Upravni sporovi i kršenja zakona o općem upravnom postupku (ZOUP) mogu izazvati različite vrste šteta za građane, uključujući materijalne i nematerijalne štete. U ovom članku pružamo vam sve ključne informacije o vašim pravima na naknadu štete u tim situacijama.
Prava na Naknadu Štete u Upravnim Sporovima
U Hrvatskoj, naknada štete u upravnom sporu regulirana je Zakonom o upravnim sporovima. Građani mogu tražiti naknadu štete koja im je nanesena nezakonitim aktom tijela javne vlasti ili radnjom službene osobe u vezi s obavljanjem javnih ovlasti.
Vrste Štete
- Materijalna šteta: Obuhvaća stvarni gubitak (npr. gubitak imovine) i izmaklu korist (npr. propuštena dobit).
- Nematerijalna šteta: Uključuje duševne boli, povredu ugleda, časti i dostojanstva.
Postupak za Naknadu Štete
- Podnošenje tužbe: Stranka može podnijeti tužbu nadležnom upravnom sudu, zahtijevajući naknadu štete.
- Dokazi: Tužitelj mora pružiti dokaze o pretrpljenoj šteti, uključujući opis štete i iznos tražene naknade.
- Odlučivanje suda: Sud procjenjuje osnovanost zahtjeva i određuje iznos naknade na temelju dostavljenih dokaza.
Rokovi
Tužba za naknadu štete mora se podnijeti u roku od tri godine od dana kada je osoba saznala za štetu i za osobu koja je štetu prouzročila, a najkasnije pet godina od dana nastanka štete.
Šteta zbog Upravne Šutnje
Upravna šutnja nastaje kada tijelo javne vlasti ne donese odluku u zakonski propisanom roku. To može uzrokovati nematerijalnu štetu poput duševnih boli i stresa zbog neizvjesnosti, te povrede ugleda i časti.
Postupak u Slučaju Upravne Šutnje
- Podnošenje žalbe: Stranka može podnijeti žalbu višem tijelu ako prvostupanjsko tijelo ne donese rješenje u propisanom roku.
- Podnošenje tužbe: Ako se žalba ne riješi u roku, stranka može pokrenuti upravni spor zbog upravne šutnje.
Nematerijalna Šteta zbog Kršenja ZOUP-a
Kršenje odredbi ZOUP-a može uključivati razne nezakonite radnje ili propuste tijela javne vlasti, što može prouzročiti nematerijalnu štetu kao što su:
- Duševne boli i stres: Zbog nepravednog postupanja ili neizvjesnosti.
- Povreda ugleda i časti: Ako je kršenje zakona dovelo do nepravedne percepcije ili etiketiranja osobe.
- Povreda dostojanstva: Ako je osoba pretrpjela ponižavanje ili degradaciju.
Postupak za Naknadu Nematerijalne Štete
- Podnošenje tužbe: Stranka podnosi tužbu nadležnom sudu za naknadu nematerijalne štete.
- Dokazivanje: Tužitelj mora dokazati pretrpljenu nematerijalnu štetu putem relevantnih dokaza kao što su iskazi svjedoka i medicinska dokumentacija.
- Odlučivanje suda: Sud procjenjuje osnovanost zahtjeva i određuje pravičnu naknadu na temelju dostavljenih dokaza.
Kriteriji za Određivanje Naknade Nematerijalne Štete
- Težina povrede: Sud razmatra ozbiljnost povrede prava ili interesa tužitelja.
- Trajanje povrede: Dulje trajanje duševnih boli ili drugih povreda može povećati iznos naknade.
- Posljedice povrede: Sud uzima u obzir utjecaj povrede na život tužitelja.
Građani imaju pravo na naknadu štete u slučaju upravne šutnje ili kršenja zakona o općem upravnom postupku. Nematerijalna šteta obuhvaća duševne boli, povredu ugleda, časti i dostojanstva, a naknada štete osigurava se putem upravnih sudova. Ako smatrate da ste pretrpjeli štetu, obratite se pravnom stručnjaku za savjet i poduzmite odgovarajuće pravne korake kako biste ostvarili svoja prava.
Autor: I.P.
PRAVOSUDNI PING-PONG: Kako sudac Alen Rajko i administracija "ubijaju" građane šutnjom i rezanjem troškova
Dok se u medijima poput Faktografa širi narativ o "pohlepnim odvjetnicima" koji zarađuju na šutnji uprave, stvarna slika s Upravnog suda u Rijeci otkriva zastrašujuću istinu: sustav je dizajniran da građanina iscrpi, ponizi i na kraju ostavi bez ikakvog prava, dok se država i sudstvo međusobno štite.
Nakon 15 Upravnih sporova od 25.03.2024. slijede nove zakonske odredbe, slučajnost ili službena manipulacija?
Promjena zakona donesena 25.03.2024. - SLUČAJNOST ILI NE?
Snimanje razgovora s javnim tijelima - kazneno djelo ili ne?
Osim što ne odgovaraju na moje email poruke, kao ni službene podneske, od kad imaju primljeno na znanje da se razgovore snima, odbijaju razgovarati, a istovremeno mene u čitavom postupku navode upravo na to - razgovor koji se ne snima i bilježi vjerodostojno! Kao razlog odbijanja komunikacije navode da je isto kažnjivo djelo - no, to nije točno!
Državna uprava
Ovaj Zakon uređuje sustav državne uprave, ovlaštenja za donošenje provedbenih propisa i privremenih interventnih mjera. Neki ključni dijelovi uključuju:
Poslovi koje radimo umjesto javnih upravnih tijela od 2017 godine
I. OSNOVNI POJMOVI
Naknada Štete u Upravnim Sporovima i Kršenje Zakona o Općem Upravnom Postupku
U Hrvatskoj, naknada štete u upravnom sporu regulirana je Zakonom o upravnim sporovima. Građani mogu tražiti naknadu štete koja im je nanesena nezakonitim aktom tijela javne vlasti ili radnjom službene osobe u vezi s obavljanjem javnih ovlasti.
Državno odvjetništvo: neovisno tijelo ili protu stranka?
Državno odvjetništvo je definirano kao samostalno i neovisno tijelo koje ima ovlasti postupati protiv počinitelja kaznenih djela, štititi imovinu Republike Hrvatske te poduzimati pravne radnje za zaštitu Ustava i zakona. Njegovo djelovanje temelji se na Ustavu, međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske unije.
Poslovi Državnoodvjetničke Uprave: Osiguranje Pravilnog Rada i Poslovanja
Godišnju listu istražitelja, koji provode dokazne radnje u prethodnom postupku, određuju županijski državni odvjetnici i odvjetnici posebnih državnih odvjetništava. Ova lista uključuje osobe s odgovarajućim iskustvom i sposobnostima za istraživanje kaznenih djela, a sastavlja se uz suradnju s policijom i drugim državnim tijelima.
Nadležnosti Državnog Odvjetništva Republike Hrvatske: Zaštita Pravnog Poretka i Javnog Interesa
Općinska državna odvjetništva postupaju pred općinskim sudovima i javnopravnim tijelima, dok županijska državna odvjetništva djeluju pred županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima. Posebna državna odvjetništva postupaju pred sudovima određenim zakonom. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) poduzima pravne radnje radi zaštite Ustava i zakonitosti pred Ustavnim sudom, Vrhovnim sudom te drugim visokim sudovima, a može djelovati i pred stranim sudovima ako je to zakonom propisano
Ustrojstvo, Nadležnost i Rad Državnog Odvjetništva
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske organizirano je za cijelo područje Hrvatske, a sastoji se od županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Po potrebi se mogu ustanoviti i posebna državna odvjetništva za specifične vrste predmeta. Svako odvjetništvo djeluje unutar svoje nadležnosti, a općinska su podređena županijskim, koja su pak podređena Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Zaposleni u upravnim tijelima imaju zaštitu od kaznenog zakona, iako nemaju imunitet propisan odredbama zakona
Državni službenici upravnih javnih tijela u RH nemaju zakonom propisane imunitete, odnosno, čak ni sudbene vlasti nemaju apsolutne imuitete kad su u pitanju prekršaji i djela iz odredbi Kaznenog zakona, no sustav im daje apsolutne imunitete, čak i kad su kaznena djela jasno dokazana!
Portal za digitalizaciju društva građana predstavlja novi oblik organiziranja društvenog i kulturnog sadržaja te decentralizaciju javnih politika.
Marenda za fotografije, ne za građane: kanapei umjesto bakalara i zatvoreni krug odlučivanja
Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Novo EU “informacijsko središte” u Rijeci – stvarna vrijednost ili samo trošak?
U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Poziv građanima: Sudjelujte u kolektivnom prigovoru zbog ograničavanja raspolaganja novčanim sredstvima osoba s invaliditetom
Građani, skrbnici i svi zainteresirani – pridružite se inicijativi za zaštitu prava osoba s invaliditetom!
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Add comment
Comments