📉 Novi kreditni kriteriji – još jedan čavao u lijes dostupnog stanovanja
Od 1. srpnja Hrvatska narodna banka dodatno je postrožila pravila za odobravanje stambenih kredita. Na papiru to izgleda kao zaštita sustava – u stvarnosti, za većinu građana to znači još jednu prepreku na ionako zatvorenom tržištu stanovanja.
Novi kreditni kriteriji HNB‑a (od 1. srpnja 2025.)
Hrvatska narodna banka je uvela strože uvjete:
➡️ DSTI – omjer rate i dohotka: do 45 % za stambene kredite, 40 % za gotovinske;
➡️ LTV – maksimalno 90 % vrijednosti nekretnine osigurano hipotekom;
➡️ Rok otplate: do 30 godina za stambene kredite, odnosno 10 godina za ostale.
Primjer para s dohotkom od 2.500 € i nekretninom vrijednom 240 000 €:
✔️ LTV limit im omogućuje maksimalno 216.000 € kredita,
✔️ DSTI limit (rata do 1.125 €/mj.) za 30 godina daje 235.644 €, ali LTV ostaje presudan – dakle, maksimum je **216.000 €**
Prava slika: tko može iskoristiti 216.000 €?
Prema javno dostupnim podacima:
➡️ Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je oko 1.448 €/mj., a preko polovice zaposlenih zarađuje manje od 1.400 € .
➡️ Samo oko 35 % građana može dobiti kredit za stan od 150.000 €, a ako se uračuna vlastito učešće (≈22.500 €), taj broj pada ispod **25 %** .
⚠️ U Rijeci, s prosječnom plaćom od 1.483 €, tek 15–20 % građana mogu zadovoljiti sve kriterije (dohodak, učešće, bez drugih dugova) i tako realno ostvariti kupnju.
Kakvu nekretninu mogu dobiti s 216.000 €?
Prema portalu CijeneStanova.com:
➡️ U Rijeci je prosječna tražena cijena: 2.601 €/m², a prosječni stan ima oko 83 m² – ukupno 218.674 € .
⚠️ Međutim, davatelji koriste i realne cijene transakcija, koje su niže. Primjerice, prosjek stvarne cijene u novogradnji je 2.500–2.300 €/m², dok rabljeni nisu ispod 1.900 €/m² .
Dakle, s 216.000 € možete kupiti:
✔️ ~83 m² po prosječnoj traženoj cijeni (2.600 €/m²)
✔️ ili veći stan ako ciljate rabljeni – npr. 110 m² po 2.000 €/m²
U Rijeci postoje i potencijalni stanovi za ~1.500 €/m² (preko GoHome: prosjek 1.361 €/m²), ali takvih prilika je malo i često traže kompromis u lokaciji, kvaliteti ili opremi .
Društveni kontekst i sustavna neravnoteža
Portal ReStart naglašava da za veliku većinu građana i u Rijeci, stambeno zaduživanje postaje težak, neravan teret:
📢 Stan vrijednosti 150.000 € nije dostupan za više od 75 % građana Hrvatske .
📢 U Rijeci, uslove definiraju plaće, ušteđevina i kreditna zaduženja – rezultat je da samo 15–20 % može ispuniti sve uvjete .
⚠️ ReStart upozorava: stanovanje je postalo privilegija manjine, a ne temeljno pravo, tražeći javne stanove, porezne olakšice, poticaje za prve kupce i regulaciju tržišta .
Zaključno: realni učinak novih pravila
HNB‑ove mjere (DSTI i LTV) dodatno otežavaju pristup kreditu – građani s prosječnim primanjima ili dugovanjima bit će često isključeni.
Limit od 216.000 € je samo teoretski maksimum za rijetke – uglavnom one s visokim primanjima i većom štednjom.
S obzirom na stanje tržišta u Rijeci, za taj iznos realno možete dobiti stan oko 80 m² (po traženim cijenama), možda i veći ako birate kvalitetnije prilike.
No većini građana – pogotovo onima s primanjima ispod 1.400 € i bez značajne ušteđevine – i taj maksimum ostaje nedostižan.
Autor: I.P.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?
U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.
Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav
Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Otvoreno eSavjetovanje o Zakonu o obrtu: Obrtnici traže ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori
U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Kada prijetnje postaju SLAPP: Slučaj profesorice i Udruge 'Roditelji za djecu'
U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti).
Pučka pravobraniteljica utvrdila povredu prava pacijentice – slučaj Joske Periša otvara pitanje odgovornosti zadarske bolnice
Slučaj smrti pacijentice Joske Periša iz Zadra dobio je novi razvoj nakon što je Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske proveo ispitni postupak po pritužbi njezine kćeri Sofija Periša.
Add comment
Comments