Izvor: https://www.facebook.com/share/1BNxyYo8Vt/
Ova povijesna fotografija ponovno je ujedinila Riječane u nostalgiji. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka objavio je na svojoj Facebook stranici fotografiju sušačke tržnice iz 20. stoljeća, uz emotivan tekst koji priziva slike i mirise nekadašnjeg života s istočne strane Rječine.
> "Čak i ako niste baš ljubitelj tržnice i ne uživate u bojama i mirisima koji se šire s nakrcanih štandova, u hektičnom ritmu kojim pulsira život na tržnici, petak je nekako, rekli bi mlađi naraštaji po defaultu, dan za tržnicu. I zato vas danas vodimo na Sušak." – poručili su iz Muzeja.
Izgrađena 1932. godine, sušačka tržnica bila je manja i intimnija od riječke, no jednako živopisna. Prilagođena svakodnevnim potrebama tada rastućeg Sušaka, služila je ne samo kao mjesto trgovine već i kao važno društveno središte, mikrosvijet u kojem su, kako piše Muzej, "boje šarenije, mirisi intenzivniji i u kojem je sve drugačije."
Objava je izazvala veliki interes građana, koji su s oduševljenjem podijelili svoja sjećanja i dojmove:
Komentari građana:
Ana P.: "Tu sam dolazila s bakom po svježe mlijeko i sir. Neopisiv miris i toplina, to više nigdje nema."
Ivica M.: "Kad smo bili klinci, tržnica je bila mjesto gdje si mogao vidjeti cijeli kvart. Svi su se znali."
Katarina R.: "Sušak je imao dušu. Danas je sve nekako ubrzano i bezličnije."
Boris V.: "Tamo sam prvi put prodao svoj domaći krumpir s nonom. Neka druga vremena, ali ne zaboravljena."
Marija L.: "Ova fotka mi je izmamila suze. Hvala Muzeju što čuva ove dragocjene trenutke naše prošlosti."
Za mnoge, tržnica nije bila samo mjesto razmjene dobara, već i prostora susreta, priče i tradicije – nepisana povijest svakodnevice koja danas živi zahvaljujući ovakvim objavama.
📸 Ako imate vlastite fotografije ili sjećanja vezana uz sušačku tržnicu, podijelite ih s nama – oživimo zajedno duh Sušaka!
📭 restart@restartaj.org
Autor: I.P.
Marenda za fotografije, ne za građane: kanapei umjesto bakalara i zatvoreni krug odlučivanja
Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.
Novo EU “informacijsko središte” u Rijeci – stvarna vrijednost ili samo trošak?
U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Sretan Dan žena… ali samo na papiru? Žrtve nasilja u Rijeci i dalje bez prava
Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.
NOVI UDAR NA MLADE: Bijeli prah u slobodnoj prodaji – Je li ovo novi „Galaxy“ pod maskom energetika?
Hrvatskom se širi novi, iznimno uznemirujući trend među tinejdžerima. Nakon što smo se godinama borili s posljedicama tzv. „osvježivača zraka“ (Galaxy i slični sintetski kanabinoidi), na tržište je stigao novi proizvod koji koristi slične pravne praznine: energetski prah za udisanje kroz nos.
RIJEKA NA RUBU: Od "Grada tolerancije" do ulica straha i krvi
Dok se gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Ivom Rinčić i dalje služi predizbornim krilaticama o sigurnosti i zajedništvu, stvarnost na riječkim ulicama demantira ih na najbrutalniji mogući način. Ubojstvo, pucnjava, premlaćivanje osobe s invaliditetom i horor u centru grada – je li Rijeka postala grad koji je izgubio kontrolu?
PRAVNI APSURD NA RIJEČKI NAČIN: Tko zapravo vlada gradom – gradonačelnik ili "nepostojeća" tijela?
Dok se gradonačelnici Zagreba i Varaždina javno "drže za ruke" u borbi za autonomiju, u Rijeci svjedočimo opasnom presedanu. Je li moguće da gradska vlast, uz blagoslov Upravnog suda, ne zna tko donosi konačne odluke o prigovorima građana?
APEL ZA POMOĆ: U Rijeci nestao 17-godišnji Rafael Majdandžić, obitelj moli za bilo kakvu informaciju
Majka nestalog mladića poručila je putem Facebooka da je Rafael nađen!
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
Zašto koncert u sportskom objektu otvara pitanja javnog interesa
Najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dvorani mladosti u Rijeci otvorio je niz pitanja koja nadilaze glazbeni ukus, političke podjele ili osobni stav prema izvođaču. Riječ je o pitanju upravljačkih odluka Grada Rijeke, korištenja javnih prostora i mogućeg financijskog učinka na gradski proračun.
Add comment
Comments