Prije svega potrebno je uvesti dodatne poreze, netko ipak treba financirati uvećane plaće!
Dok mnogi građani žive u siromaštvu i s primanjima koja nisu dostatna za osnovne potrebe i dostojanstven život od rada, dok žive diskriminirani i uvjetovani tržišnim pravilima, nedostatkom nekretnina i onemogućeni da budu kreditno sposobni, Vlada RH brine samo jedno pitanje - kako još popuniti proračun kroz poreze?.
Nije dovoljna činjenica da smo država s najvećom stopom PDV-a, država s najmanjim prosjekom plaće, ali i država s visokim troškovima i cijenama smještaja i osnovnih namirnica.
Što Vlada kaže o uvođenju poreza na nekretnine?
Vlada Republike Hrvatske predlaže uvođenje novog poreza na nekretnine kao dio šireg paketa poreznih reformi. Glavni ciljevi ovog prijedloga su:
-
Povećanje pravednosti oporezivanja: Novi porez na nekretnine zamišljen je tako da osigura pravedniju raspodjelu poreznog opterećenja. Namjera je oporezivati nekretnine na temelju njihove tržišne vrijednosti, čime bi vlasnici luksuznih ili više nekretnina plaćali veći porez u odnosu na vlasnike jedne ili manje vrijedne nekretnine.
-
Povećanje prihoda lokalnih jedinica: Predviđa se da bi porez na nekretnine omogućio stabilan izvor prihoda za jedinice lokalne samouprave (općine, gradove i županije). Time bi se omogućilo financiranje lokalnih projekata i infrastrukture te smanjilo oslanjanje na državne transfere.
-
Poboljšanje učinkovitosti poreznog sustava: Uvođenjem ovog poreza, vlada nastoji pojednostaviti i modernizirati postojeći sustav oporezivanja nekretnina, zamjenjujući dosadašnje komunalne naknade, porez na kuće za odmor i slične lokalne namete jednim integriranim porezom.
-
Rješavanje pitanja neiskorištenih i praznih nekretnina: Novi porez mogao bi potaknuti vlasnike praznih ili neiskorištenih nekretnina da ih stave u funkciju (prodaju, iznajme) kako bi izbjegli dodatno porezno opterećenje.
Ovi prijedlozi izazvali su rasprave u javnosti, pri čemu se naglašava potreba za preciznim definiranjem kako bi se izbjegle nepravde i osiguralo da novi porez ne postane preveliko opterećenje za građane, osobito za one s nižim prihodima ili vlasnike nekretnina u manje razvijenim područjima.
https://www.vikendi.com/hr/ruralna-kuca-d845/
Posljedice reforme za građane s nižim prihodima i vlasnike nekretnina u manje razvijenim područjima
Uvođenje poreza na nekretnine moglo bi imati nekoliko potencijalnih posljedica za građane s nižim prihodima i vlasnike nekretnina u manje razvijenim područjima:
-
Financijsko opterećenje: Građani s nižim prihodima mogli bi se suočiti s dodatnim financijskim teretom, osobito ako posjeduju nekretnine koje su naslijeđene ili koje su u obitelji dugo vremena. Čak i ako su nekretnine vrijednije, vlasnici možda nemaju dovoljno likvidnih sredstava da podmire novi porez. To bi moglo dovesti do toga da neki vlasnici budu prisiljeni prodati svoje nekretnine kako bi izbjegli ili podmirili porezne obveze.
-
Depopulacija ruralnih i manje razvijenih područja: U manje razvijenim područjima, gdje tržišna vrijednost nekretnina nije visoka, novi porez mogao bi dodatno opteretiti već ionako ugrožena kućanstva. Ako porez bude nepodnošljiv, to bi moglo potaknuti daljnje iseljavanje stanovništva iz tih krajeva, što bi moglo dodatno pogoršati problem depopulacije i gospodarskog zaostajanja.
-
Smanjena vrijednost nekretnina: Ako porez na nekretnine bude visok, moglo bi doći do smanjenja potražnje za nekretninama, osobito u manje atraktivnim područjima, što bi dovelo do pada cijena nekretnina. To bi dodatno umanjilo imovinsku vrijednost građana u tim područjima.
-
Poteškoće u nasljeđivanju nekretnina: U obiteljima s nižim prihodima, gdje se nekretnine često prenose s generacije na generaciju, novi porez mogao bi otežati nasljeđivanje. Nasljednici bi mogli biti suočeni s velikim poreznim obvezama koje ne mogu ispuniti, što bi moglo prisiliti obitelji da prodaju imovinu koja ima dugogodišnju sentimentalnu vrijednost.
-
Društvene nejednakosti: Ako porez na nekretnine ne bude pravilno kalibriran, mogao bi produbiti društvene nejednakosti. Građani s većim prihodima i više nekretnina mogli bi lakše podnijeti dodatne troškove, dok bi oni s nižim prihodima mogli osjetiti značajan udar na svoj standard života.
Važno je da vlada pažljivo razmotri ove potencijalne posljedice i osigura mjere koje će zaštititi najranjivije skupine građana, kao što su primjerice porezne olakšice ili izuzeća za socijalno ugrožene osobe i područja.
Zaključno povećanje plaća ponovno ide na teret obitelji s niskim primanjima i socijalno ugroženih građana, starijih osoba i osobama s invaliditetima! Ostali će s lakoćom namiriti poreze i zadržati tržišni monopol i diskriminaciju nad oštećenima.
Autor: I.P.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?
U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.
Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav
Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Otvoreno eSavjetovanje o Zakonu o obrtu: Obrtnici traže ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori
U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Kada prijetnje postaju SLAPP: Slučaj profesorice i Udruge 'Roditelji za djecu'
U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti).
Pučka pravobraniteljica utvrdila povredu prava pacijentice – slučaj Joske Periša otvara pitanje odgovornosti zadarske bolnice
Slučaj smrti pacijentice Joske Periša iz Zadra dobio je novi razvoj nakon što je Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske proveo ispitni postupak po pritužbi njezine kćeri Sofija Periša.
Marenda za fotografije, ne za građane: kanapei umjesto bakalara i zatvoreni krug odlučivanja
Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Novo EU “informacijsko središte” u Rijeci – stvarna vrijednost ili samo trošak?
U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Poziv građanima: Sudjelujte u kolektivnom prigovoru zbog ograničavanja raspolaganja novčanim sredstvima osoba s invaliditetom
Građani, skrbnici i svi zainteresirani – pridružite se inicijativi za zaštitu prava osoba s invaliditetom!
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?
U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.
Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav
Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Otvoreno eSavjetovanje o Zakonu o obrtu: Obrtnici traže ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori
U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Kada prijetnje postaju SLAPP: Slučaj profesorice i Udruge 'Roditelji za djecu'
U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti).
Sretan Dan žena… ali samo na papiru? Žrtve nasilja u Rijeci i dalje bez prava
Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.
Pučka pravobraniteljica utvrdila povredu prava pacijentice – slučaj Joske Periša otvara pitanje odgovornosti zadarske bolnice
Slučaj smrti pacijentice Joske Periša iz Zadra dobio je novi razvoj nakon što je Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske proveo ispitni postupak po pritužbi njezine kćeri Sofija Periša.
Add comment
Comments