KONTEJNERI, KARTICE I KAOS: ŠTO SE DOGAĐA S OTPADOM U RIJECI?

Foto: https://images.app.goo.gl/HDzkd

U posljednjih 20 godina sustav gospodarenja otpadom u Rijeci prošao je niz transformacija, ali bez jasnih rezultata. Od limenih kanti, preko „baja” do šarenih plastičnih spremnika s čipovima – sve je to koštalo milijune kuna, ali građani i dalje ne znaju gdje otpad završava.

🔄 KRUŽNI KAOS: ODVAJANJE KOJE NE ZNAČI NIŠTA?

Iako se građani pozivaju da otpad odvajaju, i dalje se događa da se sav otpad – plastika, papir, biootpad – na kraju dana prikuplja miješano. Kontejneri za plastiku često su puni, a zbog sustava zaključavanja čipovima, mnogi smeće ostavljaju pokraj kontejnera. Kazne za to postoje, ali se rijetko primjenjuju.

🔍 Ključno pitanje: Zašto odvajamo ako sve završi u istoj rupi?

📢 Nedostatak stvarne kontrole i infrastrukture.

📢 Građani nemaju povjerenje u sustav.

📢 Ne postoje jasni dokazi da se odvojeni otpad stvarno reciklira.

🧨 PLASTIČNE BAJE: SKUPO, SMRDLJIVO, ZAPALJIVO

Nove plastične kante:

➡️ lakše se zapale (zabilježeni brojni slučajevi vandalizma i požara),

➡️ podložne su neugodnim mirisima i bakterijama,

➡️ mnogo su skuplje za održavanje i zamjenu od starih limenih.

📉 BEZ SORTIRNICE – SVE DO SADA?

Dugo godina Rijeka nije imala sortirnicu za odvojeno prikupljeni otpad. Iako je Centar za gospodarenje otpadom Marišćina pušten u rad još 2015., on nikada nije bio zamišljen kao mjesto gdje se otpad sortira, već kao postrojenje za mehaničko-biološku obradu miješanog komunalnog otpada (MBO).

Posljedica?

➡️ Papir, plastika i ostale frakcije često završavaju pomiješani.

➡️ Rijeka nije imala infrastrukturu za ozbiljnu reciklažu.

➡️ Građani su godinama „odvajali” uzalud – bez sortiranja, sustav ne funkcionira.

🟢 NOVA ERA? SORTIRNICA U MIHAČEVOJ DRAGI STVARA PROMJENU — ALI S ODGODOM

Iako je sortirnica za odvojeno prikupljeni otpad u Mihačevoj dragi bila najavljena ranije, sustav je tek 4. studenog 2024. službeno počeo s radom.

Što sad imamo?

✔️ Hala od 5.600 m²: sortirnica, balirnica, vaga i solarni paneli.

✔️ 15 radnika, jedna smjena, šest dana tjedno.

✔️ Sortira se: papir, plastika, metal, staklo, tekstil.

✔️ Opslužuje Rijeku i okolne općine (Viškovo, Kastav, Bakar...).

Pitanja koja ostaju:

📢 Zašto je trebalo skoro dvije godine od završetka gradnje do početka rada?

📢 Hoće li sortirnica stvarno povećati reciklažu ili samo služiti za EU izvještaje?

📢 Tko prati podatke o učinkovitosti? Gdje ih građani mogu vidjeti?

⚠️ RIJEKA – GRAD KOJI JE ZAKASNIO

Kao osnivač KD Čistoća d.o.o., Grad Rijeka nije predvidio sortirnicu u originalnim planovima. Tek kad je Marišćina pokazala svoje limite, pokrenuta je gradnja Mihačeve drage – no s višegodišnjim kašnjenjem.

U međuvremenu:

➡️ Građani su kupovali kante i čipove.

➡️ Ulaganja u edukaciju i infrastrukturu nisu donijela rezultate.

➡️ Povjerenje javnosti je srozano.

Građani redovito prijavljuju o problemu nezakonitog odlaganja otpada 

Foto: Facebook Grupa - Dnevna doza riječkog nereda

📣 ZAKLJUČAK: SORTIRANJE NIJE ILUZIJA – ALI SUSTAV MORA BITI POŠTEN

Rijeka konačno ima sortirnicu. No da bi sustav zaživio:

✔️ Potrebna je transparentnost podataka (koliko se čega prikupi, što se proda, što se odbaci).

✔️ Građani moraju znati da njihovo odvajanje ima smisla.

✔️ Kazne i kontrole trebaju biti dosljedne, ali i pravedne.

Potrebna je stvarna politička odgovornost za desetljeće loših odluka.

📌 Građani su učinili svoje. Sad je red na sustav.

📌 Dodatak članku – Lokacija sortirnice i pitanje društvene osjetljivosti

Iako je riječ o infrastrukturnom iskoraku za Grad Rijeku, otvaranje sortirnice u Mihačevoj dragi ponovno otvara i pitanje urbanističkog planiranja i društvene jednakosti. Naime, svega nekoliko stotina metara od novootvorenog postrojenja smješten je nužni smještaj za socijalno ugrožene građane – osobe i obitelji koje su izgubile dom ili se nalaze u teškoj životnoj situaciji.

📍 Sortirnica i nužni smještaj nalaze se u istoj gradskoj četvrti, pri čemu sortirnica funkcionira kao zatvoreni industrijski pogon za baliranje i obradu otpada. Iako Grad tvrdi da je riječ o postrojenju izgrađenom po ekološkim i tehnološkim standardima, pitanje percepcije, dostojanstva i participacije najranjivijih ostaje otvoreno.

> Jesu li stanari nužnog smještaja uopće bili informirani, konzultirani ili uključeni u proces donošenja odluke o lokaciji? Jesu li njihova prava, zdravlje i osjećaj sigurnosti uzeti u obzir?

🔍 Nema javno dostupnih izvještaja o negativnom utjecaju sortirnice na zdravlje stanara, no činjenica ostaje: institucionalno zanemarivanje siromašnijih građana kroz “tihe odluke” postaje obrazac. Tamo gdje nema političkog glasa – donose se odluke koje se ne bi usudili provesti u tzv. “boljim kvartovima”.

📍 Sortirnica svega par kilometara od centra – je li to najbolja lokacija?

Iako se projekt izgradnje sortirnice u Mihačevoj dragi predstavlja kao infrastrukturni iskorak u sustavu gospodarenja otpadom, mnogima ostaje nejasno zašto je ovakav tip postrojenja smješten svega 3 kilometra zračne linije od centra Rijeke – u zoni gdje se već nalaze stambeni objekti, osnovna škola, sportski sadržaji i socijalni smještaj.

🔹 Urbana ili industrijska zona?

Grad je za lokaciju naveo da se radi o komunalno-infrastrukturnoj zoni, no činjenica je da Mihačeva draga nije izolirana industrijska zona – već gradski kvart s razvojnim potencijalom, u kojem svakodnevno borave stotine građana, među njima i djeca, starije osobe i socijalno ugroženi.

> Umjesto da se sortirnica smjesti u blizini postojećeg županijskog odlagališta Marišćina – izvan gradskog tkiva – odabrana je pozicija koja dugoročno može utjecati na kvalitetu života, imovinsku vrijednost i percepciju kvartova u središtu grada.

🔹 Tihi pad urbanističkih standarda?

U mnogim europskim gradovima, ovakvi objekti smještaju se na rubna područja – uz pažljivu procjenu buke, mirisa, prometne opterećenosti i utjecaja na zdravlje. U Rijeci, javna rasprava nije uključivala najosjetljivije stanovnike, niti je provedena participativna procjena društvenih učinaka lokacije.

Time se otvara pitanje:

📢 Je li lokacija izabrana iz praktičnih i financijskih razloga, zanemarujući dugoročne društvene i okolišne posljedice?

📢 I zašto se istovremeno inzistira na preciznom odvajanju otpada građana, dok se središnje infrastrukture smještaju u kvartove s najranjivijim stanovnicima?

Autor: I.P.