Prava djece su najviša vrednota i dužnost je države da djeci pruži posebnu skrb i pomoć, no nažalost ustavotvorac nije prepoznao potrebu da prava djece istakne kao posebnu skupinu ljudskih prava (O tome v. Hrabar, D., O potrebi izmjene obiteljskopravnih odredaba u Ustavu Republike Hrvatske, Informator; instruktivno-informativni list za ekonomska i pravna pitanja, 56, 2008.,5648,str 1-3), kako određuje i Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine.
Konvencija o pravima djeteta
Ugroženost djece je viševrsna i cjelovita pojava. U večini slučajeva roditelji prepoznaju potrebu da svoju djecu zaštite od neprimjerenih postupaka državnih tijela i trećih osoba, no ponekad ni sami ne udovoljavaju zahtjevu da su oni prije svih pozvani skrbiti o dobrobiti svoje djece. Stoga je na državnim tijelima da interveniraju radi zaštite djece, njihovih prava i dobrobiti.
Dužnost države je da djeci pruži posebnu skrb i pomoć!
Republika Hrvatska stranka je Konvencije o pravima djeteta, prema kojoj: "obitelji treba omogućiti potrebnu zaštitu i pomoć kako bi mogla u potpunosti preuzeti svoje odgovornosti u zajednici". (Iz Preambule.)
Država se obvezala na temelju Konvecije o pravima djeteta kroz zakonodavne i upravne mjere djetetu osigurati takvu zaštitu i skrb koja je potrebna za osiguranje djetetove dobrobiti, te se obvezala da će osigurati da INSTITUCIJE, SLUŽBE ZA SKRB ILI ZAŠTITU DJECE BUDU POD STRUČNIM NADZOROM!
Djeca su temelj svakog budućeg društva i najranjivija skupina ljudi
Djeca predstvaljaju najranjiviju skupinu ljudi koja su TEMELJ SVAKOG BUDUĆEG DRUŠTVA.
Društvena zajednica mora preuzeti dio odgovornosti za brigu i skrb o djeci. ali prije svega su djeca, njihovo odrastanje, sazrijevanje u središtu brige roditelja. Djeci i njihovom odrastanju potreban je holistički pristup i u sadržajnom smislu, i u organizacijskom.
Državna tijela koja brinu o djeci su: zavodi za socijalnu skrb, sudovi, pravobranitelj za djecu.
Briga roditelja pravno je formulirana u roditeljskim odgovornostima, dužostima i pravima, no isti nisu tema ovog članka, stoga više o istima u posebnom članku.
Najveća odgovornost u zaštiti djece jest na njihovim roditeljima
Upravo zbog njihove nezrelosti i ovisnosti o odraslima, najveća odgovornost u zaštiti djece jest na njihovim roditeljima. Kad roditelji nisu sposobni zaštiti djecu od trećih osoba koje ih ugrožavaju ili su sami takva ponašanja, tad nastupaju NADLEŽNA TIJELA.
Najveći fokus je na Zavodu za socijalnu skrb, a potom na sudu koji ima lepezu mjera koje se izriču prema roditeljima.
Posebnu pozornost država, na temelju Ustava i posebnih propisa, pruža djeci s poteškoćama u razvoju.
Pravobranitelj za djecu
Pravobranitelj za djecu je institucija osnovana prema ZAKONU O PRAVOBRANITELJU ZA DJECU.
Njegova je osnovna funkcija štiti, pratiti i promicati prava i interes djece!
Pravobranitelj za djecu u okvirima zakonodavnih aktivnosti prati usklađenost nacionalnih propisa, s relevantnim međunarodnim dokumentima, njihovu primjenu, povrede pojedinačnih prava djece itd. Osim toga, namijenjena mu je aktivna suradnja s djecom, a ovlašten je upozoravati, predlagati i davatipreporuke te različitim državnim tijelima i jedinicama lokalne samouprave predlagati poduzimanje mjera za sprječavanje štetnih djelovanja prema djeci, a koja su dužna s njime surađivati.
Njegova neposredna suradnja s Zavodom za socijalnu skrb istaknuta je osobito kada je riječ o djetetu koje je izvrgnuto različitim oblicima nasilja, izrabljivanja, zanemarivanja, tako da će upoznati nadležni zavod za socijalnu skrb i predložiti mjere za zaštitu prava i interesa djeteta!
Zaključno:
Odgovornost za razvoj djeteta, njegovo odrastanje i odgoj, ponajprije je na strani roditelja.
DRŽAVNA TIJELA pojavljuju se u ovlastima intervencije u obiteljske odnose radi zaštite djece kad obitelj ne može samostalno ili na zadovoljavajući način skrbiti o djetetu, te su postupci i mjere koje poduzima država oblik pomoći djetetu, roditelju i obitelji.
Postupci prema roditeljima koje provode nadležna tijela govore o tome da roditeljska uloga nije EKSKLUZIVNA, već je dužava dužna pružiti odgovarajuću pomoć roditeljima i obitelji. To se događa kada roditeljska funkcija nije zadovoljavajuća ili je izostala.
Zavod za socijalnu skrb kao i sud u izvanparničnom postupku imaju različite ovlasti u zaštiti djece. Zavod za socijalnu skrb tijelo je koje ima različite ovlasti glede roditeljske skrbi i prava djeteta, osobito izricanjem mjera za zaštitu osobnih prava djeteta, potom i zbrinjavanja djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi institutom skrbništva ili posvojenja.
Izvor teksta: Dubravka Hrabar, Obiteljsko pravo u sustavu socijalne skrbi, NN 2019
Autor: I.P.
Nepravilnosti u postupanju Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb u zaštiti prava djeteta i tvojih roditeljskih i/ili obiteljskih prava, možeš prijaviti na linku:
Bonton oblačenja u školi i na poslu
Bonton odijevanja, kako u školi, tako i na poslu, podrazumijeva pridržavanje određenih pravila i normi vezanih za izgled, odjeću i opće ponašanje ovisno o situaciji i okruženju. Evo glavnih smjernica bontona odijevanja za oba okruženja:
Odgovornost državnih tijela u zaštiti djece
Ugroženost djece je viševrsna i cjelovita pojava. U večini slučajeva roditelji prepoznaju potrebu da svoju djecu zaštite od neprimjerenih postupaka državnih tijela i trećih osoba, no ponekad ni sami ne udovoljavaju zahtjevu da su oni prije svih pozvani skrbiti o dobrobiti svoje djece. Stoga je na državnim tijelima da interveniraju radi zaštite djece, njihovih prava i dobrobiti.
Što to ima u Hrvatskom zavodu za socijalni rad čudno pa da uništavaju tuđe živote
Izvor: https://socskrb.hr/propisi/
Pravilnik o mjerama zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta NN 122/13, 82/22
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_11_123_2346.html
Odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda se od 1993. g. 15. svibnja svake godine obilježava kao Međunarodni dan obitelji
Ovaj dan pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima koja se odnose na obitelj i proširivanje znanja o društvenim, ekonomskim i demografskim procesima koji utječu na obitelji. Dana 25. rujna 2015. godine, 193 države članice Ujedinjenih naroda jednoglasno su usvojile Ciljeve održivog razvoja. Politike i programi usmjereni na obitelj su od vitalnog značaja za postizanje mnogih od ovih ciljeva.
Djeci bi se ostvarivale jednake mogućnosti i prilike kad bi ih roditelji jednostavno dali na udomljavanje
Nakon daljnjih doživljenih nasilja od HZSR, i drugih upravnih tijela, u bitnom, ne može se shvatiti, kome ova situacija pogoduje, osim HZSR stručnoj osobi i/ili udomitelju!? Stoga sam danas poslala svi odgovornim osobama slijeći upit:
U sustavu socijalne skrbi žrtve i oštećenike tretiraju kao nepodobne i lude
Puno je propusta iz sustava socijalne skrbi, te o dubljem razlozima ne treba ni razmišljati s obzirom da se krši niz jasnih zakonom propisanih odredbi, stoga treba primarno osigurati da se službena osoba u sustavu prema korisnicima ne može služiti morima i ovlastima, a na temelju osobnih stavova ili dojmova o istoj.
Koliko treba prijava imati određena službena osoba da bi se obranilo od njihovog postupanja?
Proizvodiš li monstruma? Tvoje "savršeno roditeljstvo" je inkubator za nasilje
Povod za ovaj tekst su javni komentari koji lede krv u žilama. Suočeni sa sudbinama žena i djece kojima prijeti ulica, pojedinci se sakrivaju iza šokantne teze: "A što ako taj kapital hrani moje dijete? Zar bi netko trebao štititi interese tuđe djece na uštrb svoje rođene?"
Zadrani "zabrinuti" za zdravlje vrha države: Bolnici Vrapče upućen nesvakidašnji apel
Dok se politička scena u Hrvatskoj svakodnevno puni statistikama o rastu BDP-a i inflacije, jedan je Zadranin odlučio stvari sagledati iz drugog kuta – onog medicinskog. Mario Živković iz Zadra uputio je službeni e-mail Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, tražeći hitnu intervenciju za osobu koju naziva „Andrija Pleković“.
Sumrak institucija: Kako je brončana medalja postala alat za suspenziju pravne države
Događaji koji su uslijedili nakon osvajanja brončane medalje hrvatske rukometne reprezentacije u veljači 2026. godine ostat će zapamćeni kao jedan od najmračnijih trenutaka za hrvatsku demokraciju. Ono što je trebao biti trenutak nacionalnog ponosa, pretvoreno je u opasan presedan u kojem su sportaši, nacionalni savez i izvršna vlast zajednički zaobišli ustavni poredak Republike Hrvatske, koristeći metodu "zavadi pa vladaj" kako bi suspendirali zakone.
PRAVNI APSURD NA RIJEČKI NAČIN: Tko zapravo vlada gradom – gradonačelnik ili "nepostojeća" tijela?
Dok se gradonačelnici Zagreba i Varaždina javno "drže za ruke" u borbi za autonomiju, u Rijeci svjedočimo opasnom presedanu. Je li moguće da gradska vlast, uz blagoslov Upravnog suda, ne zna tko donosi konačne odluke o prigovorima građana?
DOSJE CRES: Kronologija sustavnog zanemarivanja – Od silovanja djeteta do snimki užasa na TikToku
Dok djeca iz odgojnog doma na Cresu snimaju videe moleći za pomoć, Ministarstvo šalje generičke odgovore o "zaštiti privatnosti". Donosimo potresnu priču o tome kako je jedna od najljepših otočkih lokacija postala poprište straha i nasilja.
Udruga Sjena oštro upozorava: Sustav socijalne skrbi zakazao, djeca su ugrožena, a Pravobranitelj šuti
Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom „Sjena“ uputila je dramatičan apel Pravobranitelju za osobe s invaliditetom. U dopisu koji nosi težinu vapaja upomoć, udruga upozorava na stravične događaje u ustanovama, sustavno kršenje ljudskih prava i pasivnost nacionalnih institucija koja graniči s podržavanjem trenutnog, neodrživog stanja.
APEL ZA POMOĆ: U Rijeci nestao 17-godišnji Rafael Majdandžić, obitelj moli za bilo kakvu informaciju
Majka nestalog mladića poručila je putem Facebooka da je Rafael nađen!
Djeca s Cresa mole za pomoć: Udruga "Roditelji za djecu" šalje apel Vladi RH i premijeru Plenkoviću
Šokantni videozapisi i poruke djece iz podružnice Centra za pružanje usluga u zajednici na Cresu otkrili su alarmantnu situaciju u kojem djeca bez roditeljske skrbi ili iz popravnog doma žive u uvjetima bez adekvatne podrške.
OPREZ: Novi val SMS prijevara cilja korisnike sustava e-Građani
Danas je uočen novi pokušaj masovne krađe podataka (phishing) usmjeren prema hrvatskim građanima. Napadači se lažno predstavljaju kao sustav e-Građani i šalju SMS poruke s ciljem krađe osobnih podataka i pristupa bankovnim računima.
Od pravnog inzistiranja do krvavog epiloga: Tko je odgovoran za napad na profesoricu u Cresu?
Dok se vrh sustava socijalne skrbi bavio smjenama i sudskim procesima oko bivše ravnateljice Silvije Kocijan, stvarni život u bivšem Odgojnom domu na Cresu postao je poprište straha. Najnovija snimka koja kruži među djecom ne prikazuje samo razbijene stvari i palicu kojom je udarana profesorica; ona prenosi najtežu moguću poruku onih koji tamo žive: "Nemojte završiti ovdje."
Inkluzivni dodatak – Reforma koja je "zapela" u administraciji: Preko 100 tisuća ljudi na čekanju
Iako su Vlada RH i resorno Ministarstvo obećavali da će Zakon o inkluzivnom dodatku donijeti "pojednostavljenje administracije", stvarnost s kojom se suočavaju najranjivije skupine društva dramatično je drugačija. Portal ReStart u posjedu je službenog odgovora Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji razotkriva razmjere zastoja u sustavu.
ZAMKA BRZIH KREDITA: Kako strane tvrtke koriste EU zakone za legalno lihvarenje?
Dok se domaće banke nalaze pod strogim nadzorom Hrvatske narodne banke, na našem tržištu nesmetano operiraju digitalni zajmodavci poput Ferratuma, Alfa Credit Teama i sličnih. Reklamiraju se brzinom i jednostavnošću, ali iza toga stoji sustav koji često graniči s lihvarenjem, koristeći pravne praznine unutar Europske unije.
BIROKRACIJA KAO EGZEKUTOR: Dok bolesni umiru čekajući inkluzivni dodatak, država štedi na djeci i nemoćnima
Hrvatska 2026. godine proživljava vrhunac socijalnog cinizma. Dok se proračun puni zahvaljujući inflaciji, a plaće državnih dužnosnika rastu brzinom koja prkosi gravitaciji, sustav socijalne skrbi postao je poligon za strateško iscrpljivanje građana.
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
Cijena ljudskosti: Zašto se Melita Vrsaljko ispričala, a javnost i dalje šuti?
Dok novinarka i aktivistica preuzima punu odgovornost za svoje osobne pogreške, društvo ostaje nijemo na zastrašujuću činjenicu da je sustav kaznio žrtvu napada, a ne nasilnike. Je li nam lakše osuditi ljudski pad nego braniti ljudska prava?
Osnovice, iluzija socijalne države i stvarnost siromaštva: kako fragmentacija sustava održava građane u preživljavanju, a ne u dostojanstvu
Ustav Republike Hrvatske definira državu kao socijalnu, što bi u praksi trebalo značiti da sustav osigurava minimalne uvjete dostojanstvenog života, posebno za najranjivije skupine.
Kazna za bolest: Zašto je u Hrvatskoj preživljavanje na bolovanju postalo matematički nemoguće?
Dok se država hvali povećanjem naknada, surova matematika pokazuje da bolesnik bez "savršenog" radnog staža u 2026. godini mora preživjeti s manje od 25 % prosječne plaće. Je li sustav solidarnosti postao sustav financijske represije?
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
Add comment
Comments