Državno odvjetništvo: neovisno tijelo ili protu stranka?
Državno odvjetništvo je definirano kao samostalno i neovisno tijelo koje ima ovlasti postupati protiv počinitelja kaznenih djela, štititi imovinu Republike Hrvatske te poduzimati pravne radnje za zaštitu Ustava i zakona. Njegovo djelovanje temelji se na Ustavu, međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske unije.
Zakon osigurava ravnopravnost u svim pravnim odredbama. Državni odvjetnici i njihovi zamjenici uživaju zaštitu od odgovornosti za izražena pravna mišljenja, osim u slučajevima kada se radi o kažnjivim djelima. Ovime se dodatno naglašava njihova neovisnost i profesionalna autonomija.
Građani imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe državnim odvjetnicima te dobiti odgovor u roku od 30 dana. Zakon također zabranjuje svaki oblik utjecaja ili prisile na državne odvjetnike, uključujući zlouporabu javnih ovlasti i medijskih pritisaka, čime se dodatno štiti integritet i neovisnost rada ovih pravosudnih dužnosnika.
Zakon osigurava efikasno, neovisno i transparentno funkcioniranje državnog odvjetništva, što je ključno za pravnu sigurnost i zaštitu prava građana u Republici Hrvatskoj.
Organizacija i Funkcije Pravosudne Uprave u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj, pravosudna uprava igra ključnu ulogu u osiguravanju pravilnog funkcioniranja pravosudnog sustava. Organizirana pod nadležnošću ministarstva zaduženog za pravosudne poslove, pravosudna uprava obuhvaća niz zadataka i odgovornosti usmjerenih na podršku i unapređenje rada državnih odvjetništava.
Jedna od ključnih funkcija pravosudne uprave jest osiguravanje radnih uvjeta za državne odvjetnike. To uključuje osiguravanje financijskih, materijalnih i prostornih uvjeta potrebnih za obavljanje njihovih dužnosti. Također, pravosudna uprava ima ulogu u izradi prijedloga zakona i drugih propisa koji se odnose na ustrojstvo i djelokrug državnog odvjetništva.
Nadalje, pravosudna uprava sudjeluje u procjeni potreba za stručnim usavršavanjem državnih odvjetnika te osigurava provedbu programa stručnog usavršavanja. Osim toga, pravosudna uprava ima zadaću osigurati materijalnu, financijsku i tehničku potporu državnim odvjetništvima, uključujući upravljanje nekretninama, osiguranje imovine i objekata te informatizaciju.
Jedan od važnih aspekata rada pravosudne uprave je prikupljanje i analiza statističkih podataka o radu državnih odvjetništava, što omogućuje praćenje njihove učinkovitosti i identifikaciju područja za unapređenje. Također, pravosudna uprava provodi nadzor nad financijskim poslovanjem i primjenom propisa u državnim odvjetništvima te sudjeluje u izradi i provedbi Poslovnika državnog odvjetništva.
U sklopu nadzora nad radom državnih odvjetništava, pravosudna uprava može zahtijevati izvješća od njih te provoditi inspekcijske nadzore radi osiguranja pravilnog i zakonitog obavljanja poslova. Osim toga, pravosudna uprava podnosi izvješća Hrvatskom saboru o radu državnog odvjetništva, a državni odvjetnici redovito podnose mjesečna i godišnja izvješća o svom radu.
Sredstva za rad državnih odvjetništava osiguravaju se u državnom proračunu, ali ona također mogu imati i vlastite prihode. Investicije u kapitalne objekte za potrebe državnih odvjetništava mogu sudjelovati i lokalne i regionalne jedinice samouprave.
Ukupno gledano, pravosudna uprava igra ključnu ulogu u podršci radu državnih odvjetništava i osiguravanju pravilnog funkcioniranja pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj. Njezina uloga u osiguravanju uvjeta za rad, nadzoru nad radom i osiguravanju resursa od vitalnog je značaja za očuvanje vladavine prava i zaštitu prava građana.
Državni Odvjetnici: Ovlaštenja, Dužnosti i Suradnja
U cilju osiguranja zakonitosti i pravilnosti postupanja, Državno Odvjetništvo Republike Hrvatske objavljuje detalje o svojim ovlastima, dužnostima te načinima suradnje s ostalim državnim tijelima i pravnim osobama.
Pravna Pomoć
Državno odvjetništvo ima pravo zatražiti potrebnu dokumentaciju od drugih državnih tijela i pravnih osoba te tražiti relevantne informacije u vezi s predmetima koji su u njihovoj nadležnosti.
Suradnja s Drugim Tijelima
Obvezna suradnja s državnim tijelima i pravnim osobama ključna je za ispravno izvršavanje ovlasti državnog odvjetništva. Sudovi i druga državna tijela dužni su omogućiti pristup dokumentima te obavijestiti državno odvjetništvo o relevantnim postupcima.
Korištenje Stručne Pomoći
U cilju efikasnog vođenja postupaka, državno odvjetništvo može angažirati stručnjake izvan pravne struke.
Upute i Nalozi
Glavni državni odvjetnik ovlašten je donositi opće upute radi jedinstvene primjene zakona te upute o sporazumijevanju s okrivljenicima o kaznama i drugim mjerama.
Obvezna Uputa
Državni odvjetnik može dati obvezne upute svojim suradnicima u pojedinačnom predmetu.
Preuzimanje i Povjeravanje Postupanja
Državni odvjetnik ima pravo preuzeti ili povjeriti postupanje u pojedinačnom predmetu svojim zamjenicima ili nižim državnim odvjetnicima.
Nadzor nad Radom
Državno odvjetništvo nadzire rad nižih državnih odvjetništava te poduzima mjere radi osiguranja zakonitosti i pravilnosti postupanja.
Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika: Upravljanje i Odgovornost
Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika ključni su čimbenici u pravosudnom sustavu Republike Hrvatske. Njihove dužnosti, obveze i odgovornosti detaljno su regulirane Zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću i Državnom odvjetništvu. Ovaj zakon stupio je na snagu s ciljem osiguranja učinkovitog i neovisnog pravosudnog sistema, a posebice što se tiče upravljanja državnoodvjetničkim institucijama te odgovornosti državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.
Jedno od ključnih pitanja koje regulira ovaj zakon je određivanje broja zamjenika državnih odvjetnika. Prema članku 88., broj zamjenika državnog odvjetnika u pojedinom državnom odvjetništvu određuje ministar nadležan za poslove pravosuđa, na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske sukladno Okvirnim mjerilima za rad zamjenika državnih odvjetnika. Ova odredba osigurava fleksibilnost u prilagodbi broja zamjenika potrebama svakog pojedinog državnog odvjetništva.
Okvirna mjerila za rad zamjenika državnih odvjetnika, kako je definirano u članku 89., propisuje ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje Glavnog državnog odvjetnika. Ova mjerila služe kao smjernice za rad zamjenika, a njezina objava na mrežnim stranicama relevantnih institucija osigurava transparentnost i dostupnost informacija.
Važan aspekt organizacije rada državnih odvjetnika je i godišnji raspored poslova, koji se donosi na kraju kalendarske godine za sljedeću godinu prema članku 90. Prije donošenja ovog rasporeda, državni odvjetnik pribavlja mišljenje kolegija državnog odvjetništva, što osigurava uključenost i suradnju unutar same institucije.
Odgovornost i ponašanje državnih odvjetnika i njihovih zamjenika detaljno su regulirani člancima 94. do 101. Zakona. Ti članci propisuju načela kojih se moraju pridržavati, kao što su načelo zakonitosti, stručnosti i nepristranosti te zabrana bavljenja političkom djelatnošću ili primanja darova.
Važno je napomenuti i odredbe koje se odnose na ocjenu obnašanja dužnosti, kako je navedeno u člancima 109. i 110. Državni odvjetnici i zamjenici ocjenjuju se svake tri godine prema određenim mjerilima, što osigurava stalno unaprjeđenje njihovog rada i profesionalnog razvoja.
Zakon također regulira situacije poput privremenog upućivanja na rad u drugo državno odvjetništvo ili prelaska na druge dužnosti izvan državnog odvjetništva, kao i odgovornost za štetu počinjenu u obnašanju dužnosti.
Ukupno, ovaj zakon osigurava jasne smjernice za rad državnih odvjetnika i njihovih zamjenika te promiče integritet, profesionalnost i neovisnost državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj.
Očuvanje Integriteta: Etički Kodeks Državnih Odvjetnika
Državnoodvjetnički Službenici i Namještenici
Pravosudni sistem Republike Hrvatske je složen i zahtjevan mehanizam koji zahtijeva angažman stručnih i predanih pojedinaca kako bi osigurao pravednost i integritet. U tom kontekstu, uloga državnoodvjetničkih službenika i namještenika ima ključni značaj u održavanju funkcioniranja pravosudnog sistema. Ovdje ćemo istražiti njihovu ulogu, standardizaciju zasnivanja radnog odnosa te njihove odgovornosti.
Članak 122. Zakona o Državnoodvjetničkim Službenicima i Namještenicima detaljno propisuje postupak zasnivanja i prestanka radnog odnosa za ove ključne aktere pravosudnog sistema. Ključno je napomenuti da se broj ovih službenika i namještenika utvrđuje sukladno potrebama, uzimajući u obzir mjerila za određivanje broja u državnom odvjetništvu, te je njihov rad uređen propisima koji se primjenjuju na državne službenike i namještenike.
Posebna pažnja posvećena je sigurnosnim aspektima. Naime, prijem novih službenika i namještenika zahtijeva provedbu temeljne sigurnosne provjere. Ovakav pristup osigurava da osobe zaposlene u pravosudnom sistemu ispunjavaju potrebne sigurnosne standarde.
Uz to, Zakon propisuje i ulogu ravnatelja državnoodvjetničke uprave, posebno u vezi s upravljanjem ljudskim potencijalima, organizacijom rada, financijskim poslovanjem te koordinacijom i provedbom projekata. Ravnatelj ima ključnu ulogu u osiguravanju efikasnog i transparentnog rada unutar državnoodvjetničke uprave.
Dalje, Zakon definira poziciju državnoodvjetničkih savjetnika i njihovu ulogu u pružanju stručne pomoći državnim odvjetnicima u različitim stvarima. Njihova kvalifikacija i ovlasti detaljno su propisane, osiguravajući da osobe na ovim pozicijama posjeduju odgovarajuće stručne kompetencije.
Značajno je naglasiti i ulogu stručnih suradnika u državnom odvjetništvu, koji pomažu u radu državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika u stvarima koje zahtijevaju posebna stručna znanja. Njihova uloga, kao i ovlasti, definirane su u skladu s potrebama pravosudnog sistema.
Konačno, Zakon predviđa i program vježbeničke prakse za buduće državnoodvjetničke službenike, osiguravajući da mladi stručnjaci dobiju odgovarajuću obuku i iskustvo prije nego što preuzmu punu odgovornost u pravosudnom sistemu.
Ukupno gledano, Zakon o Državnoodvjetničkim Službenicima i Namještenicima postavlja jasne standarde i procedure za zasnivanje i vođenje radnih odnosa unutar pravosudnog sistema Republike Hrvatske. Ovaj zakon osigurava da osobe zaposlene u pravosudnom sistemu posjeduju potrebne kvalifikacije i kompetencije te da obavljaju svoje dužnosti u skladu s najvišim profesionalnim standardima.
Realnost u provedbi Zakona o državnom odvjetništvu
Više od 120 dana nismo primili zaštiti od postupanja javnih upravnih tijela, odnosno čini se da Državno odvjetništvo po mojim predmetima NE POSTUPA, osim kad podnesem u prilogu pdf Tužba prema Republici Hrvatskoj, tada odgovaraju u roku od 2 dana. U bitnom nisu riješili jasno dokazan predmet, kao ni druga tijela već se u svim postupcima krše odredbe zakona, o istom se predstavlja da nema štete i ne moguće je ostvariti pravni lijek u Zaštiti od postupanja službenih i javnih osoba zaposlenim pri upravnim tijelima, iako o istom postoje jasne Zakonske odredbe, kaznena djela nastavljaju se i dokazno potvrđuju, no ODO i/ili DORH ili Županijsko odvjetništvo nije dostavilo odgovor više od 30 dana, niti nas je zaštitilo od istog, te nikome u postupanju ne smeta što se radi o beskućništvu majke i dvoje maloljetne djece!
Autor: I.P.
Sudjeluj neposredno u projektima od javnog općeg interesa putem novčanih donacija za ostvarenje ciljeva i realizaciju RI ReStart Projekta,
Unaprijed zahvalna,
RI ReStart, Vl. Irena Pandur
Naknada Štete u Upravnim Sporovima i Kršenje Zakona o Općem Upravnom Postupku
U Hrvatskoj, naknada štete u upravnom sporu regulirana je Zakonom o upravnim sporovima. Građani mogu tražiti naknadu štete koja im je nanesena nezakonitim aktom tijela javne vlasti ili radnjom službene osobe u vezi s obavljanjem javnih ovlasti.
Državno odvjetništvo: neovisno tijelo ili protu stranka?
Državno odvjetništvo je definirano kao samostalno i neovisno tijelo koje ima ovlasti postupati protiv počinitelja kaznenih djela, štititi imovinu Republike Hrvatske te poduzimati pravne radnje za zaštitu Ustava i zakona. Njegovo djelovanje temelji se na Ustavu, međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske unije.
Poslovi Državnoodvjetničke Uprave: Osiguranje Pravilnog Rada i Poslovanja
Godišnju listu istražitelja, koji provode dokazne radnje u prethodnom postupku, određuju županijski državni odvjetnici i odvjetnici posebnih državnih odvjetništava. Ova lista uključuje osobe s odgovarajućim iskustvom i sposobnostima za istraživanje kaznenih djela, a sastavlja se uz suradnju s policijom i drugim državnim tijelima.
Nadležnosti Državnog Odvjetništva Republike Hrvatske: Zaštita Pravnog Poretka i Javnog Interesa
Općinska državna odvjetništva postupaju pred općinskim sudovima i javnopravnim tijelima, dok županijska državna odvjetništva djeluju pred županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima. Posebna državna odvjetništva postupaju pred sudovima određenim zakonom. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) poduzima pravne radnje radi zaštite Ustava i zakonitosti pred Ustavnim sudom, Vrhovnim sudom te drugim visokim sudovima, a može djelovati i pred stranim sudovima ako je to zakonom propisano
Ustrojstvo, Nadležnost i Rad Državnog Odvjetništva
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske organizirano je za cijelo područje Hrvatske, a sastoji se od županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Po potrebi se mogu ustanoviti i posebna državna odvjetništva za specifične vrste predmeta. Svako odvjetništvo djeluje unutar svoje nadležnosti, a općinska su podređena županijskim, koja su pak podređena Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Zaposleni u upravnim tijelima imaju zaštitu od kaznenog zakona, iako nemaju imunitet propisan odredbama zakona
Državni službenici upravnih javnih tijela u RH nemaju zakonom propisane imunitete, odnosno, čak ni sudbene vlasti nemaju apsolutne imuitete kad su u pitanju prekršaji i djela iz odredbi Kaznenog zakona, no sustav im daje apsolutne imunitete, čak i kad su kaznena djela jasno dokazana!
Nakon 15 Upravnih sporova od 25.03.2024. slijede nove zakonske odredbe, slučajnost ili službena manipulacija?
Promjena zakona donesena 25.03.2024. - SLUČAJNOST ILI NE?
Snimanje razgovora s javnim tijelima - kazneno djelo ili ne?
Osim što ne odgovaraju na moje email poruke, kao ni službene podneske, od kad imaju primljeno na znanje da se razgovore snima, odbijaju razgovarati, a istovremeno mene u čitavom postupku navode upravo na to - razgovor koji se ne snima i bilježi vjerodostojno! Kao razlog odbijanja komunikacije navode da je isto kažnjivo djelo - no, to nije točno!
Državna uprava
Ovaj Zakon uređuje sustav državne uprave, ovlaštenja za donošenje provedbenih propisa i privremenih interventnih mjera. Neki ključni dijelovi uključuju:
Poslovi koje radimo umjesto javnih upravnih tijela od 2017 godine
I. OSNOVNI POJMOVI
Brine li Vlada RH pitanja koja brinu građane ili samo gleda svoja posla?
Dok mnogi građani žive u siromaštvu i s primanjima koja nisu dostatna za osnovne potrebe i dostojanstven život od rada, dok žive diskriminirani i uvjetovani tržišnim pravilima, nedostatkom nekretnina i onemogućeni da budu kreditno sposobni, Vlada RH brine samo jedno pitanje - kako još popuniti proračun kroz poreze?.
Grad Rijeka nije osigurao potpore za srednjoškolce, tek za najugroženije korisnike zajamčene minimalne naknade
Od 16. kolovoza do 20. rujna 2024. godine, Grad Rijeka putem Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života zaprima zahtjeve za podmirenje troškova javnoga gradskog prijevoza učenicima srednje škole i studentima te za novčanu pomoć za obrazovanje redovitim učenicima srednje škole ili studentima u 2024./2025. godini.
Gradski vijećnici i policijski službenici kao ne primjećuju čovjeka koji se naselio uz fontanu
Na moje ponovne upite i o mojoj osobnoj situaciji bez stambenog rješenja, kao i u situaciji mnogih, uprava pere ruke od odgovornosti. Na posljednji odgovor dobiven nakon upita o konkretnim lokacijama praznih stanova, osim što ponavlja da ne može dati stan u najam izvan liste prioriteta, dokazala je kako ni u ovom pitanju nema jednostavnih zakonskih rješenja. Ne riješeni pravno imovinski odnosi, daju upravi dovoljno prostora da upravlja javno dostupnim podacima, odnosno da ih prilagođava.
Gdje je nestao Pučki pravobranitelj?
Ključna uloga Pučkog pravobranitelja je u zaštiti ljudskih prava i sloboda. Njegova glavna odgovornost je nadzirati rad državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima, te drugih tijela koja obavljaju javne službe, kako bi se osiguralo da postupaju u skladu sa zakonima i poštuju prava građana.
Akt Ministarstva pravosuđa i uprave o zaštiti od postupanja javnopravnih tijela
S obzirom na više raznih događaja i propusta u upravnim tijelima, upitala sam za javnost, zbog čega nema pravno valjanog puta za zaštitu od kaznenih djela i/ili štete koja ista počine nad građanima u svojstvu službe, odnosno zbog čega državno odvjetništvo ne postupa kada su u pitanju kaznene prijave službenih i/ili stručnih osoba zaposlenih pri tijelu, pa čak i kada su jasno dokazne.
Sustav javne odvodnje u Rijeci - Studijom iz 2015 godine u 2024 EU sredstvima donose zastarjele tehnologije
Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) aglomeracije Rijeka, Foto: VIK
Sloboda medija u Republici Hrvatskoj
Informiranje i mediji su područja javnog interesa ključna za održavanje društvene stabilnosti, razvoja, te sveukupnog blagostanja građana.
Poštuje li Vlada RH dostojanstvo, ugled i čast svojih državljana
Vlada je na sjednici u četvrtak, 25. srpnja 2024. donijela odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, Vlade i Sabora plaća narasti za oko 70 posto. Odlukom je obuhvaćeno 270 dužnosnika.
Neovlašteno audio snimanje u službenom postupku - kazneno djelo ili pravo na zaštitu u javno pravnim postupcima
Snimanje razgovora bez suglasnosti druge strane u Hrvatskoj može predstavljati kazneno djelo ili građansku povredu privatnosti. Postoji nekoliko zakonskih osnova na koje se osoba može pozvati ako smatra da je njezina privatnost povrijeđena neovlaštenim snimanjem. Stoga je važno osigurati da su sve strane obaviještene i da daju svoj pristanak prije nego što se započne snimanje razgovora.
Da li službena osoba krši zakonske odredbe upozoravanjem korisnika da je audio snimanje tijekom postupka kazneno djelo
Ako smatrate da je službena osoba prekršila vaša prava tijekom postupka, na primjer, lažno vas upozoravajući da je audio snimanje kazneno djelo, možete prijaviti tu osobu nadležnim tijelima. Evo koraka koje možete poduzeti:
Mnogobrojne online reklame nisu dovoljne stoga casino Rizik pozivom obavještava korisnike o bonusima
Reklame su mnogobrojne i nalaze se posvuda. U Rijeci reklama Rizik Casina nalazi se i na autobusima Autotroleja kojima se obavlja javni gradski prijevoz. Prisutne su i na digitalnim plakatima, a u online svijetu iskaču vrlo često na svim stranicama koje isto dozvoljavaju. Očito ni to nije dovoljno za namamiti građane da zaigraju i izgube svoj novac, stoga su odlučili korisnike nazvati na broj mobilnog uređaja i obavijestiti o bonusu koji je na računu i tamo će biti ograničenog vremena dostupan. "Uz 2,00 € bonusa, nude i 10 besplatnih vrtnji" - rekao je korisnik koji je osobno dobio poziv.
Odgovornost državnih tijela u zaštiti djece
Ugroženost djece je viševrsna i cjelovita pojava. U večini slučajeva roditelji prepoznaju potrebu da svoju djecu zaštite od neprimjerenih postupaka državnih tijela i trećih osoba, no ponekad ni sami ne udovoljavaju zahtjevu da su oni prije svih pozvani skrbiti o dobrobiti svoje djece. Stoga je na državnim tijelima da interveniraju radi zaštite djece, njihovih prava i dobrobiti.
Add comment
Comments