ŠOKANTNO – Smatra li Upravni sud u Rijeci majku s djecom građevinama?

Foto: Portal ReStart

U pravnoj državi, svaki čovjek bi trebao biti više od broja spisa. A posebno bi to trebala biti – majka s maloljetnom djecom koja traži osnovno pravo: krov nad glavom.

U ovom slučaju, Upravni sud je ocijenio da se radi o „građevinskom predmetu“, iako je riječ o prigovoru vezanom uz stambeno zbrinjavanje obitelji u potrebi – konkretno, u okolnostima pokrenutog postupka deložacije od strane najmodavca.

Još je poraznije obrazloženje suca koji je odlučivao u predmetu: odbacio je tužbu pozivajući se na prethodni spor koji se odnosio na Zahtjev, tvrdeći da se po zahtjevu nije trebalo ni donositi rješenje, jer se „stanovi u najam ne dodjeljuju rješenjem“.

Takvo obrazloženje potpuno zanemaruje činjenicu da se ovaj slučaj odnosio na Prigovor, a ne na zahtjev, i da grad nikad nije donio formalno rješenje o tom Prigovoru, nego je gradonačelnik neformalno – putem e-maila – odbacio pravo obitelji na stan, i to unatoč dostavljenim dokazima o nadolazećoj deložaciji.

📌 Iako je Prigovor bio pravovremeno i uredno podnesen, utemeljen na Zakonu o općem upravnom postupku i ranijem obrazloženju samog Upravnog suda, sud je odlučio ne ulaziti u meritum. Time je ignoriran i zakon, i praksa, i ljudska stvarnost.

Foto: Portal ReStart

⚖️ Sud ignorirao članak Zakona koji dokazuje – radilo se o upravnom postupku

Sud je u svom obrazloženju naveo da „ne postoji upravni postupak“ jer se stanovi u najam ne dodjeljuju rješenjem, već sklapanjem ugovora, pozivajući se na internu Odluku Grada Rijeke. No pri tom je potpuno ignorirao odredbe Zakona o općem upravnom postupku (ZUP), točnije članak 156., koji jasno kaže:

> „Ako je protiv akta izdanog u neupravnom postupku izjavljena žalba ili prigovor, smatra se da je pokrenut upravni postupak.“

Dakle, činjenicom da je podnesen Prigovor, Grad Rijeka bio je dužan pokrenuti upravni postupak i donijeti formalno rješenje. Ako to nije učinio, radi se o šutnji uprave – institutu koji se upravo u takvim slučajevima štiti kroz upravni spor.

Umjesto toga, Upravni sud je odbacio tužbu, tvrdeći da „nema upravnog akta“, iako je zakon potpuno jasan – podnošenjem prigovora, postupak postaje upravni, i nastaje obveza odlučivanja po pravilima ZUP-a. Ignoriranje toga nije samo pravna omaška, već povreda prava na pravni lijek i pristup sudu.

Foto: Portal ReStart

Rješenja Grada Rijeke o najmu stanova u vlasništvu grada

✅ Grad Rijeka donosi rješenje kada briše korisnika s Liste prioriteta za najam stana, i to:

➡️ zbog naknadno promijenjenih ili utvrđenih činjenica (npr. netočnih podataka, promjena socijalnog statusa, imovine i sl.)

📌 Što to znači u praksi?

U svim ostalim fazama postupka – od podnošenja zahtjeva, rangiranja na listi, pa sve do sklapanja ugovora o najmu – Grad Rijeka ne donosi rješenje, već smatra da nije riječ o upravnom postupku nego o internom diskrecijskom aktu gradonačelnika (što je sporno iz perspektive upravnog prava i pravne sigurnosti građana).

🔴 Međutim, postoji pravna nelogičnost:

Ako Grad donosi rješenje kad briše s liste, tada priznaje da postupak ima obilježja upravnog – jer donosi jednostrani, obvezujući akt koji odlučuje o pravima i obvezama građana.

Po Zakonu o općem upravnom postupku (ZUP), to znači da je riječ o upravnom postupku u cijelosti, ne samo kad se građanina briše s liste, već i kad ga se odbija, ignorira ili mu se onemogući pristup stanu – posebno u slučaju prigovora zbog potrebe za hitnim zbrinjavanjem, kao što je tvoj.

Grad Rijeka donosi rješenje kada utvrdi da korisnik koristi stan bez pravne osnove, odnosno kada:

✅ Stanar koristi stan u vlasništvu Grada bez važećeg ugovora o najmu

Tada se pokreće upravni postupak radi iseljenja, koji se često vodi po službenoj dužnosti, a završava donošenjem:

➡️ Rješenja o iseljenju korisnika iz stana (ponekad)

➡️ Rješenja o prestanku korištenja prava, ako je ranije postojala neka osnova (npr. ugovor koji je istekao ili poništen)

📌 Zašto je ovo važno?

Grad donosi rješenja kad želi zaštititi svoju imovinu – kad netko koristi stan bez osnove.

Ali kad građanin traži zaštitu svojih prava (npr. pravo na stambeno zbrinjavanje u hitnom slučaju, ili se žali na izostanak odluke), onda tvrdi da to "nije upravni postupak" i da "nema rješenja".

To je dvostruki standard:

➡️ Kad Grad gubi – nije upravni postupak

➡️ Kad Grad štiti svoju imovinu – jest upravni postupak i donosi se rješenje

⚠️ Ne postoji zakonito rješenje kojim bi Grad Rijeka ili bilo koji drugi grad u Hrvatskoj odobrio korištenje stana bez pravne osnove.

Takvo nešto bi bilo:

⚠️ protupravno

⚠️ suprotno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

⚠️ suprotno Zakonu o najmu stanova

⚠️ i suprotno Odluci o najmu stanova Grada Rijeke

🔍 Detaljno:

Ako osoba koristi stan bez važećeg ugovora o najmu, pravno gledano:

⚠️ nema pravne osnove za boravak

⚠️ grad kao vlasnik stana ne može izdati rješenje kojim to „odobrava“

⚠️ jedini put do zakonitog korištenja stana je dodjela putem javnog poziva, uvrštenje na listu prioriteta, te sklapanje ugovora o najmu

📌 Ako bi grad svejedno izdao neko "rješenje" kojim nekome dopušta korištenje stana bez ugovora – to bi bilo:

⚠️ ništavno ili protivno zakonu

⚠️ moglo bi biti temelj za tužbu za pogodovanje, pa čak i kaznenu odgovornost službenika

✅ Što grad može učiniti u slučaju potrebe?

Ako postoji socijalni, humanitarni ili izvanredni razlog (npr. deložacija, maloljetna djeca bez krova nad glavom), grad:

➡️ može privremeno osigurati smještaj

➡️ ali to mora biti jasno regulirano odlukom, privremenim ugovorom ili aktom kriznog upravljanja

➡️ ne može to formalizirati rješenjem koje ignorira zakonske uvjete

Grad Rijeka zaista je donosio službene odluke kojima je osobama koje su koristile gradski stan bez pravne osnove uspostavio najmanje privremeni zakonski status – dakle, riječ je o rješenjima i ugovorima, a ne o neformalnim odlukama. Evo najvažnijih primjera:

📜 1. Regulaizacija bespravnih korisnika (1997.)

Prema dokumentu iz 1997., Grad je sklapao ugovore o najmu sa 241 korisnikom koji su boravili u gradskim stanovima bez valjane pravne osnove – i to na rok od 5 godina, uz mogućnost obnove. Usporavam citat:

> „Stan u vlasništvu Grada Rijeke bez valjane pravne osnove… sklopljeni su ugovori o najmu stana na određeno vrijeme od pet godina.“  

Dakle, tadašnji Grad ne samo da je priznao da ti ljudi imaju status najmodavca – već je to i formalno regulirao, dakle iza svega stoje rješenja i ugovori.

🛑 2. Kasnije ukidanje i nova pravila

2000. i 2005. gradskih vlasti donose zaključke o prekidu zaključenja ugovora i reguliraju status iskupitelja bez pravne osnove – ali to potvrđuje prijašnju praksu i prihvaćanje da se takvi slučajevi formalno rješavaju.  

📘 3. Trenutna uredba – Odluka o najmu stanova (2024.)

U najnovijem nacrtu Odluke jasno piše:

> *„Stanovi u vlasništvu Grada daju se u najam i izvan Liste prioriteta u točno određenim slučajevima…“*  

⚠️ Među izuzecima je situacija kad osoba koristi stan bez valjane pravne osnove – izričiti je uvjet da takvi korisnici ne smiju imati koristi od ponovnog najma (čl. 5 stavak 1 točka 3) .

No, time se jasno prepoznaje da Grad ima mehanizam i praksu donošenja odluka za takve slučajeve, a ne poriče njihov upravni status.

✅ Zaključak

– Grad Rijeka je prijašnjom praksom formalno legalizirao bespravne korisnike kroz rješenja i ugovore.

– Danas odbacuje iste situacije – tvrdeći da uopće nisu upravni postupci – a hvali se da jasno definira slučajeve koji mogu uslijediti bez podnošenja zahtjeva.

– To je dvostruki standard: kad grad naplaćuje imovinu – štiti je upravnim aktom; kad građanin zahtjeva svoje potrebe – tvrdi da “nije upravni predmet”.

📌 Članak 5. (Nacrt Odluke o najmu stanova, 2024.)

Grad može dodijeliti stan u najam izvan Liste prioriteta u sljedećim slučajevima:

1. Zaposlenici u sustavu zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i sl., kada to traži interes ustanove.

2. Osobe na privremenom radu u javnom interesu.

3. Osobe koje koriste stan u vlasništvu Grada bez valjane pravne osnove, a ispunjavaju socijalne uvjete i nisu prouzročile štetu.

4. Hitni slučajevi, npr. žrtve nasilja, elementarne nepogode, deložacije.

5. Osobe koje su ranije imale najam pa im je isti prestao, ali nisu iselile, a ispunjavaju uvjete.

6. Zamjene stanova između najmoprimaca, uz suglasnost Grada.

7. Drugi opravdani razlozi, koje gradonačelnik posebno obrazlaže.

✅ Napomena:

Za većinu ovih slučajeva predviđeno je donošenje posebne Odluke gradonačelnika ili Rješenja temeljem procjene gradskog odjela za imovinu.

⚠️ Dakle, grad ima formalne upravne instrumente kojima te situacije rješava – ne putem e-mail odgovora bez pravne osnove.

🏚️ Grad Rijeka ipak donosi rješenja i odluke za korištenje stanova bez pravne osnove – ali selektivno?

Unatoč tvrdnjama Upravnog suda da se u slučaju prigovora vezanog uz stambeno zbrinjavanje „ne radi o upravnom postupku“, a time ni o aktu koji bi se donosio rješenjem, službeni dokumenti Grada Rijeke pokazuju drukčiju praksu.

Naime, prema nacrtu nove Odluke o najmu stanova (2024.), Grad Rijeka predviđa čak sedam posebnih slučajeva u kojima može dodijeliti stan u najam izvan Liste prioriteta, uključujući i osobama koje već koriste stan bez pravne osnove – ako ispunjavaju određene uvjete.

📄 Takvi slučajevi ipak rezultiraju posebnim rješenjem ili odlukom gradonačelnika, što potvrđuje da se u tim situacijama provodi postupak koji proizvodi pravne učinke.

U našem slučaju, prigovor majke podnesen zbog pokrenute deložacije i narušavanja prava djeteta – nije rezultirao nikakvim formalnim rješenjem, već neslužbenim e-mailom gradonačelnika. Sud je potom odbacio predmet, tvrdeći da se „ne radi o upravnom postupku“.

🔍 Postavlja se pitanje:

> Zašto za neke postoji rješenje – a za druge ni odgovor, ni zaštita?

🔴 Djeca nisu građevine. Obitelj nije elaborat.

Kad institucije ignoriraju stvarne okolnosti i zanemaruju odgovornost za zaštitu djece i obitelji, pravda gubi smisao.

Umjesto odluke – e-mail. Umjesto zaštite – klasifikacija. Umjesto ljudi – „građevinski predmet“.

Ne tražimo povlasticu – tražimo zakon i dostojanstvo.

I zato pitamo:

👉 Koliko još obitelji mora biti proglašeno ‘građevinskim predmetom’ da bi nas se počelo gledati kao ljude?

Autor: I.P.

Povezani članci:

🔗 Odlukom o priuštivom stanovanju prvenstvo su ostvarili podnositelji koji stanovanje mogu priuštiti

🔗 AlternatIVA Iva Rinčić u očitovanju na izglasanu Odluku o priuštivom najmu: ili određenima ili nikome