Dok se u medijima poput Faktografa širi narativ o "pohlepnim odvjetnicima" koji zarađuju na šutnji uprave, stvarna slika s Upravnog suda u Rijeci otkriva zastrašujuću istinu: sustav je dizajniran da građanina iscrpi, ponizi i na kraju ostavi bez ikakvog prava, dok se država i sudstvo međusobno štite.
Izvor fotografije: https://www.facebook.com/share/p/1ANiJLZgWz/
Zamislite da trebate hitnu jednokratnu pomoć. Zakon kaže da država (npr. HZSR) mora odgovoriti u roku od 8 dana. Prođe mjesec, prođe tri – tišina. Angažirate odvjetnika, podnesete tužbu zbog šutnje administracije. I tu kreće ples u krug koji bi pozavidio i sam Kafka.
"Zlatni rudnik" ili legalna pljačka građana?
Nedavno objavljeni tekstovi na Faktografu sugeriraju da je šutnja uprave "zlatni rudnik" za odvjetnike. U toj priči, sudac Alen Rajko, predsjednik Upravnog suda u Rijeci, postao je svojevrsni heroj koji "reže" odvjetničke troškove kako bi zaštitio državni proračun.
No, tko štiti građanina?
Kada sudac Rajko procijeni da je tužba zbog šutnje "jednostavna" i dosudi odvjetniku tek mrvice od propisane tarife, on ne kažnjava samo odvjetnika. On izravno udara po džepu građanina koji sada mora sam nadoknaditi razliku svom odvjetniku. Rezultat? Tužiti državu zbog nerada postaje luksuz koji si običan čovjek ne može priuštiti.
Ping-pong do iznemoglosti
Stvarni problem nije u "tipskim tužbama", već u tome što sudovi, na čelu s Rajkom, uporno odbijaju koristiti institut pune jurisdikcije. Umjesto da sud sam donese odluku o pravu građanina kad administracija zakaže, sudovi igraju ping-pong:
⚠️ Građanin tuži zbog šutnje.
👉 Sud naloži upravi da odluči.
⚠️ Uprava donese nezakonito rješenje (često koristeći informacije koje je građanin dao tek u sudskom sporu!).
⚠️⚠️ Građanin opet tuži.
Sud poništi rješenje i – umjesto da sam presudi – opet vrati predmet toj istoj upravi na početak.
Ovaj krug može trajati godinama. Zahtjev za hitnu pomoć, koji je trebao biti riješen u 8 dana, pretvara se u trogodišnju sudsku epopeju.
Čija se leđa štite?
Zakon o upravnim sporovima je jasan: ako je sud jednom već poništio rješenje, dužan je sam riješiti stvar. Ipak, u praksi gledamo suprotno. Suci se proglašavaju "nenadležnima za utvrđivanje činjenica", vraćajući vas onima koji su vas u startu ignorirali.
Dok Sudac Rajko u teoriji piše o procesnoj ekonomiji, u praksi dopušta administraciji da donosi rješenja "puna mana" koja služe samo za kupovanje vremena. Država šuti, sudac "reže" troškove onima koji se protiv te šutnje bore, a građanin na kraju ostaje i bez novca i bez prava.
"KAD SUD POSTANE ŠTIT ADMINISTRACIJE"
"Dok ZUP u članku 101. nalaže žurnost, a ZUS u članku 55. i 81. daje sudu alat da presiječe agoniju građana, naši upravni sudovi biraju ulogu 'birokratskog skretničara'. Vraćanjem predmeta na ponovni postupak tijelu koje je već dokazalo da ne želi ili ne zna poštovati zakon, sud izravno sudjeluje u mrcvarenju građana.
Činjenica da HZSR može nekažnjeno kršiti zakonske rokove, dok sudac Alen Rajko istovremeno reže troškove onima koji tu šutnju prokazuju, jasan je znak da sustav više ne služi pravdi, već zaštiti proračuna od vlastite nesposobnosti. To nije vladavina prava, to je vladavina šutnje."
Zaključak: Sustav protiv čovjeka
Vrijeme je da prestanemo o šutnji administracije govoriti kao o "odvjetničkom biznisu" i počnemo o njoj govoriti kao o državnom teroru. Dokle god sudovi ne budu prisiljeni donositi meritorne odluke i dokle god se ne uvede osobna odgovornost službenika koji "šute", pravda u Hrvatskoj bit će samo mrtvo slovo na papiru – ili preskupa igračka za one koji imaju vremena i novca čekati beskonačno.
Autor: I.P.
PRAVOSUDNI PING-PONG: Kako sudac Alen Rajko i administracija "ubijaju" građane šutnjom i rezanjem troškova
Dok se u medijima poput Faktografa širi narativ o "pohlepnim odvjetnicima" koji zarađuju na šutnji uprave, stvarna slika s Upravnog suda u Rijeci otkriva zastrašujuću istinu: sustav je dizajniran da građanina iscrpi, ponizi i na kraju ostavi bez ikakvog prava, dok se država i sudstvo međusobno štite.
Nakon 15 Upravnih sporova od 25.03.2024. slijede nove zakonske odredbe, slučajnost ili službena manipulacija?
Promjena zakona donesena 25.03.2024. - SLUČAJNOST ILI NE?
Snimanje razgovora s javnim tijelima - kazneno djelo ili ne?
Osim što ne odgovaraju na moje email poruke, kao ni službene podneske, od kad imaju primljeno na znanje da se razgovore snima, odbijaju razgovarati, a istovremeno mene u čitavom postupku navode upravo na to - razgovor koji se ne snima i bilježi vjerodostojno! Kao razlog odbijanja komunikacije navode da je isto kažnjivo djelo - no, to nije točno!
Državna uprava
Ovaj Zakon uređuje sustav državne uprave, ovlaštenja za donošenje provedbenih propisa i privremenih interventnih mjera. Neki ključni dijelovi uključuju:
Poslovi koje radimo umjesto javnih upravnih tijela od 2017 godine
I. OSNOVNI POJMOVI
Naknada Štete u Upravnim Sporovima i Kršenje Zakona o Općem Upravnom Postupku
U Hrvatskoj, naknada štete u upravnom sporu regulirana je Zakonom o upravnim sporovima. Građani mogu tražiti naknadu štete koja im je nanesena nezakonitim aktom tijela javne vlasti ili radnjom službene osobe u vezi s obavljanjem javnih ovlasti.
Državno odvjetništvo: neovisno tijelo ili protu stranka?
Državno odvjetništvo je definirano kao samostalno i neovisno tijelo koje ima ovlasti postupati protiv počinitelja kaznenih djela, štititi imovinu Republike Hrvatske te poduzimati pravne radnje za zaštitu Ustava i zakona. Njegovo djelovanje temelji se na Ustavu, međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske unije.
Poslovi Državnoodvjetničke Uprave: Osiguranje Pravilnog Rada i Poslovanja
Godišnju listu istražitelja, koji provode dokazne radnje u prethodnom postupku, određuju županijski državni odvjetnici i odvjetnici posebnih državnih odvjetništava. Ova lista uključuje osobe s odgovarajućim iskustvom i sposobnostima za istraživanje kaznenih djela, a sastavlja se uz suradnju s policijom i drugim državnim tijelima.
Nadležnosti Državnog Odvjetništva Republike Hrvatske: Zaštita Pravnog Poretka i Javnog Interesa
Općinska državna odvjetništva postupaju pred općinskim sudovima i javnopravnim tijelima, dok županijska državna odvjetništva djeluju pred županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima. Posebna državna odvjetništva postupaju pred sudovima određenim zakonom. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) poduzima pravne radnje radi zaštite Ustava i zakonitosti pred Ustavnim sudom, Vrhovnim sudom te drugim visokim sudovima, a može djelovati i pred stranim sudovima ako je to zakonom propisano
Ustrojstvo, Nadležnost i Rad Državnog Odvjetništva
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske organizirano je za cijelo područje Hrvatske, a sastoji se od županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Po potrebi se mogu ustanoviti i posebna državna odvjetništva za specifične vrste predmeta. Svako odvjetništvo djeluje unutar svoje nadležnosti, a općinska su podređena županijskim, koja su pak podređena Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Zaposleni u upravnim tijelima imaju zaštitu od kaznenog zakona, iako nemaju imunitet propisan odredbama zakona
Državni službenici upravnih javnih tijela u RH nemaju zakonom propisane imunitete, odnosno, čak ni sudbene vlasti nemaju apsolutne imuitete kad su u pitanju prekršaji i djela iz odredbi Kaznenog zakona, no sustav im daje apsolutne imunitete, čak i kad su kaznena djela jasno dokazana!
Add comment
Comments