Kratki vodič za građane: Što učiniti kad vam gradonačelnici počnu pametovati i lagati – i kako im pomrsiti račune!

Published on 24 June 2025 at 10:16

Foto: https://www.pgz.hr/ustroj/upravna-tijela/upravni-odjel-za-pomorsko-dobro-promet-i-veze/pomorsko-dobro-i-koncesije/geoinformacijski-sustav-pomorskog-dobra-primorsko-goranske-zupanije-gis-baza-pomorskog-dobra/

Pomorsko dobro pripada svima – ne pustimo da nam ga otmu!

Pomorsko dobro u Hrvatskoj, prema zakonu, nije ničije vlasništvo, jer je to opće dobro u općoj uporabi – more, obala, plaže i rive pripadaju svima nama. Međutim, u praksi se često ponašamo kao da su to privatni posjedi lokalnih moćnika koji grade, zatvaraju pristup i ogradama i bagerima prisvajaju ono što je zakonom zajamčeno svima.

 

I dok građani naivno vjeruju da su zaštićeni zakonom, lokalne vlasti – gradonačelnici, načelnici, službenici – sve češće okreću glavu i štite investitore. No što ako vam počnu lagati da „ništa ne mogu“ ili da „nije u njihovoj nadležnosti“?

 

Donosimo konkretan vodič kako se oduprijeti i kako im pomrsiti račune – uz primjer Rijeke, gdje se upravo događa školski slučaj zatvaranja pristupa pomorskom dobru na Pećinama.

Rijeka: Grad koji okreće leđa svom pomorskom dobru?

U nedavnoj objavi Udruge Pravda Istina Odgovornost pod nazivom "Pomorsko dobro – dobro Riječana?", istaknuta je situacija s rivicama na Pećinama, gdje su stotine građana desetljećima slobodno dolazile do mora, sve dok privatni investitor nije srušio stepenice koje su vodile do obale – uz blagoslov šutnje Grada Rijeke.

> “Čestica koja vodi do rive nalazi se u vlasništvu Grada Rijeke, ali Grad ne poduzima ništa kako bi se pristup obnovio,” upozorava udruga i dodaje: “Grad mora biti u službi građana – ali i pomorskog dobra.”

Podsjetimo, prema čl. 11. Zakona o pomorskom dobru, svi građani imaju pravo služiti se pomorskim dobrom, a lokalne jedinice dužne su ga održavati, štititi i osiguravati pristup.

Kako im pomrsiti račune: Što možete učiniti

1. Ne prihvaćajte šutnju i prazne izgovore

Kad vam službenik kaže: “To nije naša nadležnost” – tražite da to napiše pisano i službeno. Gradovi i općine imaju zakonsku obvezu štititi i upravljati pomorskim dobrom. Ako ne čine ništa, mogu izgubiti to pravo!

👉 Prema članku na Morski.hr, moguće su i kazne i kaznena odgovornost za dužnosnike koji svjesno ignoriraju devastaciju.

https://www.morski.hr/ovo-su-kazne-koje-cekaju-grado-nacelnike-ako-ne-stite-pomorsko-dobro-i-prave-se-blesavi-u-korist-betonskih-poduzetnika-opcinama-i-gradovima-moze-se-oduzeti-pravo-upravljanja/

 

2. Pošaljite službene zahtjeve za informacijama

➡️ Obratite se Gradu ili Općini i zatražite:

➡️ Kopiju dozvola i rješenja za gradnju ili radove u blizini pomorskog dobra

➡️ Tko ima koncesiju (ako postoji)?

➡️ Je li čestica javna ili privatna?

➡️ Zašto nije omogućen pristup javnoj obali?

 

👉 Pozovite se na Zakon o pravu na pristup informacijama i rok od 15 dana za odgovor. Ako šute – žalba Povjereniku za informiranje.

 

3. Prijavite devastaciju

Ako se radi o gradnji, zatvaranju prilaza, rušenju stepenica, ograđivanju ili nasipavanju:

📢 Prijavite Lučkoj kapetaniji, Pomorskoj policiji, Ministarstvu mora

📢 Ako sumnjate na pogodovanje, prijavite DORH-u ili USKOK-u

📢 Obratite se i pravobraniteljima – pučkom i onom za okoliš

 

4. Aktivirajte javnost i medije

Zloupotrebe prestaju kad ih izvučemo na svjetlo dana. Dokumentirajte:

✔️ Fotografije i video

✔️ Stari i novi izgled

✔️ Izjave svjedoka (npr. Pećinara koji pamte jedriličarski klub koji nikad nije ostvaren)

 

Objavite na društvenim mrežama, kontaktirajte lokalne i nezavisne medije, kao što je Restartaj.org, koji je već otvorio ovu temu. 

 

5. Zatražite da se Gradu Rijeci oduzme pravo upravljanja pomorskim dobrom

Ako Grad Rijeka ne štiti javni interes, građani imaju pravo zatražiti da Ministarstvo oduzme Gradu pravo upravljanja pomorskim dobrom na toj lokaciji – i prenese ga na drugo tijelo koje će ga štititi.

 

Za kraj: Ne bojte se – organizirajte se!

Pravo na more nije luksuz, nego zajamčeno zakonom. Ako Grad šuti – vi nemojte. Ako vlast ne reagira – vi reagirajte. Ako se ponavlja ista priča – neka ovaj put ima drugačiji kraj.

 

👉 Uključite se, prijavljujte, dijelite. Organizirajte inicijative, peticije, pritisnite institucije. Jer pomorsko dobro nije investicijska zona – nego javno !

 

📢 Ako imate fotografije, dojave, dokumente ili želite pokrenuti inicijativu – javite se redakciji Restartaj.org ili kontaktirajte Udrugu Pravda Istina Odgovornost. Vaša priča može pokrenuti promjenu!

https://www.restartaj.org/gradanska-upravna-kontrola/prijava-upravnih-nepravilnosti

Autor: I.P.


Prenosimo tekst Udruge Pravda Istina Odgovornost u cijelosti

 

POMORSKO DOBRO – DOBRO RIJEČANA ?

Kod nas je već uvriježena stoljetna definicija pomorskog dobra kao općeg dobra. To znači da su more i morska obala izvan pravnog prometa na kojima se ne može steći pravo vlasništva i druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Prema čl. 11. st. 1. i 2. Zakona o pomorskom dobru, pomorsko dobro je prije svega u općoj uporabi što znači da se svatko ima pravo služiti pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeri.

 

No, je li to baš tako ? Brine li grad Rijeka da njegovi građani imaju pravo i prilaz pomorskom dobru?

 

Uzeti ćemo primjer zgrade koja se gradi na Pećinama tik uz pomorsko dobro. Na tom pomorskom dobru nalazi se rivica koju desetljećima građani koriste za kupanje. Do nje se dolazilo stepenicama, koje su istina bile na privatnoj čestici i koje su porušene radi gradnje privatnog objekta. Međutim, čestica koja se nalazi uz privatnu na kojoj se gradi, u vlasništvu je grada Rijeke i vodi direktno do rivice.

 

Postavlja se pitanje, radi čega grad ne uredi česticu i omogući prilaz svojim građanima do pomorskog dobra. Grad i ovako oskudijeva u plažama koje bi mogli koristiti građani i red bi bio da se izgrade stepenice i uredi put do rivice.

 

Grad mora biti u službi građana, ali isto tako i pomorsko dobro.

Prema toma, apeliramo da se što prije uredi prilaz do mora i izgrade stepenice. To što su radovi na privatnoj čestici može samo potaknuti nadležne da i oni izvrše potrebne radove.

 

Inače kako su nas obavijestili stari Pećinari, na čestici na kojoj se danas gradi zgrada trebao je biti jedriličarski klub koji je sada u Kostreni i zato je godinama stajao izgrađeni prilaz za jedrilice. Šteta da se nije realiziralo sigurno bi bilo puno ljepše nego zgrada koja je zaklonila pogled na more. 

Izvor: https://www.facebook.com/share/p/1EEGqoVTCD/


Budi li se Hrvatska? Dva rujanska prosvjeda – glas mladih i zaštita kulture

Zagreb ovog rujna postaje središte društvenih poruka: dva najavljena prosvjeda na Trgu bana Josipa Jelačića jasno ukazuju na porast građanske angažiranosti i zabrinutosti s različitih strana društva. Međutim, dok su poruke glasa “mladih” i “kulture” snažne, postavlja se pitanje – je li to početak buđenja ili tek površno zagrijavanje društvenog konteksta?

Read more »

Reakcija načelnika PU PGŽ na slučaj fotografiranja policijskog vozila na javnoj površini

Nakon nedavnog incidenta u Rijeci, gdje sam kao nakladnik i novinar portala ReStart fotografirala policijsko vozilo parkirano na javnoj površini, načelnik Policijske uprave Primorsko-goranske županije (PU PGŽ) izdao je službeno očitovanje. U njemu navodi da je policijska službenica temeljem vlastitih zapažanja primjenjivala policijske ovlasti, zaustavila me s zahtjevom za brisanje fotografije i zbog slikanja javne površine. Prema njegovim riječima, službenica je postupala u cilju prikupljanja obavijesti i utvrđivanja činjeničnog stanja vezanog za provođenje zadaća osiguranja objekta sjedišta PU. 

Read more »

Jesmo li slobodni ako je izbor samo privid?

Kada spomenemo riječ totalitarizam, većini na pamet padnu slike iz povijesti – Hitler, Mussolini, Staljin. Logori, jednopartijski sustavi, zabrane govora i misli. To su bile otvorene diktature u kojima se znalo: slobode nema, vlast je apsolutna.

Read more »

Kada brojke šute, stigmatizacija progovara

Nedavni članak portala Express pod naslovom "Zatvori su nam krcati: Dobar dio čine istražni zatvorenici, a neki od njih su zaglavili zbog lažnih optužbi" potaknuo je zabrinutost stručnjaka i aktivista koji se zalažu za prava žrtava nasilja. Tekst insinuira kako velik broj ljudi završava u istražnom zatvoru zbog lažnih prijava, a pritom potpuno zanemaruje kontekst sigurnosti i zaštite žena koje su pretrpjele nasilje.

Read more »

Add comment

Comments

There are no comments yet.