti jedna službena reakcija. Ne odgovara ni jedan mjesni odbor – niti jedno "primili smo na znanje", niti jedan iskaz interesa, prijedlog ili suradnja.
Od ponosa do linča – kako je influencerica Kristina Hitrec izgubila povjerenje javnosti
Na portalu ReStart godinama ukazujemo na zloupotrebu položaja, moći i platformi – bilo da se radi o državnim institucijama ili pojedincima s velikim dosegom. No ono što se događa posljednjih mjeseci prelazi granice puke nesuglasice i ulazi u prostor ozbiljne digitalne manipulacije i javnog linča.
Tko je pretukao osobu s invaliditetom na Zametu? Građani, pomozite rasvijetliti ovaj napad!
Na riječkom Zametu dogodio se brutalan napad koji je potresao javnost. Osoba s invaliditetom, mladić u ranim dvadesetima, brutalno je pretučena na dječjem igralištu nakon što je, prema svemu sudeći, namjerno namamljen na to mjesto. Policija traga za počiniteljima, ali detalji su još uvijek ograničeni, a počinitelji – nepoznati.
Zašto Hrvatska plaća život u BiH, dok se vlastiti građani iseljavaju?
Foto: Portal ReStart
Nakon prijetnji djetetu u autobusu: Autotrolej odbija otkriti protokol, odgovornost prebacuju na putnike
Foto: Portal ReStart
Tisuće eura u betonu: Dok zelene površine zjape prazne, masline i oleandri završavaju u skupim vazama
Foto: Portal ReStart
Tko ima pravo odlučivati tko zaslužuje pomoć?
Foto: Portal ReStart
Apel za prekid internetskog nasilja u slučaju Tihane Šorman: čekajmo očitovanja i postupajmo odgovorno
Foto: Portal ReStart
Hoće li novi zakon o radu uz mirovinu ostaviti Hrvatsku bez liječnika i stručnjaka?
Foto: Portal ReStart
PROMJENA KOJA NIJE NI POKUŠANA
Foto: Portal ReStart
Kleveta koja zabavlja? Kada “mamin blog” koristi moć za ismijavanje umjesto ispravka
Foto: Portal ReStart
Pravobraniteljici za djecu: Tražimo očitovanje AORT-a zbog kašnjenja alimentacije
Foto: Portal ReStart
Digitalni linč: Kako prepoznati, zaštititi se i pokrenuti pravne postupke
Foto: Portal ReStart
Dvojna mjerila – Ako influenceri vrijeđaju pratitelje, vrijede li ista pravila?
Foto: https://share.google/4eIZw2FSu6kQWe42C
OPASNA MOĆ UTJECAJA: Kada influenceri sa stotinu tisuća pratitelja šire govor mržnje
Foto: https://www.facebook.com/share/1Z5UR87fXL/
ŠOKANTNO – Smatra li Upravni sud u Rijeci majku s djecom građevinama?
Foto: Portal ReStart
Napravi domaći plastelin: Sigurna i zabavna igra s prirodnim sastojcima
Foto: Portal Restart
Pad sustava – Tko doista upravlja Rijekom: anonimni profili, zatvorene grupe i tišina institucija?
Foto: Portal ReStart
Čovjek se srušio na ulici. Dvoje ljudi istrčalo iz auta da pomognu. Djeca su komentirala: “Vidi ovog debila.”
Foto: Portal ReStart
PROMJENA KOJA NE MIJENJA NIŠTA?
Foto: https://www.rijeka.hr/gradonacelnica-rincic-najavila-novi-potez-smjenjuje-direktora-rijeka-plusa-zeljka-smojvera/
Saga Autotrolej se nastavlja: Rijeka bira medije kojima odgovara, dokumente i dalje skrivaju
Nakon što je portal ReStart prvi postavio pitanje o ukidanju besplatnog prijevoza srednjoškolcima, očito nezgodno pitanje nije izazvalo reakciju gradske uprave. No, kada je isto pitanje objavio portal Rijeka Danas – i to uz preneseni tekst s portala ReStart – Grad je promptno reagirao. Samo ne prema nama.
Djeca u opasnosti, vozač ne reagira: Što se još mora dogoditi da bi se autobus zaustavio?
Foto: Portal ReStart
Građanska inicijativa – što jest, a što nije? Prava, manipulacije i (ne)formalna suradnja s vlastima
Foto: Portal ReStart
MASLINE U ŽARDINJERAMA, A POSTOJEĆI DRVOREDI – ZATRPANI?
Foto: Portal ReStart
Tko odlučuje kome pripada vidljivost? Grad Rijeka i manifestacija Art Explora bez prostora za lokalne medije
Foto: Portal ReStart
Povlašteni odnosi i selektivno djelovanje gradske uprave: slučaj Vivoda i inicijativa koja to nije
Foto: facebook
Add comment
Comments