Dok Hrvatska gubi svoje tradicionalne farme i domaće proizvođače, u pozadini se dogovaraju ogromne strane investicije u peradarsku industriju – s velikim ulaganjima, ali i sporom javnom raspravom o rizicima za okoliš i lokalnu zajednicu. U ovom izvještaju analiziramo ne samo projekt ukrajinske mega-farme u Sisačko-moslavačkoj županiji (SMŽ), već i širi problem zatvaranja hrvatskih farmi, dok se projekti velikih stranih korporacija intenzivno promiču.

Hrvatskom se širi novi, iznimno uznemirujući trend među tinejdžerima. Nakon što smo se godinama borili s posljedicama tzv. „osvježivača zraka“ (Galaxy i slični sintetski kanabinoidi), na tržište je stigao novi proizvod koji koristi slične pravne praznine: energetski prah za udisanje kroz nos.

​Nakon presude Upravnog suda Republike Hrvatske i najave povlačenja žalbe od strane Vlade, otvara se nova prilika za tisuće obitelji koje su izgubile svoje najmilije tijekom postupka za priznavanje prava na inkluzivni dodatak.

Hrvatska se voli hvaliti europskim standardima inkluzivnog obrazovanja. No, iza sjajnih brošura krije se vojska potplaćenih entuzijasta koji za 750 eura mjesečno pokušavaju održati taj isti sustav na životu. Dok cijene najma stana dosežu iznose njihovih cijelih plaća, pomoćnici u nastavi postaju „socijalni slučajevi“ koji obrazuju našu djecu.

​Dok se gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Ivom Rinčić i dalje služi predizbornim krilaticama o sigurnosti i zajedništvu, stvarnost na riječkim ulicama demantira ih na najbrutalniji mogući način. Ubojstvo, pucnjava, premlaćivanje osobe s invaliditetom i horor u centru grada – je li Rijeka postala grad koji je izgubio kontrolu?

U Hrvatskoj se u posljednjih nekoliko godina vodi intenzivna javna rasprava o funkcioniranju sustava socijalne skrbi. Često se ističe kako veliki broj podataka, statističkih pokazatelja i administrativnih izvještaja ne odražava stvarnu dobrobit djece i obitelji.

Dok se u javnosti procesi izdvajanja djece iz obitelji često prezentiraju kao nužni činovi spašavanja, dublji pogled u praksu otkriva zabrinjavajuću mrežu birokratske samovolje, pravnih nelogičnosti i manjka transparentnosti. Kritičari sustava upozoravaju: "Zaštita prava djeteta" postala je floskula kojom se prikriva organizirano održavanje radnih mjesta i trošenje sredstava iz proračuna i EU fondova.

Što se događa kada sustav postane sam sebi svrha? Dok se ravnatelj riječkog KBC-a Alen Ružić seli u ministarsku fotelju, podsjećamo na ono što se događa "na terenu", u hodnicima gdje se odlučuje o sudbinama naše djece.

Slučaj majke i maloljetnog djeteta s poteškoćama u razvoju, koji su zajedno s ostalom djecom žrtve obiteljskog nasilja, eskalirao je u skandal gdje Ravnateljica HZSR i Područni ured Rijeka koriste pravna sredstva kako bi direktno opstruirali zakonsku zaštitu i prava.

Danas svjedočimo opasnom fenomenu. Mlađe generacije, razočarane stanjem u državi, kroničnim nedostatkom perspektive i osjećajem duboke nepravde, sve glasnije zazivaju duhove prošlosti. U njihovim očima, fašizam ili čvrsti autoritarni režimi postaju simboli "reda", dok se demokracija i liberalizam krive za apsolutno sve – od propasti industrije do moralnog rasula.

Povod za ovaj tekst su javni komentari koji lede krv u žilama. Suočeni sa sudbinama žena i djece kojima prijeti ulica, pojedinci se sakrivaju iza šokantne teze: "A što ako taj kapital hrani moje dijete? Zar bi netko trebao štititi interese tuđe djece na uštrb svoje rođene?"

Dok se politička scena u Hrvatskoj svakodnevno puni statistikama o rastu BDP-a i inflacije, jedan je Zadranin odlučio stvari sagledati iz drugog kuta – onog medicinskog. Mario Živković iz Zadra uputio je službeni e-mail Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, tražeći hitnu intervenciju za osobu koju naziva „Andrija Pleković“.