Foto: Portal ReStart
Dva oprečna događaja u samo 48 sati razotkrivaju dvostruka mjerila i izazivaju nelagodu među građanima.
U samo dva dana, hrvatska javnost svjedočila je dvama drastično različitim policijskim slučajevima, koji otvaraju staro, ali bolno pitanje: tko štiti građane kad policija prekorači ovlasti? I gdje je granica između zaštite službenika i prešućivanja sustavnih problema?
Prvo: udarac u glavu dok leži
Na snimci iz Zagreba, koja se munjevito proširila društvenim mrežama, vidi se muškarac koji, iako već leži na podu, prima snažan udarac nogom u glavu od strane policajca. Okružen drugim policajcima, nije pružao vidljiv otpor. Snimka izaziva val ogorčenja: nije riječ o privođenju, već o čistoj represiji.
Iz MUP-a su poručili da je otvorena interna istraga, no Sindikat policije nije se oglasio niti osudio ovakav čin. Građani ostaju bez jasne poruke da je i ovakvo nasilje – neprihvatljivo.
Drugo: napad na policajku i promptna reakcija
Samo dan ranije, u Zagrebu je napadnuta policijska službenica. Sindikat je odmah reagirao, naglašavajući:
> "Napadač je stranac, policajka je Hrvatica."
Ovakvo etničko isticanje, koje je neprimjereno i potencijalno zapaljivo, nije ništa drugo nego politički obojen odgovor koji potiče ksenofobiju i skreće pažnju s ključnog problema: nasilja prema bilo kome, neovisno o nacionalnosti.
A što kad policija zloupotrebljava ovlasti nad građankom-novinarkom?
Novinarka portala ReStart objavila je osobno iskustvo koje bi u svakoj pravnoj državi moralo potaknuti uzbunu: nakon što je u Rijeci fotografirala policijsko vozilo nepropisno parkirano na javnoj površini, zaustavila ju je policijska službenica u uniformi, koja je tražila legitimiranje i objašnjenje.
🔗 https://www.restartaj.org/javni-glas/grad-rijeka/2562996_jesam-li-slucajno-fotografirala-vozilo-iz-policijske-potjere-zasto-su-me-pokusali-zaustaviti
Dvostruka pravila za jedne i druge
Kad policajac udari čovjeka koji leži – sve se relativizira. Kad građanin ili novinar postavi pitanje – nađe se pod povećalom.
Ali kad je policajka napadnuta – reagira se u roku od nekoliko sati.
Takav asimetričan tretman ruši povjerenje u institucije i šalje opasnu poruku: zakon ne vrijedi jednako za sve.
> “Osjećala sam se izloženo, uplašeno i nezaštićeno. Postavila sam legitimno pitanje, a doživjela sam tretman kao da sam učinila nešto protuzakonito.”
Društvo bez kontrole moći nije sigurno za nikoga.
A kad sustav štiti samo one koji nose značku, umjesto da štiti istinu – tada više nitko nije zaštićen.
Nitko razuman ne poriče pravo policije na zaštitu. Njihov posao je rizičan i težak. No, ako postoji sindikat koji se glasa kad je napadnuta policija, mora postojati i sustav koji se glasa kad su napadnuta prava građana. Zasad se čini da takav sustav ne postoji — barem ne u istoj glasnoći.
Izvor: https://www.facebook.com/share/v/16up1fFFEG/
Autor: I.P.
Opasnosti dijeljenja osobnih podataka na platformama za online zaradu
U posljednje vrijeme sve je više građana koji traže prilike za dodatnu zaradu putem različitih online platformi. Jedna od poznatijih je Clickworker, koja nudi mikroposlove poput ispunjavanja anketa, provjera podataka ili testiranja aplikacija. Iako se na prvi pogled čini da se radi o bezazlenim zadacima, važno je upozoriti na rizike koje ovakve platforme nose.
Treći prosvjed u najavi: djelatnici hitne najavili okupljanje 1. listopada
Izvor fotografije: https://www.facebook.com/share/1D16dE5xhF/
Djeca spavala u parku, Grad Garešnica traži demanti – naš odgovor
Nakon što smo upozorili da peteročlana obitelj s djecom u Garešnici spava u gradskom parku, Grad je poslao opširan odgovor. U njemu se nabraja financijska pomoć, privremeni smještaj i ponude posla, ali ključna činjenica ostaje: djeca su više noći provela na otvorenom.
Grad Garešnica šuti dok djeca spavaju u parku: Zahtijevamo hitnu reakciju!
Izvor fotografije: https://bjelovar.live/foto-roditelji-s-troje-maloljetne-djece-vec-drugu-noc-prespavali-u-gradskom-parku-nemamo-kamo/
Budi li se Hrvatska? Dva rujanska prosvjeda – glas mladih i zaštita kulture
Zagreb ovog rujna postaje središte društvenih poruka: dva najavljena prosvjeda na Trgu bana Josipa Jelačića jasno ukazuju na porast građanske angažiranosti i zabrinutosti s različitih strana društva. Međutim, dok su poruke glasa “mladih” i “kulture” snažne, postavlja se pitanje – je li to početak buđenja ili tek površno zagrijavanje društvenog konteksta?
Organizator prosvjeda: Članak nije potrebno ukloniti, informacije će biti objavljene na vrijeme
Nakon što je građanska inicijativa Bolja Hrvatska uputila zahtjev za uklanjanje članka o najavljenom prosvjedu zakazanom za 20. rujna na Trgu bana Jelačića, stigao je i odgovor organizatora.
Zahtjev za uklanjanje članka o prosvjedu – nejasna povezanost e-mail adrese i inicijative
Izvor: https://www.facebook.com/share/1Ca1GMS41x/
Prosvjed 'Za spas hrvatske kulture – NE uvozu stranih radnika!' najavljen za 20. rujna na Trgu Bana Jelačića
Izvor: https://facebook.com/events/s/prosvjed-za-spas-hrvatske-kult/754399600632703/
Reakcija načelnika PU PGŽ na slučaj fotografiranja policijskog vozila na javnoj površini
Nakon nedavnog incidenta u Rijeci, gdje sam kao nakladnik i novinar portala ReStart fotografirala policijsko vozilo parkirano na javnoj površini, načelnik Policijske uprave Primorsko-goranske županije (PU PGŽ) izdao je službeno očitovanje. U njemu navodi da je policijska službenica temeljem vlastitih zapažanja primjenjivala policijske ovlasti, zaustavila me s zahtjevom za brisanje fotografije i zbog slikanja javne površine. Prema njegovim riječima, službenica je postupala u cilju prikupljanja obavijesti i utvrđivanja činjeničnog stanja vezanog za provođenje zadaća osiguranja objekta sjedišta PU.
Jesmo li slobodni ako je izbor samo privid?
Kada spomenemo riječ totalitarizam, većini na pamet padnu slike iz povijesti – Hitler, Mussolini, Staljin. Logori, jednopartijski sustavi, zabrane govora i misli. To su bile otvorene diktature u kojima se znalo: slobode nema, vlast je apsolutna.
Kada brojke šute, stigmatizacija progovara
Nedavni članak portala Express pod naslovom "Zatvori su nam krcati: Dobar dio čine istražni zatvorenici, a neki od njih su zaglavili zbog lažnih optužbi" potaknuo je zabrinutost stručnjaka i aktivista koji se zalažu za prava žrtava nasilja. Tekst insinuira kako velik broj ljudi završava u istražnom zatvoru zbog lažnih prijava, a pritom potpuno zanemaruje kontekst sigurnosti i zaštite žena koje su pretrpjele nasilje.
Koliko još smrti treba da bi međunarodna zajednica prestala moliti Izrael – i počela ga prisiljavati?
Foto: Portal ReStart
Add comment
Comments