Inkluzivni dodatak – Reforma koja je "zapela" u administraciji: Preko 100 tisuća ljudi na čekanju / Djelatnost socijalne skrbi / Pravni sustav RH

Iako su Vlada RH i resorno Ministarstvo obećavali da će Zakon o inkluzivnom dodatku donijeti "pojednostavljenje administracije", stvarnost s kojom se suočavaju najranjivije skupine društva dramatično je drugačija. Portal ReStart u posjedu je službenog odgovora Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji razotkriva razmjere zastoja u sustavu.

Šokantne brojke: 104.900 zahtjeva u ladicama

Iz Ministarstva su potvrdili ono na što građani mjesecima upozoravaju: sustav je zagušen. Prema službenim podacima, trenutačno je oko 104.900 neriješenih zahtjeva, što uključuje i žalbe građana.

Kao glavne razloge za ovakvo stanje, Ministarstvo navodi:

➡️ Golemi pritisak: Izniman broj zaprimljenih zahtjeva koji je nadmašio kapacitete.

➡️ Zastarjela dokumentacija: Dulji postupci često su rezultat potrebe za novim vještačenjima jer korisnici raspolažu medicinskom dokumentacijom koja nije usklađena s novim propisima.

➡️ Složenost slučajeva: Teža zdravstvena stanja zahtijevaju detaljniju obradu, što dodatno usporava proces.

➡️ Vještaka nema dovoljno, unatoč novim zapošljavanjima

Kako bi pokušali ubrzati proces, iz Ministarstva navode da su od početka primjene Zakona zaposlili 93 nova vještaka. Trenutačno je angažirano ukupno 211 vještaka, dok se njih još 13 nalazi na edukaciji tijekom siječnja 2026. godine. Ipak, s obzirom na brojku od preko 100 tisuća zahtjeva, postavlja se pitanje je li to dovoljno za rješavanje nagomilanih problema u razumnom roku.

Što je Ministarstvo prešutjelo?

Iako su odgovorili na pitanja o broju vještaka i razlozima općeg kašnjenja, Ministarstvo je u svom očitovanju vješto izbjeglo odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja koja je Portal ReStart postavio:

⚠️ Isplate nakon rješenja: Zašto korisnici čekaju i do tri mjeseca na novac nakon što dobiju pravomoćno rješenje?

⚠️ Odgovornost i rokovi: Postoje li zakonski rokovi u kojima centri moraju donijeti rješenje i tko kontrolira njihovo (ne)poštivanje?

⚠️ Neujednačena praksa: Provodi li se analiza zašto su neki centri znatno sporiji od drugih?

⚠️ Promašena procjena: Kako komentiraju činjenicu da je inicijalna procjena potrebnih sredstava bila značajno niža od stvarnih troškova?

Zaključak: Sredstva su tu, ali do njih se ne može

Ministarstvo umiruje javnost tvrdnjom da su "za sve koji ostvaruju zakonsko pravo na inkluzivni dodatak sredstva osigurana u proračunu". Međutim, za tisuće građana koji rješenje čekaju 6, 9 ili više od 12 mjeseci, ta informacija ne znači mnogo dok se administracija ne pokrene s mrtve točke.

Portal ReStart nastavit će inzistirati na odgovorima o konkretnim rokovima i odgovornosti nadležnih tijela, jer inkluzivni dodatak nije milostinja, već zakonsko pravo onih kojima je podrška najpotrebnija.

Stoga smo poslali dodatni upit:

Dopuna upita – požurnica za neodgovorena pitanja (provedba Zakona o inkluzivnom dodatku)

Poštovani,

zahvaljujem na Vašem odgovoru od 20. siječnja 2026. u kojem ste pojasnili izazove s vještačenjima i kadrovskim kapacitetima.

Međutim, u dostavljenom dopisu niste se očitovali na nekoliko ključnih pitanja iz mog prvotnog upita, stoga ljubazno molim dopunu informacija na sljedeće točke:

1. Kašnjenje isplata nakon rješenja: Kako Ministarstvo objašnjava kašnjenje isplata i do tri mjeseca u slučajevima gdje su rješenja već postala pravomoćna? Naglašavam da se ovo pitanje ne odnosi na proces vještačenja, već na samu tehničku provedbu isplate.

2. Zakonski rokovi i nadzor: Koji su točno zakonski ili podzakonski rokovi u kojima nadležna tijela moraju donijeti rješenje i izvršiti isplatu, te koji se mehanizmi nadzora koriste nad centrima koji te rokove ne poštuju?

3. Analiza rada centara: Provodi li Ministarstvo analizu zašto su u nekim centrima postupci znatno sporiji nego u drugima i što se poduzima protiv neujednačene prakse?

4. Revizija i zlouporabe: Postoji li konkretan plan revizije rješenja kako bi se osiguralo da sredstva primaju isključivo osobe kojima je to najpotrebnije?

5. Proračunska procjena: Možete li komentirati razliku između inicijalne procjene potrebnih sredstava i stvarnih troškova, te utječe li taj financijski raskorak na dinamiku isplata?

S obzirom na to da je trenutačno neriješeno oko 104.900 zahtjeva, precizne informacije o ovim procedurama od velikog su značaja za javnost i korisnike prava.

Unaprijed zahvaljujem na žurnom odgovoru.

Autor: I.P.

Službeni upit;

🔗 https://www.restartaj.org/pravni-sustav-rh/djelatnost-socijalne-skrbi/2943388_inkluzivni-dodatak-izmedu-politickih-obecanja-i-stvarnosti-korisnika

ODGOVOR MINISTARSTVA;

Poštovana,

u nastavku donosimo odgovor na Vaš upit.

Inkluzivni dodatak je jedan od najopsežnijih administrativnih zahvata u području socijalne politike te predstavlja znatno povoljnije i sveobuhvatnije pravo u odnosu na ranije naknade. Glavni razlog produljenja postupaka je velik broj zaprimljenih zahtjeva. Dulji postupak najčešće je povezan sa slučajevima novog ili dodatnog vještačenja, kada korisnici raspolažu starijom medicinskom dokumentacijom koja nije usklađena s važećim propisima ili kada se radi o složenijim zdravstvenim stanjima. Korisnici s teškim kroničnim bolestima koje rezultiraju potpunom ovisnošću o podršci druge osobe i kasnije životne dobi prioritetno se vještače te se njihovi nalazi tijela vještačenja dostavljaju na nadležna postupanja Hrvatskom zavodu za socijalni rad.

Trenutačno je oko 104 900 neriješenih zahtjeva, što uključuje i žalbe. Kako bi se oni čim prije riješili jačaju se kadrovski kapaciteti te je od početke primjene Zakona zaposleno novih 93 vještaka te je trenutno angažirano ukupno 211 vještaka, 13 se educira tijekom siječnja.

Za sve koji ostvaruju zakonsko pravo na inkluzivni dodatak sredstva su osigurana u proračunu.

S poštovanjem,