KOMENTAR REDAKCIJE: ANONIMNOST NIJE AKTIVIZAM, VEĆ MANIPULACIJA

Foto: Portal ReStart, I.P. 30. Lipanj 2025.

Posljednjih mjeseci svjedočimo sve većoj aktivnosti inicijative "Grad Rijeka – stop devastaciji", koja djeluje isključivo kroz zatvorenu privatnu Facebook grupu s preko 2.500 članova. Iako se ova inicijativa deklarira kao „građanska“ i „aktivistička“, ključno je upozoriti javnost na problematičan model djelovanja koji ignorira osnovna demokratska i zakonska pravila.

⚠️ Tko donosi odluke o javnim politikama – i u čije ime?

Inicijativa ne navodi tko je formalno vodi, tko potpisuje njihove javne objave, niti tko komunicira s gradskom upravom – iako se iz objava vidi aktivna suradnja s vlastima i utjecaj na donošenje odluka.

Pozivanje na "zaštitu izvora" u ovom slučaju ne može opravdati anonimno upravljanje informacijama, prijedlozima i zahtjevima koji imaju političke i financijske posljedice za sve građane Rijeke.

U demokratskom društvu:

⚠️ nitko nema pravo upravljati javnim interesom bez identiteta i odgovornosti,

⚠️ građanske inicijative ne smiju biti paravan za prikrivene političke ili poslovne interese,

⚠️ a javne politike se oblikuju transparentno – ne u inboxima administratora privatnih grupa.

🧨 PRIMJER: Politički obračun pod krinkom “građanske brige”

Kao ilustraciju navodnog “aktivizma”, prenosimo dio objave koja je osvanula u grupi, bez potpisa, bez izvora, ali s ozbiljnim optužbama protiv Dorotee Pešić Bukovac (IDS):

> “Pešić Bukovac godinama glumi 'volonterku' u RSS-u, prima plaću, uhljebljuje podobne, širi strah, pogoduje svojim prijateljima...”

Uz to, zahtijeva se njena hitna smjena, te se prozivaju gradonačelnica Iva Rinčić i zamjenik Vedran Vivoda, kao i vijećnik Saša Milaković, da se očituju o navodima koje nitko nije potpisao niti službeno podnio.

Ovakve metode podsjećaju na političke pamflete, a ne na konstruktivne prijedloge za razvoj grada.

📣 NAŠ STAV: Javno djelovanje traži javnu odgovornost

Građanske inicijative imaju pravo i dužnost djelovati javno, transparentno i odgovorno. Anonimne optužbe, objave bez potpisa i pregovori bez legitimnih predstavnika ne mogu i ne smiju oblikovati budućnost Rijeke.

👉 Ako postoji sumnja u nezakonitosti ili zlouporabe – postoje nadležna tijela, mehanizmi zaštite zviždača, zakonski okvir i mediji koji su spremni objaviti provjerene informacije s jasnim izvorima.

✍️ POZIVAMO:

📢 inicijativu "Grad Rijeka – stop devastaciji" da se javno predstavi, objavi tko je vodi i po kojem statutu djeluje,

📢 gradsku upravu da objavi tko su im sugovornici iz te grupe i na temelju čega ih prihvaćaju kao legitimne predstavnike građana,

📢 sve političke aktere da se ograde od anonimnog upravljanja politikama koje može biti oruđe za privatne ili stranačke interese.

📌 Rijeka ne smije biti talac fejsbuk politika bez imena i prezimena.

📌 Neprijatelji transparentnosti nisu aktivisti, nego trgovci utjecajem.

ReStart – za odgovoran, zakonit i pošten javni interes.

Anonimno upravljanje javnim politikama u pravilu nije zakonito niti legitimno jer je u suprotnosti s temeljnim načelima demokratske vladavine prava, transparentnosti i odgovornosti javne vlasti. Evo zašto takvo djelovanje ne može biti opravdano “zaštitom izvora” ili bilo kakvom “anonimnošću” — posebno kada se radi o javnim poslovima, politikama ili medijskom djelovanju:

 1. Zakon o pravu na pristup informacijama (ZPPI)

Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22), sve javne vlasti i tijela koja upravljaju javnim poslovima dužne su biti transparentne u svom radu. Anonimno odlučivanje ili upravljanje onemogućava javnu kontrolu i odgovornost, što je temelj načela dobrog upravljanja.

2. Zakon o medijima (NN 59/04, 84/11)

Prema Zakonu o medijima, osobito članku 5., propisano je:

> “Novinar ima pravo na slobodno prikupljanje, istraživanje, objavljivanje i komentiranje informacija. Novinar ima pravo i dužnost pridržavati se pravila novinarske etike.”

U istom zakonu:

Članak 10. jasno propisuje obvezu navođenja impresuma, tj. tko je odgovoran za objavljeni sadržaj, uključujući ime glavnog urednika.

Članak 30. propisuje da novinar ima pravo zaštititi izvor, ali to se odnosi isključivo na izvore informacija, ne na novinara samog.

Dakle:

> 🔴 Novinar ne može sam ostati anoniman, jer novinar, urednik i nakladnik moraju snositi odgovornost za javno izrečene tvrdnje i sadržaj.

3. Zaštita izvora vs. anonimno djelovanje

➡️ Zaštita izvora postoji kako bi se osobe koje dostavljaju informacije medijima (npr. zviždači) mogle zaštititi od odmazde.

⚠️ Ali:

➡️ To ne znači da sam novinar može biti anoniman.

➡️ Ne znači da institucije mogu donositi odluke anonimno.

➡️ Anonimnost nema opravdanje u upravljanju javnim poslovima, jer narušava demokratski nadzor i odgovornost.

4. Kodeks časti hrvatskih novinara

Prema Kodeksu časti (HND):

> “Novinar je dužan objavljivati istinitu, provjerenu i cjelovitu informaciju, uz navođenje izvora ili autora.”

Potpisivanje tekstova i navođenje autora je obveza:

✔️radi preuzimanja odgovornosti,

✔️radi transparentnosti,

✔️radi sprječavanja zloupotreba.

5. Upravni i politički aspekt: Neodgovornost i zloupotreba

⚠️ Ako bi bilo moguće anonimno upravljati javnim politikama:

➡️ nema jamstva protiv zloupotrebe ovlasti,

➡️ nema mogućnosti prigovora, žalbe ni sudske zaštite,

➡️ demokratski nadzor se potpuno gubi.

> 📢 Anonimno upravljanje javnim poslovima nije dopušteno jer ruši temeljne pravne i etičke norme odgovornosti, transparentnosti i nadzora.

✅ Novinar i urednik moraju biti poznati, potpisani i odgovorni, dok anonimnost može biti osigurana samo za ZAŠTIĆENE IZVORE – one koji informacije daju, a ne za one koji ih objavljuju ili koriste za oblikovanje javnih politika.

Autor: I.P.