Sustav javne odvodnje u Rijeci - Studijom iz 2015 godine u 2024 EU sredstvima donose zastarjele tehnologije

Published on 27 August 2024 at 23:24

Na Delti uskoro počinje izgradnja suvremenog Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda riječke aglomeracije - Grad Rijeka studije iz 2015 naziva suvremenim u 2024 godini

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) aglomeracije Rijeka, Foto: VIK

Na ovoj fotografiji vidi se već postojeći tunel, koji je skriven u podacima katastra, a iz njega se u more ulijeva svakakvo smeće i širi vrlo neugodan miris fekalija. O tome sam pisala u ranijem članku: https://www.restartaj.org/javni-glas/grad-rijeka/1959442_grad-rijeka-ne-vodi-dovoljno-brige-o-cistoci-grada-a-sva-prljavstina-u-moru-zavrsava

Riječki gradonačelnik je projekt poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture u riječkoj aglomeraciji u više javnih istupa okarakterizirao generacijskim projektom ogromne vrijednosti kada je riječ o kvaliteti života lokalnog stanovništva, kao i očuvanju najvrednijih prirodnih resursa za generacije koje dolaze.

" Ovaj projekt, po vrijednosti odmah iza Pelješkog mosta i spada u projekte nacionalnog značaja, omogućit će nam da zaštitimo našu pitku vodu, ali i očuvamo kvalitetu mora. Sve to važno je i za nas, ali i za buduće generacije kojima ćemo ostaviti čisto more i pitku vodu koja je u današnje vrijeme sve više privilegij. U Europi je sve manje gradova koji se mogu pohvaliti time da iz špine mogu popiti kvalitetnu, zdravu i čistu vodu", kazao je Filipović prilikom predstavljanja projekta.

Može li se smatrati generacijskim projektom izgradnja uređaja prema studiji iz 2015.? Sigurno u 2024. postoje nove tehnologije i bolja rješenja

Vrijednost ovog zastarjelog UPOV-a je 69,36 milijuna eura, a Ugovor je potpisan u okviru projekta »Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka«, vrijednog 232 milijuna eura, bez uključenog PDV-a. 

Dok u EU svi voze Golfa 5, mi u RH vozimo tek Golf 2. Tako djeluje i u pitanju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. 

Mnogi su projekti predlagani za Deltu, i odbijani, sada je jasno zašto. Projekt predlagan u 2017. godini o Riječkom akvariju nije zainteresirao gradsku upravu, više na linku: https://pomorac.hr/2017/09/04/rijecki-akvarij-pogledajte-mogla-izgledati-ikonicka-atrakcija-delti/

MO Centar – Sušak uputio otvoreno pismo gradonačelniku Filipoviću, ne žele bioplin u centru grada

Poštovani gradonačelniče,

kako je izjavio Andrej Marochini direktor riječkog Vodovoda i kanalizacije, vezano za radove na pročišćivaću otpadnih voda na južnoj Delti, koje ste jučer obišli, citiramo:

„osim što smo se držali postojećeg GUP-a grada Rijeke, elaborirali smo da se upravo ovaj postojeći uređaj pokazao vrlo podesan upravo na ovoj lokaciji, a s tim u svezi valja istaknuti i činjenicu da je prostor Delte najniža kota na kojem možemo iskoristiti sve benefite“, tražimo konkretne, jasne i pravovremene odgovore Vas kao Gradonačelnika Rijeke, koji mora brinuti o sigurnosti života u gradu.

Naime, sa slike koja je prezentirana javnosti vidljivo je koje uređaje će sadržavati buduće postrojenje, između ostalih: zgradu za biološku obradu otpadne vode, zgradu za ugušćivanje, dehidraciju i anaerobnu digestiju mulja, spremnik BIOPLINA.

Što se tiče smještaja bioplina, stručna javnost je nepodijeljena, takvim postrojenjima nije mjesto i ne smiju biti u središtima gradova. Kod projektiranja i izgradnje tehnoloških postrojenja za dobivanje bioplina mora se voditi računa o njihovom sigurnom radu. Prije svega, to se odnosi na tijek kemijskih industrijskih procesa i na moguće kvarove koji se mogu pojaviti. Problemi vezani za rad bioplinskih postrojenja predmet su mnogih znanstvenih publikacija upravo radi opasnosti za zdravlje i život ljudi. Prema studijama čak 12% nesreća vezano za takva postrojenja klasificirano je kao velike nesreće.

Grafikon, kojeg dostavljamo u prilogu, iz jednog znanstvenog članka, pokazuje kolika bi trebala biti minimalna udaljenost bioplin postrojenja od stambene zone. Da bi bilo 100% sigurno ta udaljenost trebala bi iznositi više od 11 kilometara, a na udaljenosti manjoj od 1 kilometra postoji više od 80% šanse da će se ugroziti sigurnost i zdravlje stanovnika. U Rijeci udaljenost od zgrada na tržnici iznosi 300m, a od onih, primjerice u Strossmayerovoj 450m.

Građani MO Centar-Sušak već dovoljno pate zbog rada kontejnerskog terminala na Brajdici zbog buke i zagađenja, a sada im se u njihov MO postavlja još jedna potencijalna eko bomba o čijem negativnom utjecaju na zdravlje i sam život nisu bili obaviješteni niti je itko o tome do sada javno govorio i upozorio.

Očito nije dovoljno što ovakvim vizijama i planovima razvoja Rijeke degradiran je sav urbani prostor i sveden na puko služanstvo raznim kapitalima nego sada se dovodi u pitanje i sama sigurnost života u centru grada.

Naravno, ovo prevažno pitanje nadilazi sam prostor MO Centar-Sušak i postavlja se kao gorući problem svim građanima Rijeke pogotovo kada znamo kako su gradska i županijska vlast obmanule građane vezano za odlagalište na Marišćini. Ni, ovaj puta Gradonačelniče, niste preispitali sve činjenice izgradnje postrojenja koje će, ukoliko se izgradi, ugroziti siguran život u gradu kojem ste Vi na čelu.

Isto tako, moramo reći da nam nije jasno je li cilj ovakve politike da se isprazni centar grada od njegovih žitelja budući da život u samom centru postaje nesnosan, ostajemo bez svega, dućana, pošte, ordinacija, vrtića, ljekarne, kioska, banke, bankomata, poštanskih sandučića čak i lutrije, ali zato dobivamo kontejnerske terminale i potencijalno opasna postrojenja.

Nastavlja li se šteta Gradu Rijeci, postavljanjem biospremnika u centru grada, i hoće li gradonačelnik čuti apele MO SUŠAK o štetama koje se čine izgradnjom skupe i zastarjele tehnologije? Svakako s obzirom da se radi o sredstvima EU fondova, hoće li se itko obratiti njima kao nadležnima? Čekamo odgovor Gradonačelnika...

Autor: I.P.


Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?

Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.

Read more »

Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?

U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.

Read more »

Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?

U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?

Read more »

Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?

Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.

Read more »

Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe

Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.

Read more »

Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?

U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.

Read more »

Add comment

Comments

There are no comments yet.