ZAMKA BRZIH KREDITA: Kako strane tvrtke koriste EU zakone za legalno lihvarenje?

Published on 22 January 2026 at 19:37

Dok se domaće banke nalaze pod strogim nadzorom Hrvatske narodne banke, na našem tržištu nesmetano operiraju digitalni zajmodavci poput Ferratuma, Alfa Credit Teama i sličnih. Reklamiraju se brzinom i jednostavnošću, ali iza toga stoji sustav koji često graniči s lihvarenjem, koristeći pravne praznine unutar Europske unije.

​Kako sustav (ne) funkcionira?

​Glavno oružje ovih tvrtki je tzv. "EU putovnica". Registrirani u državama poput Malte ili Španjolske, oni imaju pravo nuditi usluge u Hrvatskoj bez izravne dozvole HNB-a. To znači da ih hrvatski regulator ne može kazniti niti im zabraniti rad, već nas može samo "upozoravati".

​Oni rijetko krše zakon o maksimalnoj kamati izravno. Umjesto toga, koriste:

​⚠️ Paprene naknade za "hitnost" ili obradu.

​⚠️ Obvezna jamstva koja plaćate trećim, povezanim tvrtkama.

⚠️ ​Pravnu nedostupnost: Ugovori su često pisani tako da je u slučaju spora nadležan sud u stranoj državi (npr. Malta).

​Ispovijest: "Platila sam dug dva puta, a pravdu su mi nudili na Malti"

​Jedna naša čitateljica (podaci poznati uredništvu) podijelila je s nama svoje mučno iskustvo koje zorno prikazuje kako ovi modeli funkcioniraju u praksi.

​"Nakon što u jednom trenutku nisam mogla redovito plaćati rate, dobila sam uputu da moram uplatiti iznos osiguranju jer su oni, navodno, namirili moj dug prema banci. To sam i učinila, vjerujući da je priča s tim završena.

​Međutim, nekoliko godina kasnije, Ferratum se ponovno javio i naplatio isti taj dug, tvrdeći da im osiguranje zapravo nikada nije proslijedilo novac. Kada sam pokušala potražiti svoja prava, suočila sam se s hladnim zidom: jedini način za zaštitu bio je pokretanje postupka pred nadležnim tijelima na Malti. Tko od nas ima sredstava, vremena i znanja tužiti banku u stranoj državi za par stotina eura?"

​Ovaj primjer pokazuje klasičnu "triangulaciju" – dok vi plaćate naknade za jamstva i osiguranja, zapravo plaćate za privid sigurnosti. Ako sustav unutar njihove grupe zakaže, sav teret i rizik ponovno padaju na vas.


Kako se zaštititi?

​Iako se čini da su ruke vezane, postoje načini obrane:

👉 ​Provjerite EKS (Efektivnu kamatnu stopu): Ako je ona dvoznamenkasta ili troznamenkasta, taj kredit će vas koštati višestruko više nego što ste dobili.

​👉 Ne nasjedajte na "osiguranja": Ako vas traže da platite dug trećoj strani, tražite pismenu potvrdu od banke da je tim činom dug prema njima u potpunosti ugašen.

​👉 Europski potrošački centar (ECC Croatia): Ako imate spor s tvrtkom iz EU, obratite se njima. Oni besplatno pomažu građanima u rješavanju prekograničnih pritužbi.

👉 ​Pravo na domaći sud: Unatoč onome što piše u ugovoru, prema EU regulativi (Bruxelles I bis), kao potrošač imate pravo tužiti tvrtku u državi svog prebivališta – u Hrvatskoj.

Zaključak

​Sustav trenutno dopušta ovakvo poslovanje pod krinkom "slobodnog tržišta". Dok se do kraja 2026. ne implementiraju nove, strože EU direktive, mi smo ti koji moraju biti na oprezu. Restartajmo odnos prema financijama i ne dopustimo da nas brzina isplate odvede u dugogodišnje pravne noćne more.

​Imate li slično iskustvo? Pišite nam na info.portal.restart@gmail.com i pomozite nam upozoriti druge!

Autor: I.P.


Opasnosti dijeljenja osobnih podataka na platformama za online zaradu

U posljednje vrijeme sve je više građana koji traže prilike za dodatnu zaradu putem različitih online platformi. Jedna od poznatijih je Clickworker, koja nudi mikroposlove poput ispunjavanja anketa, provjera podataka ili testiranja aplikacija. Iako se na prvi pogled čini da se radi o bezazlenim zadacima, važno je upozoriti na rizike koje ovakve platforme nose.

Read more »

Budi li se Hrvatska? Dva rujanska prosvjeda – glas mladih i zaštita kulture

Zagreb ovog rujna postaje središte društvenih poruka: dva najavljena prosvjeda na Trgu bana Josipa Jelačića jasno ukazuju na porast građanske angažiranosti i zabrinutosti s različitih strana društva. Međutim, dok su poruke glasa “mladih” i “kulture” snažne, postavlja se pitanje – je li to početak buđenja ili tek površno zagrijavanje društvenog konteksta?

Read more »

Add comment

Comments

There are no comments yet.