Prava djece su najviša vrednota i dužnost je države da djeci pruži posebnu skrb i pomoć, no nažalost ustavotvorac nije prepoznao potrebu da prava djece istakne kao posebnu skupinu ljudskih prava (O tome v. Hrabar, D., O potrebi izmjene obiteljskopravnih odredaba u Ustavu Republike Hrvatske, Informator; instruktivno-informativni list za ekonomska i pravna pitanja, 56, 2008.,5648,str 1-3), kako određuje i Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine.
Konvencija o pravima djeteta
Ugroženost djece je viševrsna i cjelovita pojava. U večini slučajeva roditelji prepoznaju potrebu da svoju djecu zaštite od neprimjerenih postupaka državnih tijela i trećih osoba, no ponekad ni sami ne udovoljavaju zahtjevu da su oni prije svih pozvani skrbiti o dobrobiti svoje djece. Stoga je na državnim tijelima da interveniraju radi zaštite djece, njihovih prava i dobrobiti.
Dužnost države je da djeci pruži posebnu skrb i pomoć!
Republika Hrvatska stranka je Konvencije o pravima djeteta, prema kojoj: "obitelji treba omogućiti potrebnu zaštitu i pomoć kako bi mogla u potpunosti preuzeti svoje odgovornosti u zajednici". (Iz Preambule.)
Država se obvezala na temelju Konvecije o pravima djeteta kroz zakonodavne i upravne mjere djetetu osigurati takvu zaštitu i skrb koja je potrebna za osiguranje djetetove dobrobiti, te se obvezala da će osigurati da INSTITUCIJE, SLUŽBE ZA SKRB ILI ZAŠTITU DJECE BUDU POD STRUČNIM NADZOROM!
Djeca su temelj svakog budućeg društva i najranjivija skupina ljudi
Djeca predstvaljaju najranjiviju skupinu ljudi koja su TEMELJ SVAKOG BUDUĆEG DRUŠTVA.
Društvena zajednica mora preuzeti dio odgovornosti za brigu i skrb o djeci. ali prije svega su djeca, njihovo odrastanje, sazrijevanje u središtu brige roditelja. Djeci i njihovom odrastanju potreban je holistički pristup i u sadržajnom smislu, i u organizacijskom.
Državna tijela koja brinu o djeci su: zavodi za socijalnu skrb, sudovi, pravobranitelj za djecu.
Briga roditelja pravno je formulirana u roditeljskim odgovornostima, dužostima i pravima, no isti nisu tema ovog članka, stoga više o istima u posebnom članku.
Najveća odgovornost u zaštiti djece jest na njihovim roditeljima
Upravo zbog njihove nezrelosti i ovisnosti o odraslima, najveća odgovornost u zaštiti djece jest na njihovim roditeljima. Kad roditelji nisu sposobni zaštiti djecu od trećih osoba koje ih ugrožavaju ili su sami takva ponašanja, tad nastupaju NADLEŽNA TIJELA.
Najveći fokus je na Zavodu za socijalnu skrb, a potom na sudu koji ima lepezu mjera koje se izriču prema roditeljima.
Posebnu pozornost država, na temelju Ustava i posebnih propisa, pruža djeci s poteškoćama u razvoju.
Pravobranitelj za djecu
Pravobranitelj za djecu je institucija osnovana prema ZAKONU O PRAVOBRANITELJU ZA DJECU.
Njegova je osnovna funkcija štiti, pratiti i promicati prava i interes djece!
Pravobranitelj za djecu u okvirima zakonodavnih aktivnosti prati usklađenost nacionalnih propisa, s relevantnim međunarodnim dokumentima, njihovu primjenu, povrede pojedinačnih prava djece itd. Osim toga, namijenjena mu je aktivna suradnja s djecom, a ovlašten je upozoravati, predlagati i davatipreporuke te različitim državnim tijelima i jedinicama lokalne samouprave predlagati poduzimanje mjera za sprječavanje štetnih djelovanja prema djeci, a koja su dužna s njime surađivati.
Njegova neposredna suradnja s Zavodom za socijalnu skrb istaknuta je osobito kada je riječ o djetetu koje je izvrgnuto različitim oblicima nasilja, izrabljivanja, zanemarivanja, tako da će upoznati nadležni zavod za socijalnu skrb i predložiti mjere za zaštitu prava i interesa djeteta!
Zaključno:
Odgovornost za razvoj djeteta, njegovo odrastanje i odgoj, ponajprije je na strani roditelja.
DRŽAVNA TIJELA pojavljuju se u ovlastima intervencije u obiteljske odnose radi zaštite djece kad obitelj ne može samostalno ili na zadovoljavajući način skrbiti o djetetu, te su postupci i mjere koje poduzima država oblik pomoći djetetu, roditelju i obitelji.
Postupci prema roditeljima koje provode nadležna tijela govore o tome da roditeljska uloga nije EKSKLUZIVNA, već je dužava dužna pružiti odgovarajuću pomoć roditeljima i obitelji. To se događa kada roditeljska funkcija nije zadovoljavajuća ili je izostala.
Zavod za socijalnu skrb kao i sud u izvanparničnom postupku imaju različite ovlasti u zaštiti djece. Zavod za socijalnu skrb tijelo je koje ima različite ovlasti glede roditeljske skrbi i prava djeteta, osobito izricanjem mjera za zaštitu osobnih prava djeteta, potom i zbrinjavanja djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi institutom skrbništva ili posvojenja.
Izvor teksta: Dubravka Hrabar, Obiteljsko pravo u sustavu socijalne skrbi, NN 2019
Autor: I.P.
Nepravilnosti u postupanju Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb u zaštiti prava djeteta i tvojih roditeljskih i/ili obiteljskih prava, možeš prijaviti na linku:
INSTITUCIONALNO ZASTRAŠIVANJE ILI PROVEDBA ZAKONA? Slučaj majke iz Nove Gradiške otvara opasna pitanja
Dok se kod "provjerenih kriminalaca" pazi na svaki detalj kako dijete ne bi doživjelo stres, kod majke koja javno progovara o nepravilnostima u HZSR-u, trauma djeteta postaje kolateralna žrtva. Tko je dopustio da više policajaca vrši pretres pred očima maloljetnika, i je li stvarni cilj bila potraga za dokazima ili – ušutkivanje?
INKLUZIJA NA PAPIRU, SIROMAŠTVO U PRAKSI: Zašto sustav svjesno tjera pomoćnike u nastavi iz škola?
Hrvatska se voli hvaliti europskim standardima inkluzivnog obrazovanja. No, iza sjajnih brošura krije se vojska potplaćenih entuzijasta koji za 750 eura mjesečno pokušavaju održati taj isti sustav na životu. Dok cijene najma stana dosežu iznose njihovih cijelih plaća, pomoćnici u nastavi postaju „socijalni slučajevi“ koji obrazuju našu djecu.
Sustav u službi statistike, a ne djeteta: Je li udomljavanje u Hrvatskoj postalo paravan za profit?
Dok se u javnosti procesi izdvajanja djece iz obitelji često prezentiraju kao nužni činovi spašavanja, dublji pogled u praksu otkriva zabrinjavajuću mrežu birokratske samovolje, pravnih nelogičnosti i manjka transparentnosti. Kritičari sustava upozoravaju: "Zaštita prava djeteta" postala je floskula kojom se prikriva organizirano održavanje radnih mjesta i trošenje sredstava iz proračuna i EU fondova.
Bonton oblačenja u školi i na poslu
Bonton odijevanja, kako u školi, tako i na poslu, podrazumijeva pridržavanje određenih pravila i normi vezanih za izgled, odjeću i opće ponašanje ovisno o situaciji i okruženju. Evo glavnih smjernica bontona odijevanja za oba okruženja:
Odgovornost državnih tijela u zaštiti djece
Ugroženost djece je viševrsna i cjelovita pojava. U večini slučajeva roditelji prepoznaju potrebu da svoju djecu zaštite od neprimjerenih postupaka državnih tijela i trećih osoba, no ponekad ni sami ne udovoljavaju zahtjevu da su oni prije svih pozvani skrbiti o dobrobiti svoje djece. Stoga je na državnim tijelima da interveniraju radi zaštite djece, njihovih prava i dobrobiti.
Što to ima u Hrvatskom zavodu za socijalni rad čudno pa da uništavaju tuđe živote
Izvor: https://socskrb.hr/propisi/
Pravilnik o mjerama zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta NN 122/13, 82/22
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_11_123_2346.html
Odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda se od 1993. g. 15. svibnja svake godine obilježava kao Međunarodni dan obitelji
Ovaj dan pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima koja se odnose na obitelj i proširivanje znanja o društvenim, ekonomskim i demografskim procesima koji utječu na obitelji. Dana 25. rujna 2015. godine, 193 države članice Ujedinjenih naroda jednoglasno su usvojile Ciljeve održivog razvoja. Politike i programi usmjereni na obitelj su od vitalnog značaja za postizanje mnogih od ovih ciljeva.
Djeci bi se ostvarivale jednake mogućnosti i prilike kad bi ih roditelji jednostavno dali na udomljavanje
Nakon daljnjih doživljenih nasilja od HZSR, i drugih upravnih tijela, u bitnom, ne može se shvatiti, kome ova situacija pogoduje, osim HZSR stručnoj osobi i/ili udomitelju!? Stoga sam danas poslala svi odgovornim osobama slijeći upit:
U sustavu socijalne skrbi žrtve i oštećenike tretiraju kao nepodobne i lude
Puno je propusta iz sustava socijalne skrbi, te o dubljem razlozima ne treba ni razmišljati s obzirom da se krši niz jasnih zakonom propisanih odredbi, stoga treba primarno osigurati da se službena osoba u sustavu prema korisnicima ne može služiti morima i ovlastima, a na temelju osobnih stavova ili dojmova o istoj.
Koliko treba prijava imati određena službena osoba da bi se obranilo od njihovog postupanja?
Marenda za fotografije, ne za građane: kanapei umjesto bakalara i zatvoreni krug odlučivanja
Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Novo EU “informacijsko središte” u Rijeci – stvarna vrijednost ili samo trošak?
U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Poziv građanima: Sudjelujte u kolektivnom prigovoru zbog ograničavanja raspolaganja novčanim sredstvima osoba s invaliditetom
Građani, skrbnici i svi zainteresirani – pridružite se inicijativi za zaštitu prava osoba s invaliditetom!
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?
U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.
Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav
Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Otvoreno eSavjetovanje o Zakonu o obrtu: Obrtnici traže ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori
U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Kada prijetnje postaju SLAPP: Slučaj profesorice i Udruge 'Roditelji za djecu'
U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti).
Sretan Dan žena… ali samo na papiru? Žrtve nasilja u Rijeci i dalje bez prava
Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.
Pučka pravobraniteljica utvrdila povredu prava pacijentice – slučaj Joske Periša otvara pitanje odgovornosti zadarske bolnice
Slučaj smrti pacijentice Joske Periša iz Zadra dobio je novi razvoj nakon što je Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske proveo ispitni postupak po pritužbi njezine kćeri Sofija Periša.
Add comment
Comments