Nadležnosti Državnog Odvjetništva Republike Hrvatske: Zaštita Pravnog Poretka i Javnog Interesa

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ima ključnu ulogu u zaštiti pravnog poretka i javnog interesa. Njegova nadležnost obuhvaća različite pravne radnje, od postupanja pred sudovima do davanja pravnih mišljenja.
Općinska državna odvjetništva postupaju pred općinskim sudovima i javnopravnim tijelima, dok županijska državna odvjetništva djeluju pred županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima. Posebna državna odvjetništva postupaju pred sudovima određenim zakonom. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) poduzima pravne radnje radi zaštite Ustava i zakonitosti pred Ustavnim sudom, Vrhovnim sudom te drugim visokim sudovima, a može djelovati i pred stranim sudovima ako je to zakonom propisano
Postupanje protiv počinitelja kaznenih djela
DORH ima ovlasti postupati protiv počinitelja kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti ili prijedlogu, sukladno zakonu. U iznimnim slučajevima, općinsko državno odvjetništvo može postupati pred županijskim sudom kada se radi o kaznenim djelima iz nadležnosti općinskog suda.
Zaštita imovinskih interesa Republike Hrvatske
DORH zastupa Republiku Hrvatsku u sudskim, arbitražnim i upravnim postupcima te pred Ustavnim sudom. Također, na temelju posebne punomoći, može zastupati pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kada djeluju kao suparničari s Republikom Hrvatskom.
Postupanje u arbitražnim postupcima i postupcima mirenja
U arbitražnim postupcima i postupcima mirenja nadležno je ono državno odvjetništvo koje bi bilo nadležno za postupanje pred sudom. Također, DORH daje pravna mišljenja o valjanosti pravnih poslova kojima Republika Hrvatska stječe ili otuđuje nekretnine.
Postupanje pred stranim sudovima
DORH zastupa Republiku Hrvatsku u imovinskim sporovima i drugim postupcima pred stranim sudovima te međunarodnim tijelima. U slučajevima kada to nije moguće, Glavni državni odvjetnik može ovlastiti stranog odvjetnika uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Davanje pravnih mišljenja
DORH daje pravna mišljenja o imovinskopravnim pitanjima i zaštiti imovine od interesa za Republiku Hrvatsku. Državna tijela moraju pribaviti mišljenje DORH-a prije sklapanja pravnih poslova kojima Republika Hrvatska stječe ili otuđuje nekretnine.
Zaštita Ustava i zakona
DORH je ovlašten podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona te podnositi izvanredne pravne lijekove. Također, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona ili podzakonskih akata pred Ustavnim sudom, kao i ocjenu zakonitosti općih akata pred Visokim upravnim sudom ako ocijeni da su povrijeđena imovinska prava i interesi Republike Hrvatske.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ima sveobuhvatnu ulogu u očuvanju pravnog poretka i zaštiti javnog interesa. Njegova široka nadležnost i ovlasti omogućuju učinkovitu pravnu zaštitu Republike Hrvatske i njenih građana.
Autor: I.P.
Nakon 15 Upravnih sporova od 25.03.2024. slijede nove zakonske odredbe, slučajnost ili službena manipulacija?
Promjena zakona donesena 25.03.2024. - SLUČAJNOST ILI NE?
Snimanje razgovora s javnim tijelima - kazneno djelo ili ne?
Osim što ne odgovaraju na moje email poruke, kao ni službene podneske, od kad imaju primljeno na znanje da se razgovore snima, odbijaju razgovarati, a istovremeno mene u čitavom postupku navode upravo na to - razgovor koji se ne snima i bilježi vjerodostojno! Kao razlog odbijanja komunikacije navode da je isto kažnjivo djelo - no, to nije točno!
Državna uprava
Ovaj Zakon uređuje sustav državne uprave, ovlaštenja za donošenje provedbenih propisa i privremenih interventnih mjera. Neki ključni dijelovi uključuju:
Poslovi koje radimo umjesto javnih upravnih tijela od 2017 godine
I. OSNOVNI POJMOVI
Naknada Štete u Upravnim Sporovima i Kršenje Zakona o Općem Upravnom Postupku
U Hrvatskoj, naknada štete u upravnom sporu regulirana je Zakonom o upravnim sporovima. Građani mogu tražiti naknadu štete koja im je nanesena nezakonitim aktom tijela javne vlasti ili radnjom službene osobe u vezi s obavljanjem javnih ovlasti.
Državno odvjetništvo: neovisno tijelo ili protu stranka?
Državno odvjetništvo je definirano kao samostalno i neovisno tijelo koje ima ovlasti postupati protiv počinitelja kaznenih djela, štititi imovinu Republike Hrvatske te poduzimati pravne radnje za zaštitu Ustava i zakona. Njegovo djelovanje temelji se na Ustavu, međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske unije.
Poslovi Državnoodvjetničke Uprave: Osiguranje Pravilnog Rada i Poslovanja
Godišnju listu istražitelja, koji provode dokazne radnje u prethodnom postupku, određuju županijski državni odvjetnici i odvjetnici posebnih državnih odvjetništava. Ova lista uključuje osobe s odgovarajućim iskustvom i sposobnostima za istraživanje kaznenih djela, a sastavlja se uz suradnju s policijom i drugim državnim tijelima.
Nadležnosti Državnog Odvjetništva Republike Hrvatske: Zaštita Pravnog Poretka i Javnog Interesa
Općinska državna odvjetništva postupaju pred općinskim sudovima i javnopravnim tijelima, dok županijska državna odvjetništva djeluju pred županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima. Posebna državna odvjetništva postupaju pred sudovima određenim zakonom. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) poduzima pravne radnje radi zaštite Ustava i zakonitosti pred Ustavnim sudom, Vrhovnim sudom te drugim visokim sudovima, a može djelovati i pred stranim sudovima ako je to zakonom propisano
Ustrojstvo, Nadležnost i Rad Državnog Odvjetništva
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske organizirano je za cijelo područje Hrvatske, a sastoji se od županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Po potrebi se mogu ustanoviti i posebna državna odvjetništva za specifične vrste predmeta. Svako odvjetništvo djeluje unutar svoje nadležnosti, a općinska su podređena županijskim, koja su pak podređena Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Zaposleni u upravnim tijelima imaju zaštitu od kaznenog zakona, iako nemaju imunitet propisan odredbama zakona
Državni službenici upravnih javnih tijela u RH nemaju zakonom propisane imunitete, odnosno, čak ni sudbene vlasti nemaju apsolutne imuitete kad su u pitanju prekršaji i djela iz odredbi Kaznenog zakona, no sustav im daje apsolutne imunitete, čak i kad su kaznena djela jasno dokazana!
Kako nastaju lažni citati i zašto nas pogađaju: primjer s portala Sve za ženu
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama širi se objava u kojoj se poznatom psihologu Mihailu Labkovskom pripisuje rečenica:
Zadovoljni osmijesi potvrđuju uspjeh i suradnju… ili ipak ne?
Izvor fotografije: https://www.rijeka.hr/obiljezavanje-blagdana-velike-gospe-u-trsatskom-svetistu-2/
Park Mlaka – nekad perivoj, danas prilika za obnovu
Izvor fotografije: https://riportal.net.hr/rijeka/u-parku-mlaka-ce-se-u-cetvrtak-dijeliti-trajnice-bilja-na-cvjetnim-gredicama/345591/
Kada brojke šute, stigmatizacija progovara
Nedavni članak portala Express pod naslovom "Zatvori su nam krcati: Dobar dio čine istražni zatvorenici, a neki od njih su zaglavili zbog lažnih optužbi" potaknuo je zabrinutost stručnjaka i aktivista koji se zalažu za prava žrtava nasilja. Tekst insinuira kako velik broj ljudi završava u istražnom zatvoru zbog lažnih prijava, a pritom potpuno zanemaruje kontekst sigurnosti i zaštite žena koje su pretrpjele nasilje.
Grad i Autotrolej o imenovanju Dijane Trošelj: “Nemamo saznanja” – odgovori bez potpisa i službenog dopisa
Nakon nedavne objave Grada Rijeke o imenovanju Dijane Trošelj za vršiteljicu dužnosti direktorice komunalnog društva KD Autotrolej d.o.o., našoj redakciji pristiglo je više apela sadašnjih i bivših zaposlenika tog poduzeća. U njima izražavaju zabrinutost zbog, kako navode, dugogodišnjeg štetnog ponašanja prema podređenima – uključujući optužbe za mobing, vrijeđanje, zloupotrebu položaja i psihičko zlostavljanje, što je navodno dovelo do bolovanja, psihijatrijskih intervencija i odlazaka radnika iz tvrtke.
Alternativa Rinčić ili IPAK Marko – tko je zapravo na vlasti?
Na prvi pogled, izbori su donijeli promjenu. Kandidatkinja nezavisne liste Iva Rinčić slavila je kao "alternativa", uz najavu novog smjera i transparentnijeg upravljanja gradom. No samo nekoliko tjedana nakon izbora, sjednice Gradskog vijeća i potezi pojedinih aktera otkrivaju drugačiju realnost: vlast u Rijeci, čini se, nije prešla iz ruku bivših u ruke novih, već je ostala u krugu istih – pod novim licima.
UPOZORENJE NA PRIJEVARU – lažno predstavljanje humanitarne udruge!
📌 Na tim stranicama prikupljaju se novčane donacije na osobni račun na ime Anja Smotlak te putem Aircash računa, što je u suprotnosti sa zakonskom obavezom transparentnog i nadziranog prikupljanja donacija.
Tko zapravo upravlja Rijekom? Kandidatkinja Možemo! najavila glas za HDZ, pa postala v.d. Autotroleja
Tijekom predizborne kampanje za lokalne izbore u Rijeci, kandidatkinja liste Možemo! Dijana Trošelj objavila je 21. svibnja 2025. na svom osobnom profilu uz članak portala Fiuman.hr kako je “ovaj put Marko Filipović natjerat će ju da glasa za HDZ”. U tom je trenutku još bila zvanično kandidatkinja Možemo! za Gradsko vijeće.
Politička igra ili koincidencija? Imenovanjem Šubić Trošelj otvara se pitanje pokušaja pridobivanja podrške Možemo
Izvor fotografije: https://share.google/2mhITDrWxaMyeFDUV
Zašto Dijana Trošelj ne bi trebala biti direktor u KD Autotrolej
Nakon javnog priopćenja Grada Rijeke da je Trošelj izabrana za novog V.D. KD Autotroleja zaprimili smo apel sadašnjih i bivših zaposlenika koji su u strahu za svoja radna mjesta. Tekst prenosimo u cjelosti, a o svemu poslali smo i upit Gradu;
Mala pobjeda za prostor – velika za zajednicu
Izvor: službena stranica MO Centar-Sušak
Koliko još smrti treba da bi međunarodna zajednica prestala moliti Izrael – i počela ga prisiljavati?
Foto: Portal ReStart
Add comment
Comments