Stari hrast na Podvežici: Posljednja šansa za zelenu oazu istočne Rijeke

Foto: https://www.facebook.com/share/p/15tAp9GZa8/

Na istočnim obroncima Rijeke, točnije na Podvežici, nestaje posljednja šumica koju mještani od milja zovu "Petrovićeva prašuma". Na tom prostoru planirana je gradnja novih stambenih objekata, a u tom procesu mogao bi nestati i stari hrast – drvo koje za mnoge stanovnike ima gotovo mitski značaj.

Inicijativa Zaštita drveća u Rijeci već se obratila javnosti s nadom da će se pronaći način za spas ovog stabla, no jasno je da u Rijeci – kao i drugdje – od same nade nema puno koristi ako izostane djelovanje.

Za razliku od gradova poput Zagreba i Zadra, Rijeka još nema Uredbu o zaštiti stabala, pa se ni na simbolično najvrednija stabla ne primjenjuju zaštitni mehanizmi. No to ne znači da je sve izgubljeno.

U Zadru je nedavno, zahvaljujući pritisku građana i angažmanu medija, spriječeno rušenje stabala na crkvenom posjedu – Grad je sjeo za stol s Biskupijom i dogovorio očuvanje. Zašto se isto ne bi moglo dogoditi i na Podvežici?

Što se može napraviti – konkretno

➡️ Organizirati Zbor građana i pozvati sve zainteresirane da iznesu prijedloge i podrže inicijativu.

➡️ Pokrenuti peticiju – fizički i online – za spas hrasta i šumice.

➡️ Zatražiti uključivanje struke – Gradskog komunalnog odjela za zelenilo.

➡️ Pozvati investitora na dijalog i predložiti da se hrast uklopi u projekt.

➡️ Angažirati medije i lokalne udruge za podršku i vidljivost.

Zašto je ovaj hrast važan?

Ne radi se samo o ekologiji. Radi se o sjećanjima, identitetu, susjedstvu koje nestaje. Hrast je svjedok generacija – djece koja su se igrala pod njim, obitelji koje su se okupljale, života koji su se odvijali oko njegovih korijena.

Njegovim rušenjem ne gubi se samo stablo – gubi se dio grada.

U Rijeci, u kojoj beton sve češće pobjeđuje zelenilo, ostaje pitanje: hoćemo li ovaj put nešto učiniti ili ćemo, još jednom, samo gledati?

Svi koji žele pomoći mogu se javiti redakciji ReStarta ili Mjesnom odboru Podvežica. Borba još nije gotova – ali počinje sada.

Predan je zahtjev MO Podvežica: Podrška inicijativi za očuvanje Petrovićeve šumice i organizaciju zbora građana

Poštovani članovi Mjesnog odbora Podvežica,

obraćamo vam se u ime portala ReStart, javnog medija usmjerenog na zaštitu javnog interesa, okoliša i građanskih prava.

S posebnom pažnjom pratimo slučaj najavljene gradnje u Petrovićevoj šumici, posljednjem zelenom pojasu na Podvežici, te izražavamo punu podršku vašem apelu za očuvanje starog hrasta, koji ima neprocjenjivu ekološku, krajobraznu i emocionalnu vrijednost za lokalnu zajednicu.

S obzirom na to da Grad Rijeka još uvijek nema Uredbu o zaštiti stabala, ovakvi slučajevi dodatno naglašavaju hitnost njezina donošenja. Ipak, pozitivna praksa iz Zadra pokazuje da se čak i na privatnim parcelama, uz suradnju investitora, Grada i građana, može pronaći rješenje za očuvanje vrijednog stabla.

Stoga vas pozivamo na sljedeće korake:

1. Organizaciju Zbora građana na kojem bi se otvoreno razgovaralo o situaciji, mogućim rješenjima i pokrenula zajednička inicijativa.

2. Pokretanje peticije za očuvanje hrasta i šumice u suradnji s lokalnim udrugama, građanima i školama.

3. Uključivanje struke – poziv Komunalnom odjelu Grada Rijeke (za zelenilo) da stručno procijeni stanje hrasta i predloži mjere očuvanja.

4. Upućivanje dopisa Gradu Rijeci i investitoru s prijedlogom da se projekt prilagodi postojećem prirodnom okruženju, uz očuvanje stabla.

5. Angažman medija i otvorena komunikacija s građanima putem društvenih mreža i lokalnih portala.

Ukoliko vam je potrebna pomoć u pripremi informativnih materijala, medijskog praćenja ili organizaciji događanja, stojimo vam na raspolaganju.

S poštovanjem

Autor: I.P.

Cijeli tekst objave inicijative Zaštita drveća u Rijeci:

Građani mole za spas starog hrasta

Na Podvežici trenutno nestaje zadnja oaza zelenila, riječ je o takozvanoj "prašumi", odnosno Petrovićevoj šumici gdje će se graditi novi stambeni objekti. Mjesni odbor Podvežica poslao je dopis medijima u kojima izražavaju nadu da će se spasiti barem stari hrast uz koji građane tog dijela vežu brojne uspomene. 

Moramo jasno reći da od nade nema puno toga u ovom gradu, a budući da je riječ o privatnoj čestici, nade je još manje. No ako se umjesto nadanja djeluje , možda se nešto i može napraviti. 

Nažalost , naš Grad još uvijek nema Uredbu o zaštiti stabala koja bi sama po sebi zaštitila taj hrast i za njegovo rušenje trebala bi dozvola Grada. Ovo je samo još jedan dokaz koliko je to nužno.

No što se može napraviti?

Nije sve izgubljeno i o tome svjedoči nedavni primjer iz Zadra gdje je Biskupija željela srušiti stabla u svome dvorištu, no putem pritiska građana i reakcije medija, Grad je sjeo za stol sa Biskupijom i dogovorio da će gradski organi preuzeti brigu o stablima. 

Ovdje se može napraviti isto, neka Grad sjedne za stol sa investitorom i dogovori spas hrasta uz uvjet da Grad bude taj koji će nadgledavati njegovo stanje u budućnosti i brinuti se o njemu. 

Također, građani imaju neke ovlasti, Vi ste ti koji možete zahtjevati što želite u svome gradu. 

Kako? Putem peticija, prosvjeda, mirnih okupljanja, zborova građana, dijaloga sa investitorom uz traženje Komunalnog ( odjela za zelenilo ) da sudjeluje kao struka, kroz jače medijsko angažiranje.

Savjetujemo Mjesnom odboru Podvežica za organizira zbor građana vezan uz ovu tematiku i pozove sve zainteresirane građane. 

Također, neka mjesni odbor bude taj koji će pokrenuti skupljanje peticije zajedno sa građanima. 

Ovdje je jako bitno objasniti važnost hrasta, ne samo onu njegovu ekološku vrijednost, nego i društvenu, koliko on znači stanovnicima tog područja, koje ih sve uspomene vežu uz njega i na koji način je obilježio djetinjstvo generacija Riječana. Također, budući da je riječ o starom hrastu, kao takav ima posebnu vrijednost za sam grad i na neki način dio je baštine. 

Kakav god idejni projekt je tamo zamišljen, može se u njega uklopiti hrast. 

Sretno svima i nadamo se da će se stanari pokrenuti i organizirati. 

https://www.facebook.com/share/p/1EbK8mypU9/

Pišite nam: restart@restartaj.org ili putem obrasca Prijava upravnih nepravilnosti: