Službeno očitovanje Odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i unaprjeđenje kvalitete života, Grada Rijeke o problemu beskućništva u Rijeci
Poštovani gđa. Pandur, u nastavku su odgovori na postavljena pitanja.
- Koliko trenutno korisnika koristi uslugu prihvatilišta u Rijeci?
Beskućnici s područja Primorsko goranske županije se uputnicom Zavoda za socijalni rad, Županijske službe Primorsko granske županije, Područnog ureda Rijeka mogu smjestiti u dva prihvatilišta za beskućnike. Oba prihvatilišta su kapaciteta 14 osoba. Osobe u riziku od beskućništva se u oba prihvatilišta smještaju uputnicom Zavoda, nakon procjene stručnih djelatnika Zavoda o postojanju potrebe za smještajem, odnosno o postojanju potrebe za ovom vrstom socijalne usluge propisane Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“18/22,46/22,119/22 i 156/23).
Prema podacima s kojima raspolažemo oba prihvatilišta imaju popunjene kapacitete (28 korisnika), a smještaj se vrši koordinacijom između Zavoda i prihvatilišta.
- Tko ostvaruje pravo i kome se treba obratiti u pitanju beskućništva?
Osobe koje se nalaze u riziku od beskućništva trebaju se obratiti nadležnom Zavodu za socijalni rad čiji stručni djelatnici nakon stručne procjene izdaju uputnice temeljem kojih se nakon stručne procjene mogu smjestiti u prihvatilišta.
- Gdje se nalaze navedena prihvatilišta i kakvi su uvjeti stanovanja?
Oba prihvatilišta, Prihvatilište za beskućnike „Ruže sv. Franje“ (Baštijanova 25a) i Prihvatilište za socijalno ugrožene osobe i beskućnike Udruge „OAZA“ (Žrtava fašizma 12) se nalaze na području Rijeke. Oba prihvatilišta zadovoljavaju uvjete propisane Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga („NN“ br.110/22).
- Ima li Rijeka organizirano prihvatilište za obitelj s djecom, ili jedno roditeljske zajednice?
Budući se u prihvatilišta uglavnom smještavaju osobe muškog spola, Udruga „OAZA “ pored prihvatilišta vodi i stambenu zajednicu za žene beskućnice u kojoj može biti smješteno 6 ženskih osoba. Korisnice se smještaju u ovaj stambeni prostor također putem uputnice Zavoda.
Kako su ovakve vrste smještaja privremenog karaktera tj. vremenski ograničene na 6 -12 mjeseci, te su koncipirane da smješteni korisnici veći dio dana provode u istom prostoru, smještaj ove vrste nije primjeren za obitelji s djecom ili jednoroditeljske obitelji.
- Na koji način Grad Rijeka zbrinjava obitelji koje se nađu u problemu beskućništva?
Najčešće obiteljima koje se nađu u situaciji beskućništva se ponudi mogućnosti ostvarivanja prava na oblik pomoći iz Socijalnog programa Grada Rijeke koji se odnosi na pravo za naknadu za troškove stanovanja sukladno Odluci o socijalnoj skrb Grada Rijeke („Službene novine Grada Rijeke“ 15/22). Na taj način se obiteljima znatno umanji trošak mjesečne najamnine za stan kojeg unajme za stanovanje.
Jedan od načina koji mogu ostvariti korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu pri Zavodu za socijalni rad, Županijskoj službi Primorsko granske županije, Područnom uredu Rijeka, je i pravo na smještaj u prostorima nužnog smještaja Grada Rijeke.
Naime, nužni smještaj Grada Rijeke podrazumijeva korištenje stambenih jedinica (jedna ili više prostorija minimalne kvadrature 16m2, uz mogućnost korištenja kupaona i zajedničkih sanitarnih čvorova) u objektima na trima gradskim lokacijama. Nužni smještaji Grada Rijeke daju se na korištenje temeljem Odluke o davanju nužnih smještaja na korištenje („Službenim novinama Grada Rijeke“ broj 18/19) u kojoj je propisano da pravo na ovaj vid privremenom smještaja imaju državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na području Grada Rijeke, stranci i osobe bez državljanstva sa stalnim boravkom na području Grada Rijeke, te azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom s prebivalištem na području Grada Rijeke kojem je međunarodna zaštita odobrena posebnim propisom, ako su on i članovi njegova kućanstva korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu na temelju rješenja Zavoda za socijalni rad, Županijske službe Primorsko-goranske županije, Područnog ureda Rijeka, uz uvjet da nemaju stan u najmu, stan/kuću u privatnom (su)vlasništvu na području Republike Hrvatske, odnosno ne koriste stan u vlasništvu Grada Rijeke bez valjane pravne osnove, ili da nisu otkupili stan nad kojim postoji stanarsko pravo i prodali ga trećoj osobi.
S poštovanjem,
www.rijeka.hr | www.mojarijeka.hr
KARLA MUŠKOVIĆ
Pročelnica
····························································
Grad Rijeka
UO za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unaprjeđenje kvalitete života
Adresa: Korzo 16, 51000 Rijeka
E-mail: karla.muskovic@rijeka.hr, zdravstvo@rijeka.hr
····························································
T: +385 51 209 626
F: +385 51 209 629
U službenom očitovanju Grad Rijeka potvrđuje da nema rješenje za stambeno zbrinjavanje mene i dvoje maloljetne djece o kojoj sama skrbim, a naknada za podstanarstvo je odbijena, iako sam na istu imala pravo od početka 2023. godine. Nadležan je poštivati moje roditeljsko pravo i zaštititi prava i dobrobiti djece, no Grad Rijeka, i HZSR, Pu Rijeka prepuštaju stvar slučaju već više od 6 mjeseci. Pitam se da li bi isto postupali da se uselim u luksuzni apartman i čekali proces od 6 mjeseci za deložaciju?
Naknada za podstanarstvo maksimalno iznosi 130,00 eura po kućanstvu, a isto ne predstavlja postotak iznosa kako Grad Rijeka navodi da socijalnom potporom pokriva većinske troškove stanovanja.
Na svaki moj podnesak traje Upravna šutnja ili dobijem neslužbeni dopis od upravnih tijela putem email-a, koji uporno navodi da Grad Rijeka nije nadležan, unatoč jasnim zakonima i Potvrdi pučkog pravobranitelja za djecu da jest.
Što je rješenje Grada Rijeke, i HZSR, Pu Rijeka, smjestiti nas u nužni smještaj gdje se odvijao nedavno krvavi pokolj?
Udruga Depaul potvrdila je za beskućnika nema mjesta u prihvatilištima.
JAVNO PITAM PUČKOG PRAVOBRANITELJA KAD TOČNO PLANIRA ZAŠTITI DJECU OD POSTUPANJA UPRAVNIH TIJELA I INSTITUCIONALNOG NASILJA KOJE SE ČINI NAD JEDINOM OSOBOM KOJA SKRBI O NJIMA?!?
DJECU NE MOGU UDOMITI BEZ PRISTANKA, ZNAČI GRAD RIJEKA I HZSR, PU Rijeka, poručuju da nas uskoro čeka deložacija i ulica.
Dio koji je pročelnica slučajno izostavila, koji gradska uprava u svojim neslužbenim odgovorim demantira!
Autor: I.P.
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
Zašto koncert u sportskom objektu otvara pitanja javnog interesa
Najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dvorani mladosti u Rijeci otvorio je niz pitanja koja nadilaze glazbeni ukus, političke podjele ili osobni stav prema izvođaču. Riječ je o pitanju upravljačkih odluka Grada Rijeke, korištenja javnih prostora i mogućeg financijskog učinka na gradski proračun.
Je li Grad doista oštećen? Kako je Rijeka sama stvorila problem s zakupninama za knjižare
Odluka Grada Rijeke da od 2026. godine ukine mjeru 50-postotnog umanjenja zakupnine za knjižare, uz obrazloženje da je time gradski proračun oštećen i pozivom na zakonitost, otvara ozbiljna pitanja pravne logike, dosljednosti i stvarnih motiva gradske vlasti.
ZAKONITOST ZA KNJIGE, IZUZECI ZA MILIJUNE? Dvostruki kriteriji gradske vlasti Ive Rinčić
Izvor fotografije: https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/gradonacelnica/iva-rincic/
Ekskluzivno: Je li „priuštivo stanovanje“ u Rijeci rezervirano samo za poslušne?
RIJEKA – Dok se gradska vlast u javnosti hvali novim mjerama priuštivog stanovanja, iza kulisa se odvija pravna drama koja baca ozbiljnu sumnju na transparentnost i zakonitost samog procesa. Kao autorica ovog teksta i nakladnica portala, izravno sam se suočila s nevjerojatnim uvjetom u natječaju: ako tužite Grad, nemate pravo na stan.
DRAMA NA TRSATU: Jurnjava i pucnjava iz automobila, meci letjeli prema kafiću i ljekarni!
Sinoćnji incident na Trsatu uznemirio je brojne Riječane. Prema izjavama svjedoka, tri automobila jurila su ulicama dok se iz njih pucalo, a policija je potvrdila oštećenja na ugostiteljskom objektu, ljekarni i parkiranim vozilima.
Rijeka pod vodom: 10. rujna 2025. u kontekstu rekordne 2022. — što su pokazali službeni podaci i koji su uzroci kolapsa?
Foto: Facebook Burin.br
Rijeka pod vodom: lišće ili sustavni propust?
Jutro 10. rujna 2025. ostat će zapamćeno kao jedan od najtežih dana za Rijeku u posljednjih nekoliko desetljeća. Nakon obilnih i ekstremno intenzivnih pljuskova, grad je doslovno stao – ulice su se pretvorile u rijeke, podvožnjaci u jezera, a u pojedinim dijelovima razina vode dosegla je prozore automobila.
Kad kiša padne, a informacije ne stižu: kako se snaći u Rijeci na koncertu
Krenuli su na koncert Crvene jabuke u Rijeci — karta u ruci, djeca spremna, a plan jasan: uživati u glazbi i stići kući suhi. Ali priroda je imala drugačiji plan: “Otvorilo se nebo, grunuo potop biblijskih razmjera”, priča Martina Frka Milotić.
Park Mlaka – nekad perivoj, danas prilika za obnovu
Izvor fotografije: https://riportal.net.hr/rijeka/u-parku-mlaka-ce-se-u-cetvrtak-dijeliti-trajnice-bilja-na-cvjetnim-gredicama/345591/
Mala pobjeda za prostor – velika za zajednicu
Izvor: službena stranica MO Centar-Sušak
OPREZ: Novi val SMS prijevara cilja korisnike sustava e-Građani
Danas je uočen novi pokušaj masovne krađe podataka (phishing) usmjeren prema hrvatskim građanima. Napadači se lažno predstavljaju kao sustav e-Građani i šalju SMS poruke s ciljem krađe osobnih podataka i pristupa bankovnim računima.
Od pravnog inzistiranja do krvavog epiloga: Tko je odgovoran za napad na profesoricu u Cresu?
Dok se vrh sustava socijalne skrbi bavio smjenama i sudskim procesima oko bivše ravnateljice Silvije Kocijan, stvarni život u bivšem Odgojnom domu na Cresu postao je poprište straha. Najnovija snimka koja kruži među djecom ne prikazuje samo razbijene stvari i palicu kojom je udarana profesorica; ona prenosi najtežu moguću poruku onih koji tamo žive: "Nemojte završiti ovdje."
Inkluzivni dodatak – Reforma koja je "zapela" u administraciji: Preko 100 tisuća ljudi na čekanju
Iako su Vlada RH i resorno Ministarstvo obećavali da će Zakon o inkluzivnom dodatku donijeti "pojednostavljenje administracije", stvarnost s kojom se suočavaju najranjivije skupine društva dramatično je drugačija. Portal ReStart u posjedu je službenog odgovora Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji razotkriva razmjere zastoja u sustavu.
ZAMKA BRZIH KREDITA: Kako strane tvrtke koriste EU zakone za legalno lihvarenje?
Dok se domaće banke nalaze pod strogim nadzorom Hrvatske narodne banke, na našem tržištu nesmetano operiraju digitalni zajmodavci poput Ferratuma, Alfa Credit Teama i sličnih. Reklamiraju se brzinom i jednostavnošću, ali iza toga stoji sustav koji često graniči s lihvarenjem, koristeći pravne praznine unutar Europske unije.
BIROKRACIJA KAO EGZEKUTOR: Dok bolesni umiru čekajući inkluzivni dodatak, država štedi na djeci i nemoćnima
Hrvatska 2026. godine proživljava vrhunac socijalnog cinizma. Dok se proračun puni zahvaljujući inflaciji, a plaće državnih dužnosnika rastu brzinom koja prkosi gravitaciji, sustav socijalne skrbi postao je poligon za strateško iscrpljivanje građana.
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
Cijena ljudskosti: Zašto se Melita Vrsaljko ispričala, a javnost i dalje šuti?
Dok novinarka i aktivistica preuzima punu odgovornost za svoje osobne pogreške, društvo ostaje nijemo na zastrašujuću činjenicu da je sustav kaznio žrtvu napada, a ne nasilnike. Je li nam lakše osuditi ljudski pad nego braniti ljudska prava?
Osnovice, iluzija socijalne države i stvarnost siromaštva: kako fragmentacija sustava održava građane u preživljavanju, a ne u dostojanstvu
Ustav Republike Hrvatske definira državu kao socijalnu, što bi u praksi trebalo značiti da sustav osigurava minimalne uvjete dostojanstvenog života, posebno za najranjivije skupine.
Kazna za bolest: Zašto je u Hrvatskoj preživljavanje na bolovanju postalo matematički nemoguće?
Dok se država hvali povećanjem naknada, surova matematika pokazuje da bolesnik bez "savršenog" radnog staža u 2026. godini mora preživjeti s manje od 25 % prosječne plaće. Je li sustav solidarnosti postao sustav financijske represije?
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
80 DANA ZATVORA ZA NOVINARKU FAKTOGRAFA? Teško pijanstvo i odbijanje testa na droge razotkrili pravu sliku „elite”
Dok se portal Faktograf svakodnevno postavlja u ulogu vrhovnog arbitra istine, morala i društvene odgovornosti, njihovi vlastiti kadrovi na terenu pokazuju potpuno drugo lice. Najnoviji incident novinarke Faktografa, Melite Vrsaljko, zoran je prikaz onoga što se događa kada se „elita” koja drugima drži prodike susretne sa stvarnošću i zakonom.
Inkluzivni dodatak: između političkih obećanja i stvarnosti korisnika
Foto: Portal ReStart
Portal za digitalizaciju društva građana predstavlja novi oblik organiziranja društvenog i kulturnog sadržaja te decentralizaciju javnih politika.
Add comment
Comments