Nadležnosti Državnog Odvjetništva Republike Hrvatske: Zaštita Pravnog Poretka i Javnog Interesa
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ima ključnu ulogu u zaštiti pravnog poretka i javnog interesa. Njegova nadležnost obuhvaća različite pravne radnje, od postupanja pred sudovima do davanja pravnih mišljenja.
Općinska državna odvjetništva postupaju pred općinskim sudovima i javnopravnim tijelima, dok županijska državna odvjetništva djeluju pred županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima. Posebna državna odvjetništva postupaju pred sudovima određenim zakonom. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) poduzima pravne radnje radi zaštite Ustava i zakonitosti pred Ustavnim sudom, Vrhovnim sudom te drugim visokim sudovima, a može djelovati i pred stranim sudovima ako je to zakonom propisano
Postupanje protiv počinitelja kaznenih djela
DORH ima ovlasti postupati protiv počinitelja kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti ili prijedlogu, sukladno zakonu. U iznimnim slučajevima, općinsko državno odvjetništvo može postupati pred županijskim sudom kada se radi o kaznenim djelima iz nadležnosti općinskog suda.
Zaštita imovinskih interesa Republike Hrvatske
DORH zastupa Republiku Hrvatsku u sudskim, arbitražnim i upravnim postupcima te pred Ustavnim sudom. Također, na temelju posebne punomoći, može zastupati pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kada djeluju kao suparničari s Republikom Hrvatskom.
Postupanje u arbitražnim postupcima i postupcima mirenja
U arbitražnim postupcima i postupcima mirenja nadležno je ono državno odvjetništvo koje bi bilo nadležno za postupanje pred sudom. Također, DORH daje pravna mišljenja o valjanosti pravnih poslova kojima Republika Hrvatska stječe ili otuđuje nekretnine.
Postupanje pred stranim sudovima
DORH zastupa Republiku Hrvatsku u imovinskim sporovima i drugim postupcima pred stranim sudovima te međunarodnim tijelima. U slučajevima kada to nije moguće, Glavni državni odvjetnik može ovlastiti stranog odvjetnika uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Davanje pravnih mišljenja
DORH daje pravna mišljenja o imovinskopravnim pitanjima i zaštiti imovine od interesa za Republiku Hrvatsku. Državna tijela moraju pribaviti mišljenje DORH-a prije sklapanja pravnih poslova kojima Republika Hrvatska stječe ili otuđuje nekretnine.
Zaštita Ustava i zakona
DORH je ovlašten podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona te podnositi izvanredne pravne lijekove. Također, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona ili podzakonskih akata pred Ustavnim sudom, kao i ocjenu zakonitosti općih akata pred Visokim upravnim sudom ako ocijeni da su povrijeđena imovinska prava i interesi Republike Hrvatske.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ima sveobuhvatnu ulogu u očuvanju pravnog poretka i zaštiti javnog interesa. Njegova široka nadležnost i ovlasti omogućuju učinkovitu pravnu zaštitu Republike Hrvatske i njenih građana.
Autor: I.P.
Nakon 15 Upravnih sporova od 25.03.2024. slijede nove zakonske odredbe, slučajnost ili službena manipulacija?
Promjena zakona donesena 25.03.2024. - SLUČAJNOST ILI NE?
Snimanje razgovora s javnim tijelima - kazneno djelo ili ne?
Osim što ne odgovaraju na moje email poruke, kao ni službene podneske, od kad imaju primljeno na znanje da se razgovore snima, odbijaju razgovarati, a istovremeno mene u čitavom postupku navode upravo na to - razgovor koji se ne snima i bilježi vjerodostojno! Kao razlog odbijanja komunikacije navode da je isto kažnjivo djelo - no, to nije točno!
Državna uprava
Ovaj Zakon uređuje sustav državne uprave, ovlaštenja za donošenje provedbenih propisa i privremenih interventnih mjera. Neki ključni dijelovi uključuju:
Poslovi koje radimo umjesto javnih upravnih tijela od 2017 godine
I. OSNOVNI POJMOVI
Naknada Štete u Upravnim Sporovima i Kršenje Zakona o Općem Upravnom Postupku
U Hrvatskoj, naknada štete u upravnom sporu regulirana je Zakonom o upravnim sporovima. Građani mogu tražiti naknadu štete koja im je nanesena nezakonitim aktom tijela javne vlasti ili radnjom službene osobe u vezi s obavljanjem javnih ovlasti.
Državno odvjetništvo: neovisno tijelo ili protu stranka?
Državno odvjetništvo je definirano kao samostalno i neovisno tijelo koje ima ovlasti postupati protiv počinitelja kaznenih djela, štititi imovinu Republike Hrvatske te poduzimati pravne radnje za zaštitu Ustava i zakona. Njegovo djelovanje temelji se na Ustavu, međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske unije.
Poslovi Državnoodvjetničke Uprave: Osiguranje Pravilnog Rada i Poslovanja
Godišnju listu istražitelja, koji provode dokazne radnje u prethodnom postupku, određuju županijski državni odvjetnici i odvjetnici posebnih državnih odvjetništava. Ova lista uključuje osobe s odgovarajućim iskustvom i sposobnostima za istraživanje kaznenih djela, a sastavlja se uz suradnju s policijom i drugim državnim tijelima.
Nadležnosti Državnog Odvjetništva Republike Hrvatske: Zaštita Pravnog Poretka i Javnog Interesa
Općinska državna odvjetništva postupaju pred općinskim sudovima i javnopravnim tijelima, dok županijska državna odvjetništva djeluju pred županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima. Posebna državna odvjetništva postupaju pred sudovima određenim zakonom. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) poduzima pravne radnje radi zaštite Ustava i zakonitosti pred Ustavnim sudom, Vrhovnim sudom te drugim visokim sudovima, a može djelovati i pred stranim sudovima ako je to zakonom propisano
Ustrojstvo, Nadležnost i Rad Državnog Odvjetništva
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske organizirano je za cijelo područje Hrvatske, a sastoji se od županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Po potrebi se mogu ustanoviti i posebna državna odvjetništva za specifične vrste predmeta. Svako odvjetništvo djeluje unutar svoje nadležnosti, a općinska su podređena županijskim, koja su pak podređena Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Zaposleni u upravnim tijelima imaju zaštitu od kaznenog zakona, iako nemaju imunitet propisan odredbama zakona
Državni službenici upravnih javnih tijela u RH nemaju zakonom propisane imunitete, odnosno, čak ni sudbene vlasti nemaju apsolutne imuitete kad su u pitanju prekršaji i djela iz odredbi Kaznenog zakona, no sustav im daje apsolutne imunitete, čak i kad su kaznena djela jasno dokazana!
APEL ZA POMOĆ: U Rijeci nestao 17-godišnji Rafael Majdandžić, obitelj moli za bilo kakvu informaciju
Primorsko-goranska policija i obitelj tragaju za Rafaelom Majdandžićem (17) s prebivalištem u Viškovu, koji je nestao u petak, 23. siječnja 2026. godine u Rijeci. Obitelj je očajna i moli sve građane za pomoć u potrazi.
Djeca s Cresa mole za pomoć: Udruga "Roditelji za djecu" šalje apel Vladi RH i premijeru Plenkoviću
Šokantni videozapisi i poruke djece iz podružnice Centra za pružanje usluga u zajednici na Cresu otkrili su alarmantnu situaciju u kojem djeca bez roditeljske skrbi ili iz popravnog doma žive u uvjetima bez adekvatne podrške.
OPREZ: Novi val SMS prijevara cilja korisnike sustava e-Građani
Danas je uočen novi pokušaj masovne krađe podataka (phishing) usmjeren prema hrvatskim građanima. Napadači se lažno predstavljaju kao sustav e-Građani i šalju SMS poruke s ciljem krađe osobnih podataka i pristupa bankovnim računima.
Od pravnog inzistiranja do krvavog epiloga: Tko je odgovoran za napad na profesoricu u Cresu?
Dok se vrh sustava socijalne skrbi bavio smjenama i sudskim procesima oko bivše ravnateljice Silvije Kocijan, stvarni život u bivšem Odgojnom domu na Cresu postao je poprište straha. Najnovija snimka koja kruži među djecom ne prikazuje samo razbijene stvari i palicu kojom je udarana profesorica; ona prenosi najtežu moguću poruku onih koji tamo žive: "Nemojte završiti ovdje."
Inkluzivni dodatak – Reforma koja je "zapela" u administraciji: Preko 100 tisuća ljudi na čekanju
Iako su Vlada RH i resorno Ministarstvo obećavali da će Zakon o inkluzivnom dodatku donijeti "pojednostavljenje administracije", stvarnost s kojom se suočavaju najranjivije skupine društva dramatično je drugačija. Portal ReStart u posjedu je službenog odgovora Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji razotkriva razmjere zastoja u sustavu.
ZAMKA BRZIH KREDITA: Kako strane tvrtke koriste EU zakone za legalno lihvarenje?
Dok se domaće banke nalaze pod strogim nadzorom Hrvatske narodne banke, na našem tržištu nesmetano operiraju digitalni zajmodavci poput Ferratuma, Alfa Credit Teama i sličnih. Reklamiraju se brzinom i jednostavnošću, ali iza toga stoji sustav koji često graniči s lihvarenjem, koristeći pravne praznine unutar Europske unije.
BIROKRACIJA KAO EGZEKUTOR: Dok bolesni umiru čekajući inkluzivni dodatak, država štedi na djeci i nemoćnima
Hrvatska 2026. godine proživljava vrhunac socijalnog cinizma. Dok se proračun puni zahvaljujući inflaciji, a plaće državnih dužnosnika rastu brzinom koja prkosi gravitaciji, sustav socijalne skrbi postao je poligon za strateško iscrpljivanje građana.
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
Cijena ljudskosti: Zašto se Melita Vrsaljko ispričala, a javnost i dalje šuti?
Dok novinarka i aktivistica preuzima punu odgovornost za svoje osobne pogreške, društvo ostaje nijemo na zastrašujuću činjenicu da je sustav kaznio žrtvu napada, a ne nasilnike. Je li nam lakše osuditi ljudski pad nego braniti ljudska prava?
Osnovice, iluzija socijalne države i stvarnost siromaštva: kako fragmentacija sustava održava građane u preživljavanju, a ne u dostojanstvu
Ustav Republike Hrvatske definira državu kao socijalnu, što bi u praksi trebalo značiti da sustav osigurava minimalne uvjete dostojanstvenog života, posebno za najranjivije skupine.
Kazna za bolest: Zašto je u Hrvatskoj preživljavanje na bolovanju postalo matematički nemoguće?
Dok se država hvali povećanjem naknada, surova matematika pokazuje da bolesnik bez "savršenog" radnog staža u 2026. godini mora preživjeti s manje od 25 % prosječne plaće. Je li sustav solidarnosti postao sustav financijske represije?
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
Add comment
Comments