Sustav u službi statistike, a ne djeteta: Je li udomljavanje u Hrvatskoj postalo paravan za profit?

Published on 9 February 2026 at 21:24

Dok se u javnosti procesi izdvajanja djece iz obitelji često prezentiraju kao nužni činovi spašavanja, dublji pogled u praksu otkriva zabrinjavajuću mrežu birokratske samovolje, pravnih nelogičnosti i manjka transparentnosti. Kritičari sustava upozoravaju: "Zaštita prava djeteta" postala je floskula kojom se prikriva organizirano održavanje radnih mjesta i trošenje sredstava iz proračuna i EU fondova.

Pravni apsurd: Izdvajanje bez kaznene prijave

​Jedan od najspornijih elemenata u trenutačnoj praksi je postupanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad (HZSR) bez adekvatnog pravnog temelja. Prema EU Povelji o pravima djeteta, država je dužna roditeljima osigurati sveobuhvatne mjere podrške prije nego što se odluči na najdrastičniji korak – oduzimanje djeteta.

​U praksi se, međutim, susrećemo sa scenarijima u kojima se udomljavanja provode na temelju isceniranih iskaza službenih osoba, a da pritom uopće nije podnesena kaznena prijava sukladno Kaznenom zakonu za povredu prava djeteta. Ako nema kaznenog djela koje je utvrdila policija ili sud, na temelju čega se obitelj razara?

Psihološka vještačenja: Postupak u sivoj zoni

​Poseban fokus javnosti je na psihološkim vještačenjima – ključnom alatu koji odlučuje o sudbinama, a koji pati od ozbiljnih nedostataka:

⚠️ ​Netransparentnost: To je jedini postupak u kojem nema svjedoka, zapisnika niti efikasne zaštite prava stranaka.

⚠️ ​Nedostupnost dokaza: Iako roditelji prolaze testiranja, odgovori predani tijekom vještačenja se, sukladno trenutačnim tumačenjima zakona, ne mogu dobiti kao dokazni materijal u nastavku postupka.

​⚠️ Vremenski nesklad: Psihološko vještačenje službeno vrijedi tek šest mjeseci, dok se odluke o udomljavanju donose na rokove od godinu dana ili duže, čime se stvara pravni vakuum.

​⚠️ Dijagnoza nije krivnja: Rezultati vještačenja ili postojanje psihološkog poremećaja sami po sebi ne dokazuju povredu prava djeteta, niti znače da osoba šteti sebi ili okolini.

​⚠️ Financijska asimetrija: Podrška udomitelju, ali ne i roditelju

​Sustav pokazuje i duboku socijalnu nepravdu kroz financijsku politiku. Dok udomitelj prima naknadu od 500 eura ili više, biološki roditelj u teškoj situaciji često ne može ostvariti ni maksimalan iznos jednokratne pomoći propisan zakonom. Umjesto da se sredstva ulože u osnaživanje primarne obitelji kako bi dijete ostalo u svom domu, sustav radije financira izmještanje djeteta.

Uloga HZSR-a i posebnih skrbnika

​Povredu prava djeteta trebali bi utvrđivati isključivo policija, odvjetništvo i sud. HZSR i posebni skrbnici zakonski su tu da štite prava djeteta, no sve su glasnije optužbe da se te ovlasti zloupotrebljavaju. Korištenje "anonimnih prijava" ili optužbi za "nesuradnju" često služi kao alat za nanošenje nepopravljive štete cijelim obiteljima, dok se stvarni problemi ignoriraju.

​Poziv na promjenu

​Ovakva praksa ne samo da uništava živote djece i roditelja, već stvara sustav koji se hrani vlastitim propustima radi osobnih profita i održavanja birokratske strukture. Vrijeme je za potpunu reformu procesa vještačenja i strogu kontrolu ovlasti socijalnih službi.

​Samo zajedničkim širenjem svijesti i inzistiranjem na poštivanju zakona i EU povelja možemo zaustaviti ovu "hobotnicu" i osigurati da interes djeteta doista bude na prvom mjestu.

Autor: I.P.

​#spasime #udrugalet #udrugasjena #udrugaroditeljizadjecu #pravadjece #HZSR #udomljavanje


Sustav u službi statistike, a ne djeteta: Je li udomljavanje u Hrvatskoj postalo paravan za profit?

Dok se u javnosti procesi izdvajanja djece iz obitelji često prezentiraju kao nužni činovi spašavanja, dublji pogled u praksu otkriva zabrinjavajuću mrežu birokratske samovolje, pravnih nelogičnosti i manjka transparentnosti. Kritičari sustava upozoravaju: "Zaštita prava djeteta" postala je floskula kojom se prikriva organizirano održavanje radnih mjesta i trošenje sredstava iz proračuna i EU fondova.

Read more »

Bonton oblačenja u školi i na poslu

Bonton odijevanja, kako u školi, tako i na poslu, podrazumijeva pridržavanje određenih pravila i normi vezanih za izgled, odjeću i opće ponašanje ovisno o situaciji i okruženju. Evo glavnih smjernica bontona odijevanja za oba okruženja:

Read more »

Odgovornost državnih tijela u zaštiti djece

Ugroženost djece je viševrsna i cjelovita pojava. U večini slučajeva roditelji prepoznaju potrebu da svoju djecu zaštite od neprimjerenih postupaka državnih tijela i trećih osoba, no ponekad ni sami ne udovoljavaju zahtjevu da su oni prije svih pozvani skrbiti o dobrobiti svoje djece. Stoga je na državnim tijelima da interveniraju radi zaštite djece,  njihovih prava i dobrobiti. 

Read more »

Odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda se od 1993. g. 15. svibnja svake godine obilježava kao Međunarodni dan obitelji

Ovaj dan pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima koja se odnose na obitelj i proširivanje znanja o društvenim, ekonomskim i demografskim procesima koji utječu na obitelji. Dana 25. rujna 2015. godine, 193 države članice Ujedinjenih naroda jednoglasno su usvojile Ciljeve održivog razvoja. Politike i programi usmjereni na obitelj su od vitalnog značaja za postizanje mnogih od ovih ciljeva.

Read more »

Add comment

Comments

There are no comments yet.