Zašto građani ne mogu plaćati tržišne cijene najma?

Foto: https://images.app.goo.gl/3CGmM

Kad tržište "raste", a plaće ne prate

Iznajmljivanje stana u Hrvatskoj, a posebno u gradovima poput Rijeke, sve je manje stvar izbora, a sve više luksuzna nužnost. Tržišne cijene najma značajno su porasle u posljednjih godinu dana – i to uz minimalne korekcije prosječnih plaća.

🔍 Koliko najam realno košta?

U 2025., tržišne cijene najma dosegle su povijesne vrhunce:

Prema platformama za oglašavanje nekretnina:

➡️ Jednosobni stan u Rijeci: od 500 do 1.060 €

➡️ Stan od 85 m² u “normalnom” dijelu grada: oko 500 €

➡️ U “boljim” kvartovima: 700–800 €, pa i više

📈 U svibnju 2025., medijan u jednosobnog stana u Rijeci iznosio je 1.060 €

(izvor: Rentberry)

💶 Koliko građani zarađuju?

Iako nominalno plaće rastu, kupovna moć – osobito u segmentu stanovanja – drastično pada:

➡️ Prosječna neto plaća u Hrvatskoj: 1.448 €

➡️ Prosječna plaća u Rijeci: 1.483 €

⚠️No više od polovice građana zarađuje manje od 1.400 €

📢 Posebno pogođeni:

➡️ mladi i samci s primanjima između 900 i 1.300 €

➡️ radnici u trgovini, zdravstvu, kulturi i turizmu

⚖️ Što kaže zakon o kreditnoj sposobnosti?

Banka prilikom odobrenja kredita ne dopušta da rata kredita prelazi 45 % ukupnog mjesečnog prihoda.

➤ To bi značilo da građanin s plaćom:

➡️ 1.200 € može plaćati najam od najviše 540 €

➡️ 1.000 € – najviše 450 €

➡️ 1.500 € – do 675 €

⚠️ No većina stanova u oglasima daleko nadmašuje te iznose.

📉 Gdje je problem?

Najam je postao skuplji od hipotetskog kredita, ali bez ikakve zaštite ili dugoročne sigurnosti za najmoprimca. Iznajmljivanje bi trebalo biti:

✔️ jeftinije,

✔️ fleksibilnije,

✔️ pristupačnije.

⚠️ No realnost je obrnuta: najmovi su skuplji, nesigurni i sve češće nelegalni (bez ugovora).

🏙️ Poseban slučaj: Rijeka

U Rijeci je situacija osobito nepovoljna:

⚠️ Cijene najma rastu i zbog turistifikacije, studentskog smještaja i manjka javnih stanova.

⚠️ U jednom mjesecu (svibanj 2025.) najam stanova skočio je za više od 80 %.

📢 Građani s prihodima manjim od 1.400 € ne mogu dugoročno podnijeti tržišne najamnine veće od 600 €.

➤ Najam od 650 € (za jednosobni stan) iziskuje:

✔️ plaću od barem 1.444 €, prema zakonitom omjeru (45 % primanja)

⚠️ što u Rijeci ima tek 30–40 % zaposlenih

📉 Što znači “priuštivost” danas?

Pojam “priuštivosti stanovanja” postaje sve apstraktniji. Ako trebaš imati:

➡️ visoku neto plaću (iznad 1.430 €),

➡️ stabilan ugovor,

i bez drugih dugovanja...

... tada govorimo o privilegiji manjine, ne o pravu većine.

⚠️ Stanovanje je pravo, a ne tržišni proizvod – no bez aktivne politike, ono ostaje privilegij manjine.

Kako Grad Rijeka rješava problem priuštivog stanovanja?

Grad Rijeka je donio Odluku o priuštivom stanovanju s ciljem da pomogne građanima u osiguravanju prihvatljivog smještaja. Međutim, prema toj odluci, prvenstvo u korištenju subvencija i stanova imaju oni podnositelji koji već mogu priuštiti troškove stanovanja – primjerice s višim prihodima ili stručnom spremom. To znači da su korisnici s nižim prihodima i oni u najtežem materijalnom položaju stavljeni na nižu razinu prioriteta. Ovakav pristup izaziva kritike jer ne rješava temeljni problem pristupačne cijene najma za one kojima je to najpotrebnije, već privilegira one koji ionako imaju mogućnost plaćanja tržišnih cijena.

➡️ više o temi:

🔗https://www.restartaj.org/javni-glas/grad-rijeka/2404926_odlukom-o-priustivom-stanovanju-prvenstvo-su-ostvarili-podnositelji-koji-stanovanje-mogu-priustiti

✅ Zaključak

📢 Tržišne cijene najma ne prate kupovnu moć građana.

📢 Najam od 650+ € moguć je tek za manjinu stanovnika.

📢 Građani s primanjima ispod 1.400 €, a to je većina, nisu u stanju ni uzeti kredit, ni plaćati najam koji bi im bio zakonito prihvatljiv.

📢 U Rijeci, čak i radno sposobna obitelj s dvoje zaposlenih često ne može pokriti najam i osnovne životne troškove bez pomoći ili dugova.

📢 Što je rješenje?

✔️ Regulacija cijena najma u skladu s prihodima

✔️ Poticaji za dugoročne ugovore

✔️ Veći fond javnog i socijalnog stanovanja

✔️ Porezne olakšice za iznajmljivače koji prihvate najamnine unutar prihvatljivih granica

Stambeno pitanje nije samo tržišno – ono je društveno, razvojno i demografsko pitanje. A za većinu građana Hrvatske i Rijeke – ono je danas sve dalje od rješenja.

Autor: I.P.