Brine li Vlada RH pitanja koja brinu građane ili samo gleda svoja posla? / Javni Glas

Prije svega potrebno je uvesti dodatne poreze, netko ipak treba financirati uvećane plaće!

Dok mnogi građani žive u siromaštvu i s primanjima koja nisu dostatna za osnovne potrebe i dostojanstven život od rada, dok žive diskriminirani i uvjetovani tržišnim pravilima, nedostatkom nekretnina i onemogućeni da budu kreditno sposobni, Vlada RH brine samo jedno pitanje - kako još popuniti proračun kroz poreze?.

Nije dovoljna činjenica da smo država s najvećom stopom PDV-a, država s najmanjim prosjekom plaće, ali i država s visokim troškovima i cijenama smještaja i osnovnih namirnica.

Što Vlada kaže o uvođenju poreza na nekretnine?

Vlada Republike Hrvatske predlaže uvođenje novog poreza na nekretnine kao dio šireg paketa poreznih reformi. Glavni ciljevi ovog prijedloga su:

Povećanje pravednosti oporezivanja: Novi porez na nekretnine zamišljen je tako da osigura pravedniju raspodjelu poreznog opterećenja. Namjera je oporezivati nekretnine na temelju njihove tržišne vrijednosti, čime bi vlasnici luksuznih ili više nekretnina plaćali veći porez u odnosu na vlasnike jedne ili manje vrijedne nekretnine.
Povećanje prihoda lokalnih jedinica: Predviđa se da bi porez na nekretnine omogućio stabilan izvor prihoda za jedinice lokalne samouprave (općine, gradove i županije). Time bi se omogućilo financiranje lokalnih projekata i infrastrukture te smanjilo oslanjanje na državne transfere.
Poboljšanje učinkovitosti poreznog sustava: Uvođenjem ovog poreza, vlada nastoji pojednostaviti i modernizirati postojeći sustav oporezivanja nekretnina, zamjenjujući dosadašnje komunalne naknade, porez na kuće za odmor i slične lokalne namete jednim integriranim porezom.
Rješavanje pitanja neiskorištenih i praznih nekretnina: Novi porez mogao bi potaknuti vlasnike praznih ili neiskorištenih nekretnina da ih stave u funkciju (prodaju, iznajme) kako bi izbjegli dodatno porezno opterećenje.

Ovi prijedlozi izazvali su rasprave u javnosti, pri čemu se naglašava potreba za preciznim definiranjem kako bi se izbjegle nepravde i osiguralo da novi porez ne postane preveliko opterećenje za građane, osobito za one s nižim prihodima ili vlasnike nekretnina u manje razvijenim područjima.

https://www.vikendi.com/hr/ruralna-kuca-d845/

Posljedice reforme za građane s nižim prihodima i vlasnike nekretnina u manje razvijenim područjima

Uvođenje poreza na nekretnine moglo bi imati nekoliko potencijalnih posljedica za građane s nižim prihodima i vlasnike nekretnina u manje razvijenim područjima:

Financijsko opterećenje: Građani s nižim prihodima mogli bi se suočiti s dodatnim financijskim teretom, osobito ako posjeduju nekretnine koje su naslijeđene ili koje su u obitelji dugo vremena. Čak i ako su nekretnine vrijednije, vlasnici možda nemaju dovoljno likvidnih sredstava da podmire novi porez. To bi moglo dovesti do toga da neki vlasnici budu prisiljeni prodati svoje nekretnine kako bi izbjegli ili podmirili porezne obveze.
Depopulacija ruralnih i manje razvijenih područja: U manje razvijenim područjima, gdje tržišna vrijednost nekretnina nije visoka, novi porez mogao bi dodatno opteretiti već ionako ugrožena kućanstva. Ako porez bude nepodnošljiv, to bi moglo potaknuti daljnje iseljavanje stanovništva iz tih krajeva, što bi moglo dodatno pogoršati problem depopulacije i gospodarskog zaostajanja.
Smanjena vrijednost nekretnina: Ako porez na nekretnine bude visok, moglo bi doći do smanjenja potražnje za nekretninama, osobito u manje atraktivnim područjima, što bi dovelo do pada cijena nekretnina. To bi dodatno umanjilo imovinsku vrijednost građana u tim područjima.
Poteškoće u nasljeđivanju nekretnina: U obiteljima s nižim prihodima, gdje se nekretnine često prenose s generacije na generaciju, novi porez mogao bi otežati nasljeđivanje. Nasljednici bi mogli biti suočeni s velikim poreznim obvezama koje ne mogu ispuniti, što bi moglo prisiliti obitelji da prodaju imovinu koja ima dugogodišnju sentimentalnu vrijednost.
Društvene nejednakosti: Ako porez na nekretnine ne bude pravilno kalibriran, mogao bi produbiti društvene nejednakosti. Građani s većim prihodima i više nekretnina mogli bi lakše podnijeti dodatne troškove, dok bi oni s nižim prihodima mogli osjetiti značajan udar na svoj standard života.

Važno je da vlada pažljivo razmotri ove potencijalne posljedice i osigura mjere koje će zaštititi najranjivije skupine građana, kao što su primjerice porezne olakšice ili izuzeća za socijalno ugrožene osobe i područja.

Zaključno povećanje plaća ponovno ide na teret obitelji s niskim primanjima i socijalno ugroženih građana, starijih osoba i osobama s invaliditetima! Ostali će s lakoćom namiriti poreze i zadržati tržišni monopol i diskriminaciju nad oštećenima.

Autor: I.P.